ࡱ> [bjbj 1ΐΐF +++8c\+*).1(3(3(3(3(3(3(X*,L3("3(('''B81('1('''0ׁA.+)!t'((0*)'F-&`F-'F-' '3(3('*)F- :NALAZ BAKTERIJA RODA SALMONELLA SPP. U KONZUMNIM JAJIMA Fani Krstulovi, Borka `impraga, Marijana Sokolovi, Tihomir Zglavnik Centar za peradarstvo, Hrvatski veterinarski institut, Zagreb, Hrvatska SA}ETAK U razdoblju od 2002. do 2006. godine u Laboratoriju za bakteriologiju Centra za peradarstvo, Zagreb, pretra~eno je 18.747 uzoraka konzumnih jaja na prisutnost bakterija iz roda Salmonella. Izdvajanje i identifikacija salmonela obavljeno je prema uputama standardnih metoda i ISO metode (Andrews, 1992.; HRN EN ISO 6579, 2003.). Iz 206 (1,1%) uzoraka jaja izdvojene su salmonele. Najvie izolata izdvojeno je 2004. godine i to 89 ili 22,2%, zatim 2003. - 65 ili 1,50%, 2005. - 20 ili 0,52%, 2002. - 16 ili 0,66% te 2006. - 16 ili 0,37 % ukupnog broja pretra~enih uzoraka u toj godini. Naj eae izdvajani serotip salmonela bio je Salmonella Enteritidis, dok su Salmonella Typhimurium i ostale salmonele pronaene u manjem broju. Biokemijska karakterizacija izdvojenih salmonela napravljena je koriatenjem API stripova ID 32E za enterobakterije. Pripadnost serotipu odreena je seroloakom tipizacijom s polivalentnim i monovalentnim antiserumima. Klju ne rije i: bakterija, Salmonella, konzumna jaja mr. Fani Krstulovi, Hrvatski veterinarski institut, Centar za peradarstvo, Heinzelova 55, 10000 Zagreb, Hrvatska; Tel.: ++385(0)1 2440-213; Fax.:++ 385 (0)1 2441-396 E-mail: fani.krstulovic@zg.htnet.hr UVOD Infekcije salmonelama i salmoneloze u peradi proirene su diljem svijeta i uzrokom su velikih ekonomskih gubitaka prouzoro enih uginuima, osobito u prvim tjednima ~ivota, smanjenom proizvodnjom jaja, loaom kvalitetom pilia te visokim troakovima lije enja, mjera kontrole i suzbijanja (Hafez, 2005.). U velikom broju zemalja posljednjih je dvadesetak godina znatno porasla pojavnost salmoneloze u ljudi, posebice infekcija bakterijom S. Enteritidis, koja je poprimila razmjere pandemije (Cowden i sur. 1995., Fantasia i sur. 1997., Thorns, 2000., Barrow i sur. 2003., Barrow 2007.). Preme izvjeaima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO 2001.) naj eai uzrok trovanja ljudi nespecifi nim, invazivnim i virulentnim serotipovima salmonela od kojih joa uvijek vodee mjesto pripada bakteriji S. Enteritidis, su jaja i proizvodi od jaja peradi i to u 68,2 % slu ajeva. Joa su 1992. Ebel i sur. ispitivanjem viae od 1000 nepasteriziranih jaja sakupljenih s razli itih lokacija u SAD-u salmonele naali u 52% uzoraka, a Poppe (1994.) nakon testiranja 295 konzumnih jaja na prisutnost salmonela Salmonellu Enteritidis dokazuje u 2,7% slu ajeva. Nakon pokusne infekcije nesilica s bakterijom S. Enteritidis autori (Gast i Beard, 1989.,1990.) dokazuju istu u konzumnim jajima (ciljni organi lokalizacije i kolonizacije bili su jajnici i jajovodi). Istra~ivanja Barrowa i Lovella (1991.) pokazala su da je u prvim tjednima nakon peroralne infekcije nesilica sa S. Enteritidis fagotip 4 broj inficiranih jaja bio najvei, no va~no je istaknuti da su autori utvrdili da je u veine jaja bila inficirana ljuska, a ne sadr~aj, ato je bilo u korelaciji s izlu ivanjem salmonela u izmetu nesilica. Humphrey i suradnici (1991.) pak nalaze da S. Enteritidis fagotip 4 jednako inficira ljusku i sadr~aj jaja. Zbog velike sposobnosti pre~ivljavanja u okoliau i male domain-specifi nosti, salmonele su raairene po itavom svijetu, pa tako ine jedan od najzna ajnijih bakterijskih rodova. Mnogobrojne vrste domaih i divljih ~ivotinja i ovjek rezervoari su tih