Naslov
Fakcija i fikcija o kugi u predajama Hrvata
(Faction and fiction about plague in Croatian tales)

Autori
Dragić, Marko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Znanstveni skup "Kuga u Makarskoj i primorju 1815." / - Makarska : Gradski muzej Makarska, 2015, 11.-12.

Skup
Znanstveni skup "Kuga u Makarskoj i primorju 1815."

Mjesto i datum
Makarska, Hrvatska, 02.12.2015. - 04.12.2015

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
demonsko biće – kuga; epidemija kuge; smrt; kužni grobovi; kužna groblja; tragične ljubavi.
(demonic being – plague; plague epidemic; death; plagued graves; plagued graveyards; tragic loves.)

Sažetak
U srednjem vijeku od kuge je u Europi umrla trećina pučanstva. Kuga je harala i u novom vijeku sve do prvih decenija 20. stoljeća. Kuga se još uvijek pojavljuje u nekim dijelovima svijeta, primjerice u Kini, SAD-u i drugdje. U percepciji Hrvata kuga je antropomorfirano demonsko biće. U poljičkome kraju pripovijeda se da se pojavljivala kao crna strašna ženetina sa srpom u ruci i gdje god bi došla sve bi pomrlo. Po makarskoj tradiciji kuga se pojavljivala kao visoka žena, oštroga duguljastoga nosa, mrkoga lica, zelenih očiju, noktiju kao u lisice, a imala je kosu poput grive u stare kobile, U Bosni se govorilo da kuga hoda kao „nešto“ noseći strijele. Kuga se, po narodnom vjerovanju Hrvata, pokazivala kao kostur djevoj¬čure u bijelim haljinama, a nestajala je pred zoru u obliku vatre. Svojim dodirom je izazivala smrt. Kuga bi noću tražila od prolaznika da je ponesu uz prijetnju da će umrijeti ako je ne ponesu. Hrvatski katolički puk spas od kuge tražio je u molitvama, postovima, izgradnjama zavjetnih kapela i crkvi. U molitvama i zavjetima preporučivali su se: Srcu Isusovu (Makarska), sv. Ivanu Krstitelju (Trogir), sv. Roku (Drniš, Murter, Pražnice i Supetar na Braču, Bogomolje na Hvaru, Vis, Virovitica, Olovo, Trebimlja i mnoga druga mjesta), sv. Fabijanu i sv. Sebastijanu (Žrnovnica kod Splita), Glavosijeku svetog Ivana (Mravince kod Splita), Gospi Sinjskoj (Cetinska krajina), Gospi od Utočišta (Aljmaškoj Gospi) (Slavonija), Gospi od Milosti (Kaštela, Solin, Imotska krajina i dr.), Gospe od Zdravlja (Pag), Gospa od kapelice (Rogoznica kod Šibenika) itd. Na otoku Krku u Vrbniku nalazi se „Šenoina Kugina kuća“. U Prvić Luci nalazi se „Kugina kuća“. Mnogobrojna su „Kužna greblja“ i „Kužni grebovi“. Nekim od tih grobova narod stoljećima hodočasti tražeći utjehu u tjelesnim i duševnim bolima. Međutim, u stručnoj i znanstvenoj literaturi iznimno su nedostatni podatci o kugi. Stoga se u radu navode i multidisciplinarno interpretiraju suvremeni zapisi. Od pedesetak povijesnih, etioloških i demonoloških predaja koje se navode u radu četrdesetak je suvremenih izvornih terenskih zapisa koji su nastajali od 1997. do 2015. godine u Republici Hrvatskoj i Bosni Hercegovini.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija, Povijest, Etnologija i antropologija

POVEZANOST RADA