Pregled bibliografske jedinice broj: 790399
Literarni doprinosi inkluziji
Literarni doprinosi inkluziji // Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja, 49 (2013), Supplement studeni 2013; 173-183 (međunarodna recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 790399 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Literarni doprinosi inkluziji
(Literary contributions to inclusion)
Autori
Jurdana, Vjekoslava ; Piskač, Davor
Izvornik
Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja (1331-3010) 49
(2013), Supplement studeni 2013;
173-183
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
književnost; osobe s teškoćama u razvoju; individualizacija; inkluzija
(literature; people with disabilities; individualization; inclusion)
Sažetak
Književnost kao umjetnost riječi interpretira i problematiku života osoba s teškoćama u razvoju. U ovom se radu promatraju modeli inkluzije na primjeru romana Zaboravljeni sin Mire Gavrana. Analizira se tematsko - motivska i idejna razina te formalno-estetska razina romana. Cilj je tih analiza istražiti, promotriti i opisati kako književnost na konkretnim primjerima prikazuje lik osobe s intelektualnim teškoćama u razvoju. Pokazat će se kako književnost promatra kvalitetu života takve osobe (njezin obiteljski i društveni kontekst, načine iskazivanja stavova, osjećaja i misli, probleme spolnosti i odrastanja) kako bi strukturirala i razvila estetske funkcije te konstruirala (ili dekonstruirala) stereotipe odnosa društva prema osobama s invaliditetom. Kontekstualizirajući te književnoumjetničke artikulacije u okvirima recentnih dosega edukacijsko - rehabilitacijskih znanosti, pokazuje se da upravo književnost strukturiranjem estetskih i društvenih funkcija otvara vrlo zanimljiva pitanja. Tako književnost često (ali ne baš i uvijek) potiče promjene stavova i mišljenja zajednice s obzirom na uvažavanje individualnih razlika. U kontekstu funkcionalizacije, modeli operacionalizacije principa integracije/inkluzije, normalizacije i individualizacije bivaju tako prikazani razrađivanjem motiva straha i nesigurnosti zajednice prema nečemu novome, promatranjem različitih otpora promjenama, postavljanjem kompleksnih pitanja vezanim uz sustav kontrole, artikuliranjem mogućnosti institucionalizacije te posljedica deinstitucionalizacije. U tom smislu književnost potvrđuje da jednostavno prevladavanje poteškoća ne postoji, ali postoje mogućnosti neposrednog suočavanja s njima. Najveća je blagodat proučavanje motiva invalidnosti u književnosti to što se stvaraju teorijski modeli vrlo pogodni za analizu i interpretaciju. Naime, rad na literarnim modelima može gotovo idealno razviti aspekte inkluzije, i potaknuti njezin razvoj, a to je nešto najvažnije što društvo može učiniti za osobe s invaliditetom.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Scopus
Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::
- LLBA: Linguistics and Language Behavior Abstracts