Pregled bibliografske jedinice broj: 790057
Poultry production and ecology in Croatia
Poultry production and ecology in Croatia // The 6thInternational Congress: ''VETERINARY SCIENCE AND PROFESSION''ZAGREB, October 1st and 2nd, 2015. Book of abstract. / Horvatek Tomić, Danijela ; Severin, Krešimir ; Slavica, Alen (ur.).
Zagreb, 2015. str. 78-78 (predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, stručni)
CROSBI ID: 790057 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Poultry production and ecology in Croatia
Autori
Zglavnik, Tihomir ; Mikec, Milivoj ; Amšel Zelenika, Tajana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni
Izvornik
The 6thInternational Congress: ''VETERINARY SCIENCE AND PROFESSION''ZAGREB, October 1st and 2nd, 2015. Book of abstract.
/ Horvatek Tomić, Danijela ; Severin, Krešimir ; Slavica, Alen - Zagreb, 2015, 78-78
Skup
The 6thInternational Congress: ''VETERINARY SCIENCE AND PROFESSION''ZAGREB
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 01.10.2015. - 02.10.2015
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
peradarska proizvodnja; ekološko zagađenje; aditivi za krmne smjese
(poultry production; environmental pollution; additives for compound feed)
Sažetak
Peradarska proizvodnja i ekologija Tihomir Zglavnik, Milivoj Mikec, Tajana Amšel Zelenika Hrvatski veterinarski institut, Centar za peradarstvo, Zagreb, Hrvatska Sažetak Tihomir Zglavnik, Milivoj Mikec, Tajana Amšel Zelenika Hrvatski veterinarski institut, Centar za peradarstvo, Zagreb, Hrvatska Proizvodnja mesa i jaja, kojima uporaba nije ograničena vjerskim i drugim razlozima, a čija je nutritivna vrijednost velika, postaje vodeća stočarska proizvodnja, kako u svijetu tako i u Republici Hrvatskoj. U Republici Hrvatskoj proizvodnja se između 1961. godine i 1990. godine povećala sa 7.0 na 17.1 miliona kljunova, a današnja razina se procjenjuje na oko 51 miliona izvaljenih pilića. Tijekom 2014. godine klaonički se obradilo 58.543 tona mesa peradi, no i dalje je primjetan manjak (uvoz) od 23.235 tona bilo mesa peradi, mesnih prerađevina, jaja i proizvoda od jaja. Ovi podaci ukazuju na potrebu daljnih ulaganja u peradarsku industriju. Porastom i intenziviranjem peradarske proizvodnje raste i ekološko zagađenje. Prekomjerna količina dušika, fosfora i teških metala (cink, željezo, bakar, kalij, krom, kadmij, arsen, olovo i dr.) u fekalnom otpadu, negativno se odražava na održavanje prirodne ravnoteže. Danas je sve veći pritisak direktiva koje se odnose na industrijsko zagađivanje kao što su IPPC EU Direktiva 2008/1/ i EU Direktiva 2010/75. S ciljem manjeg zagađenja okoliša ugrađuju se aditivi u krmne smjese za perad od kojih su najvažniji: enzimi, aminokiseline, prebiotici i probitici. Korištenjem aditiva u krmnim smjesama u hrani štedi se u obradi i transportu fekalnih tvari, umanjuje se količina nitrata, fosfata, eutrofikacija voda, umanjuje se količina stakleničkih plinova u okolišu, te amonijaka i sumporovodika, a manje je i mikrobnih onečiščenja. Upotrebom enzima može se smanjiti volumen stajskog gnoja do 14%, fekalnog dušika 13% i fosfora do 70%. Takvim prehrambenim modifikacijama čuva se zdravlje ljudi i sprječava zagađenje prirodnih resursa te omogućava razvoj i intenziviranje peradarske proizvodnje. Ključne riječi: peradarska proizvodnja, ekološko zagađenje, aditivi za krmne smjese
Izvorni jezik
Engleski
Znanstvena područja
Veterinarska medicina
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Hrvatski veterinarski institut, Zagreb