bakterija u prirodi. Izvori infekcije joa mogu biti voda, stelja i zara~ena perad, koja izlu ivanjem salmonela putem izmeta zagauje okolia i omoguava horizontalno airenje tih bakterija. Kao potencijalni izvor infekcija salmonelama u peradi spominju se i insekti (Davies i Wray, 1994.). Prisutnost glodavaca kao rezervoara salmonela takoer omoguava airenje infekcije unutar i izmeu nastambi za perad (Henzler i Opitz, 1992.). Svojim izmetom glodavci mogu one istiti uskladiatenu hranu koja se esto spominje kao jedan od najzna ajnijih izvora infekcije salmonelama u peradi. Prisutnost patogenih bakterija u smjesama za prehranu peradi mo~e uzrokovati njihovo oboljenje i smanjenu proizvodnost (Sokolovi i sur. 2006.). Iako je u gotovim smjesama i sirovinama, poglavito animalnog podrijetla, teako uvijek dokazati prisutnost salmonela, esto se isti serotip nae u hrani i u peradi koja je tu hranu konzumirala. Dva su na ina prijenosa i one iaenja jaja tim bakterijama. Vertikalno, preko ovarija i horizontalno, prodorom salmonela iz okoliaa kroz ljusku jaja (Miyamoto i sur. 1998.). Prolazom jaja kroz ne isnicu, ljuska se mo~e kontaminirati izmetom kokoai u kojem je prisutna salmonela, pa mo~e doi do njenog prodora kroz jajnu ljusku (Snoeyenbos i sur. 1996.). Vertikalni prijenos salmonelnih infekcija daleko je zna ajniji u airenju domain-specifi nih serovarova salmonela - S. Pullorum i S Gallinarum. Infekcija jajnika i jajovoda koja nastaje u slu aju sustavne infekcije kod puloroze i tifusa rezultira kolonizacijom membrane ili/i ~umanjka jajnog folikula salmonelama prije stvaranja ljuske. Kako S. Enteritidis esto kolonizira jajnik i jajovod, ugrauje se u jaja, ato ima za posljedicu njihovu kontaminaciju, no nesilice takva jaja nesu povremeno i u kratkim razdobljima. Salmonele se mogu izdvojiti iz ~umanjka i/ili bjelanjka, a ponekad iz oba sadr~aja. Pozitivan nalaz salmonela u bjelanjku mo~e, uz sekundarno one iaenje, ukazati na infekciju jaja u jajovodu. Horizontalni na in airenja u invazivnih domain-nespecifi nih salmonela je, osim kod S. Enteritidis, puno zna ajniji nego vertikalni (Humphrey, 1994., Cogan i Humphrey, 2003.). Va~nu ulogu pri penetraciji salmonela kroz ljusku jaja ima serotip salmonela, temperatura, vlaga, broj prisutnih mikroorganizama i uvjeti skladiatenja jaja (Messens i sur. 2005.). Tijekom skladiatenja salmonele na ljusci jaja mogu brzo uginuti, no njihovo pre~ivljavanje omoguuju i poja avaju niske temperature (Braun i sur., 1999., Radkowski, 2002.) i niska relativna vla~nost zraka (Simmons i sur., 1970.). MATERIJALI I METODE Za izdvajanje i identifikaciju bakterija iz roda Salmonella koriatene su neselektivna tekua podloga za predobogaivanje i selektivne tekue i vrste hranjive podloge prema uputama standardnih metoda i ISO metode (Andrews, 1992., HRN EN ISO 6579, 2003.). Uzorci ~umanjaka 10 konzumnih jaja (50 g) nacijepljeni su u 450 ml Puferirane peptonske vode (BPW- Buffered Peptone Water, bio Merieux, Francuska) i inkubirani na 37 C 16 do 18 sati. Potom je 1 ml inkubiranog medija precijepljen u epruvete sa 10 ml Selenit cistin bujona (SC- Selenite cystine broth, Oxoid, Engleska) 0,1 ml u epruvete sa 10 ml Rappaport Vassiliadis bujona (RV-Rappaport Vassiliadis broth, Bio - Rad, Francuska) i 1 ml sa Muller-Kauffmann tetrationat/novobiocin bujon (MKTTnMuller-Kauffmann tetrathionate/novobiocin broth, bio Merieux, Francuska). Epruvete sa SC bujonom inkubirane su na temperaturi od 37 C tijekom 24 sata, RV bujonom na 42 tijekom 24 sata a sa MKTTn bujonom na 37 C tijekom 24 sata. Iz sva