Naslov
„Mi sme si navek z Hrvatima dobri bili!“ – Kulturnoantropološka i lingvistička analiza viceva o Zagorcima temeljenih na regionalnim stereotipnim predodžbama i imaginarijima
("We have always been able to find a common language with the Croats"!” Cultural anthropological and linguistic analysis of jokes about people from Croatian region of Zagorje based on regional stereotypical images and imaginaries)

Autori
Perinić Lewis, Ana ; Lewis, Kristian

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Tko se zadnji smije, nije shvatio vic: Humor u svakodnevnoj komunikaciji / Marks, Ljiljana ; Jambrešić Kirin, Renata ; Marković, Jelena ; Polgar, Nataša ; Rudan, Evelina - Zagreb : Institut za etnologiju i folklOris tiku (IEF), 2015, 29-29

ISBN
978-953-8089-01-5

Skup
Tko se zadnji smije, nije shvatio vic: Humor u svakodnevnoj komunikaciji

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 19.11.2015. - 20.11.2015

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
vic; regionalni stereotipi; Hrvatsko zagorje; Krapinsko-zagorska županija
(joke; regional stereotypes; Croatian region of Zagorje; Krapina-Zagorje County)

Sažetak
U radu se analiziraju vicevi o Zagorcima koji se temelje na regionalnim stereotipnim predodžbama i imaginarijima. Izdvajaju se najčešće stereotipne predodžbe o stanovnicima sjeverozapadne Hrvatske (u prvom redu Krapinsko-zagorske županije): Zagorci i vino, Zagorci i inteligencija, Zagorci i pravda, Zagorci i inat. Istraživanje se temelji na usmenoj naraciji (usmenoknjiževnim rukopisnim zbirkama, terenskim zapisima istraživača i medijskim potvrdama) te književnom korpusu (Tituš Brezovački, Ante Kovačić, Ksaver Šandor Gjalski, Antun Gustav Matoš, Miroslav Krleža, Ivana Simić Bodrožić) koji je pridonio konstruiranju karakterologije i tipologije zagorskih likova prepoznatljivih i u današnjim humornim oblicima te popularnoj kulturi. Aspekti smiješnoga promatraju se kroz lingvističku analizu sintaktičkih i leksičkih značajki te narječnih osobitosti mehanizama stvaranja viceva oko stereotipne jezgre. Pozornost će se usmjeriti i na elemente jezične igre u strukturi vica te na druge ludističke sastavnice upotrebljavane u njegovoj izgradnji. Iznose se iskazi i narativi stanovnika Hrvatskoga zagorja o stereotipizaciji Zagoraca, neprihvaćanje ili pounutrenje određenih stereotipnih kategorija te različiti aspekti njihova korištenja u lokalnoj reprezentaciji i regionalnoj turističkoj promociji.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Etnologija i antropologija

POVEZANOST RADA