Pregled bibliografske jedinice broj: 785293
Prisutnost pčelinjih zajednica u šumama Republike Hrvatske
Prisutnost pčelinjih zajednica u šumama Republike Hrvatske // Zbornik radova Veterinarski dani 2015 / Harapin, Ivica (ur.).
Zagreb: Hrvatska veterinarska komora ; Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2015. str. 113-119 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), ostalo)
CROSBI ID: 785293 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Prisutnost pčelinjih zajednica u šumama Republike Hrvatske
(The presence of bee colonies in the forests of the Republic of Croatia)
Autori
Tucak, Zvonimir ; Beuk, Darko ; Tušek, Tatjana ; Periškić, Marin ; Lolić, Marica ; Nervo, Vedran
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), ostalo
Izvornik
Zbornik radova Veterinarski dani 2015
/ Harapin, Ivica - Zagreb : Hrvatska veterinarska komora ; Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2015, 113-119
Skup
Znanstveno–stručni skup "Veterinarski dani" 2015.
Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 20.10.2015. - 23.10.2015
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
ekološki milieu šuma ; staništa pčela medarica ; medonosno bilje ; Varroa destructor.
(envionmental milieu forest ; habitat of honey bee ; honey plants ; Varroa destructor)
Sažetak
Povijesno – ekološki milieu šuma predstavlja oazu staništa pčela medarica (Apis mellifica L.). Pojedina šumska stabla, grmlje i prizemno rašće te ostalo raslinje, predstavljaju medonosnu i ljekovitu floru koju koriste ljudi kroz prehrambene ili ljekovite proizvode (med, pelud, matičnu mliječ, divlje voće…), kao i brojni animalni svijet, a ovise o prisutnosti pčela. Danas u šumama nailazimo na rijetka staništa pčela medarica. Razlozi nestanka pčela u hrvatskim šumama su negativan utjecaj abiotskih i biotskih čimbenika na šume u Hrvatskoj. Od abiotskih na prvom mjestu su globalne klimatske promjene, onečišćenje okoliša, poremećen vodni režim te ambijentalne promjene. Od biotskih čimbenika najznačajniji su biljne bolesti, štetna entomofauna, glodavci i divljač. Negativan utjecaj ovih čimbenika ugrožava stabilnost šumskih ekosustava. Kada je nužno, u šumama se provodi preventivno i represivno suzbijanje štetnika pesticidima, izrazito štetnim za pčele i medonosno bilje. Ispušni plinovi šumske mehanizacije i piljevina, kao posljedica sječe drveća, mijenjaju mikrobiološki sastav šumske flore. Bijegu pčela iz šuma doprinosi i pojava pčelinje grinje, Varroae destructor od polovice 20. st. i pretpostavlja se da su je proširile pčele iz košnica intenzivnog uzgoja (DB, AŽ i LR). Potrebno je potaknuti vraćanje pčela medarica u šume (uređenjem duplji drveća, košnicama pletarama), preporukom o uvođenju petogodišnje zabrane pčelarenja košnicama intenzivnog uzgoja radi onemogućivanja prijenosa bolesti. Tako bi pčele u šumama kroz nekoliko generacija razvile sojeve otporne na bolesti. Održivost i povećanje medonosne flore uvjetovat će ostanak pčela u šumama i povećati energetsku vrijednost ekološkog mileua šume.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Veterinarska medicina
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Visoko gospodarsko učilište, Križevci
Profili:
Vedran Nervo
(autor)
Darko Beuk
(autor)
Tatjana Tušek
(autor)
Marica Lolić
(autor)
Marin Periškić
(autor)
Zvonimir Tucak
(autor)