tri selektivna bujona mikrobioloakom uaicom nacijepljeno je oko 10 l na vrste selektivne podloge: Xilose lysine desoxycholate (XLD agar - bio Merieux, Francuska) i SM ID 2 kromogenu podlogu za salmonele, (bio Merieux, Francuska), koje su inkubirane pri 37 C tijekom 24 sata. Nakon pregleda plo a sumnjive kolonije (najmanje etiri do pet) koje su narasle na vrstim hranjivim podlogama precijepljene su na trostruki aeerni agar sa ~eljezom (TSI agar- Triple sugar iron agar, bio Merieux, Francuska) i inkubirane na 37 C tijekom 24 sata. Za biokemijsku identifikaciju salmonela koriateni su API biokemijski nizovi  ID 32 E, bio Merieux, Francuska) a za seroloaku tipizaciju polivalentni i monovalentni antiserumi (Imunoloaki zavod, Zagreb). Aglutinacijom na predmetnom stakalcu potvrena je pripadnost bakterija rodu Salmonella. Serovar salmonela odreen je prema antigenskim formulama serovara salmonela (Popoff i Minor,1997.). REZULTATI Tablica 1. Prikaz izdvojenih bakterija roda Salmonella spp. iz konzumnih jaja u razdoblju od 2002. do 2006. godine. Godina YearsS. Enteritidis Pozitivno/Pretra~eno Positive/Tested %S. Typhimurium Pozitivno/Pretra~eno Positive/Tested %Ostale salmonele Pozitivno/Pretra~eno Other Salmonellae Positive/Tested %2002.13/2.395 0,54%0/2.395 0%3/2.395 0,12%2003.65/4.309 1,50%0/4.309 0%0/4.309 0%2004.49/3.995 1,22%21/3.995 0,52%19/3.995 0,47/%2005.12/3.799 0,31%0/3.799 0%8/3.799 0,21%2006.0/4.249 0%0/4.249 0%16/4.249 0,37% RASPRAVA I ZAKLJU CI Na temelju rezultata nalaza bakterija roda Salmonella spp. u konzumnim jajima u bakterioloakom laboratoriju Centra za peradarstvo u razdoblju od 2002. do 2006. godine mo~e se utvrditi da je S. Enteritidis s izuzetkom 2006. godine bila dominantan serotip, ato potvruju izvjeaa autora iz drugih zemalja (Vliegenthart i Van de Giessen, 1994., Cowden i sur. 1995., De Louvois, 1997., Imberechts i Dierick, 2004.). Godine 2006. od 16 izdvojenih salmonela ni jedna nije pripadala serotipu Enteritidis, ve  C1 i  D skupini salmonela. S. Typhimurium izdvojena je u spomenutom razdoblju samo 2004. godine. Iste godine zapa~en je i zna ajan porast broja S. Typhimurium iz drugih uzoraka. Kako su 2006. godine iz uzoraka konzumnih jaja izdvojene salmonele iz skupine  D razli ite od S. Enteritidis i skupine  C1*@r  $ 8JNb`fv| ..$.(.//\3`3J7x777<<CCDD(E>EEEBFDFGG ILIIIJJvM|M`NfNbOhOOhv6\] hv\ hvaJ hvH* hv6] hv6hvCJaJhv hv56 hv5KLrtv   lZ*J7L7N7$a$$a$N7v7x7|9DDDDDEEEEEF>FBF`FFFFFFG>GBG $$Ifa$$a$BGDGPGbGnG~GGGG $$Ifa$vkd$$If4\S/ Du 1 44 laf4GGGGGGGGG $$Ifa$vkd$$If4\S/ Du 1 44 laf4GGHH$H6HBHTHbH $$Ifa$vkd$$If4\S/ Du 1 44 laf4bHdHpHHHHHHH $$Ifa$vkd9$$If4\S/ Du 1 44 laf4HHHHHHH II $$Ifa$vkd$$If4\S/ Du 1 44 laf4IIII IJILIhjn(q*q,qBqDq$a$vkd$$If4\S/ Du 1 44 laf4 , ini se opravdanim posumnjati na mogunost infekcije nesilica salmonelama kao posljedicu njihove prisutnosti u smjesama za hranidbu peradi. Tako autori (Sokolovi i sur. 2006.) bakterije iz roda salmonela dokazuju u 4,5% uzoraka hrane za perad. Da bi se sprije ila mogunost infekcije nesilica salmonelama iz hrane kao jednim od naj eaih izora tih bakterija, va~no je obavljati redovite kontrole sirovina i gotovih smjesa i nadzirati tehnologiju proizvodnje u svim fazama. Isto je tako va~no poboljaati skladiatenje i transport smjesa te smanjiti opasnost od kontaminacije na najmanju moguu mjeru (Mc.Ilroy, 1996.).Uz dobru proizvoa ku praksu danas na tr~iatu postoji cijeli niz pripravaka, probiotika, prebiotika i sinbionata koji dodavanjem u hranu smanjuju prodor i naseljavanje patogenih bakterija u probavni sustav