Pregled bibliografske jedinice broj: 788873
Hrvatski Hamlet, psihoanaliza socijalizma i povijest književnosti
Hrvatski Hamlet, psihoanaliza socijalizma i povijest književnosti // Zaboravljeni počeci. Nacionalna filologija u interdisciplinarnoj humanistici. Znanstveni skup povodom 140 godina kroatistike na Sveučilištu u Zagrebu 26. i 27. studenoga 2015.
Zagreb, Hrvatska, 2015. (predavanje, nije recenziran, neobjavljeni rad, znanstveni)
CROSBI ID: 788873 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Hrvatski Hamlet, psihoanaliza socijalizma i povijest književnosti
(A Croatian Hamlet, Psychoanalysis of Socialism, and Literary History)
Autori
Jukić, Tatjana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, znanstveni
Skup
Zaboravljeni počeci. Nacionalna filologija u interdisciplinarnoj humanistici. Znanstveni skup povodom 140 godina kroatistike na Sveučilištu u Zagrebu 26. i 27. studenoga 2015.
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 26.11.2015. - 27.11.2015
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
Hamlet; hrvatska književnost; socijalizam; psihoanaliza; povijest književnosti
(Hamlet; Croatian literature; socialism; psychoanalysis; literary history)
Sažetak
Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja – i Brešanov komad i Papićev film – pripada među naslove koji su obilježili hrvatsku kulturnu povijest 20. stoljeća u tolikoj mjeri da za nju imaju vrijednost simptoma. To bi ujedno značilo da Shakespeareov Hamlet za tu povijest ima vrijednost simptoma ili čak primjerne priče, onako kako je ima za Marxovu filozofiju i za psihoanalizu (o čemu su, također u drugoj polovici prošloga stoljeća, pisali Jacques Derrida i Jacques Lacan). Polazeći od spomenutih studija Derridaa i Lacana, u svome predavanju želim analizirati rezonanciju koja se među njima uspostavlja, posebno kad se omjere o hrvatskog socijalističkog Hamleta, uz pretpostavku da adekvatan opis socijalizma priziva psihoanalizu, jednako kao što se psihoanaliza ne može adekvatno razumjeti osim uz uvjet stanovite političke logike. Nadalje, razmotrila bih pitanje može li se ta konstelacija uopće analizirati osim uz književnost kao specifičan kritički instrument, što za sobom povlači i sljedeće pitanje: uzme li se u obzir dezintegracija institucije književnosti u 21. stoljeću (dezintegracija književnosti kao institucije), ne znači li to da nam psihoanaliza, socijalizam i 20. stoljeće postaju kritički nedostupni? Također, ne znači li to da bi u 21. stoljeću povijesti književnosti mogla pripasti uloga koju je u dvadesetome odigrala književna teorija?
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
POVEZANOST RADA