peradi, a istodobno pozitivno djeluju na njihovu proizvodnost. Kontrola salmonela kao trova a hranom zahtijeva bolje razumijevanje na ina na koji te bakterije ulaze u prehrambeni lanac, na ina na koji se aire te uvjeta koji podr~avaju ili spre avaju njihov rast i razmno~avanje. Shema kontrole salmonela u konzumnih nesilica u airem smislu uklju uje temeljito iaenje i rasku~bu cijelog lanca proizvodnje, programe trajnog obrazovanja proizvoa a, higijenske mjere i eradikaciju, higijenu hrane, dodatke hrane, kompetitivnu ekskluziju i vakcinaciju. U u~em smislu shema kontrole obuhvaa bakterioloake pretrage izmeta, jaja, neizvaljenih jaja, organa uginulih jednodnevnih pilia i mekonija, sirovina, gotovih smjesa, konzumnih jaja te pretrage seruma i krvi (Hafez, 2001., 2005.). Da bi se smanjio rizik infekcije ljudi salmonelama, potrebno je: u preraiva koj industriji koristiti pasterizirana jaja i jaja u prahu, obrazovati proizvoa e o sigurnom na inu pripremanja hrane u domainstvu koja kao sirovinu sadr~e jaja te trajno obrazovati osobe koje se bave peradarskom proizvodnjom (Hafez, 2001., 2005.). LITERATURA ANDREWS, W. (1992.): Salmonella. Manual of food quality control 4.Rev. Microbiological analysis. FAO, Rome, Italy. ISBN 92-5-103189-4, 27-47. BARROW, P. A., M. A. LOVELL (1991.): Experimental infection of egglaying hens with Salmonella Enteritidis. Avian Pathology, 20, 339-352. BARROW, P. A., G. C. MEAD, C. WRAY, M. DUCHET-SUCHAUX (2003.): Control of food-poisoning salmonella in poultry-biological options. Worlds Poult. Sci. J., 59, 373-383. BARROW, P. A. (2007.): Salmonella infections: immune and non-immune protection with vaccines. Avian Pathol. 36(1),1-13. BRAUN, P., K. FEHLHABER, A. WICKE (1999.): Salmonella Enteritidis invades the egg through the shell. World Poult. Spec. 23-24. COGAN, T. A., T. J. HUMPHREY ( 2003.): The rise and fall of Salmonella Enteritidis in the UK. Journal of Applied Microbiology 94 Suppl 1, 114-119. COWDEN, J. M., P. G. WALL, G. ADAK, H. EVANS, S. Le BAIGUE, D. ROSS (1995.): Outbreaks of foodborne infections intestinal in England and Wales. 1992-1993. Comunicable Dis. Rep. 5 R109- R117. DAVIES, R. H., C. WRAY (1994.): Salmonella pollution in poultry units and associated enterprise . In: Pollution in Livestock Production System (Dewi, A., R. Axford, F.M. Marai (Eds). CAB International, Wallingford, UK, 137-165. De LOUVOIS, J. (1997.): Report of a study into Salmonella contamination of UK produced retail eggs 1995/1996. Citirano u: Saeed, A.M. (Ed) Salmonella enterica Serovar Enteritidis in humans and animals, Epidemiology of Salmonella enterica Serovar Enteritidis phage type 4 in England and Wales. Iowa. State, University Press, Ames, 19-25. EBEL, E. D., M. J. DAVID, J. MASON (1992.): Occurrence of Salmonella Enteritidis in U.S. commercial egg industry: report on a national spent hen survey. Avian Dis. 36, 646-654. FANTASIA, M., T. NIGLIO, G. SCUDERI (1997.): Laboratory based surveillance of Salmonella infections in human: Italy 1994-1995. In: Polydoro K., et al., Eds Proceedings of the W.A.V.M.I. 15th International symposium of salmonelosis/brucellosis. Cyprus, February 16-21st 1997. GAST, R. K., C. W. BEARD (1989.):Production of Salmonella Enteritidis  contaminated eggs by experimentally infected hens.Avian Dis 34, 438-446. GAST, R. K., C. W. BEARD (1990.): Isolation of Salmonella Enteritidis from internal organs of experimentally infected hens. Avian Dis. 34, 991-993. HAFEZ, H. M. (2001.): Salmonella infections in poultry: diagnosis and control. Periodicum Biologorum 103, 103-113. HAFEZ, H. M. (2005.): Governmental regulations and concept behind eradication and control of some important poultry diseases. Worlds Poult. Sci. J., 61, 569-581. HENZLER, D. J., H. M. OPITZ (1992.): The role of mice in the epizootiology of Salmonella Enteritidis infection on chicken layer farms. Avian Dis. 36, 625-631. HRN EN ISO 6579:2003. Mikrobiologija hrane i sto ne hrane-Horizontalna metoda za otkrivanje Salmonella spp. HUMPHREY, T. J., H. CLARK, A. BASKERVILLE, B. ROWE (1991.): The influence of age on the response of SPF hens to infection with Salmonella Enteritidis phage type 4. Epidemiology and Infection, 106, 33-43. HUMPHREY, T. J. (1994.): Contamination of eggs with potential human pathogens. In: Board R.G., R. Fuller (ed), Microbiology of the Avian Egg. Chapman & Hall, London, 93-116. IMBERECHTS, H., K. DIERICK (2004.): Report on zoonotic agents in Belgium in 2002, 65. Veterinary and Agrochemical Research Centre-Scientific Institute of Public Mc.ILROY, S. G. (1996.): How do birds become infected by a Salmonella serotype? World. Poult.suppl., 15-17. MESSENS, W., K. GRIJSPEERDT, L. HERMAN (2005.): Eggshell penetration by salmonella: a review. Worlds Poult. Sci. J., 61, 71-85. MIYAMOTO, T., T. HORIE, E. BABA, K. SASAI, T. FUKATA, A. ARAKAWA (1998.): Salmonella penetration through eggshell associated with freshness of laid eggs and refrigeration. Journal of Food Protection 61, 350-353. POPPE, C. (1994.): Salmonella Enteritidis in Canada. Int. J. Food Microbiol. 21, 1-5. POPOFF, M. Y., L. LE MINOR (1997.): WHO Collaborating Center for Reference and Research on Salmonella, Institut Pasteur, Paris, 1-151. RADKOWSKI, M. (2002.): Effect of moisture and temperature on survival of Salmonella Enteritidis on shell eggs. Archiv fr Geflgelkunde, 66, 119-123. SIMMONS, E. R., J. C. AYRES, A. A. KRAFTA (1970.):Effect of moisture and temperature on ability of Salmonellae to infect shell eggs. Poult. Sci. 49, 761-768. SNOEYENBOS, G. H., C. F. SMYSER, H. Van ROEKEL (1996.): Salmonella infections of 15-the ovary and peritoneum of chickens. Avian Dis. 13, 668-670. SOKOLOVI, M., F. KRSTULOVI, B. `IMPRAGA (2006.): Mikrobioloaka ispravnost hrane za perad. Krmiva 48, (6), 357-362. THERELFALL, E. J., H. CHART (1993.) Interralationship between strains Salmonella Enteritidis. Epidemiol Infect 111, 1-8. THORNS, C. J. (2000.): Bacterial food-borne zoonose. Rev. Sci. Tech.19 (1),226-239. VLIEGENTHART, J. S., A. W. van de GIESEN (1994.): Een explosive van een voedselinfectie na het eten van bavaroise die bereid was met rauwe eieren. Citirano u: Saeed, A.M. (Ed): Salmonella enterica Serovar Enteritidis in humans and animals, Salmonella enterica Serovar Enteritidis in Netherlands: Epidemiology, prevention and Control. Iowa. State, University Press, Ames, 71-80. WHO (2001.): World Health Organisation surveillance programme for control of foodborne infections and intoxications in Europe.Seventh report, 1993-1998. In: Schmidt and C. Tirado (ed). Federal Institute for Health Protection of Consumers and Veterinary Medicine (BgVV), Berlin, Germany, 415, 422-423. FINDINGS ON THE BACTERIAL OF GENUS SALMONELLA SPP. IN TABLE EGGS ABSTRACT In the period between the years 2002 to 2006, in the Laboratory for Bacteriology of the Poultry Centre (Zagreb, Croatia), 18.747 samples of table eggs were analyzed for the presence of the bacteria from the genus Salmonella. The isolation and identification of the salmonella bacteria was performed according to the instructions on standard methods and ISO method (Andrews, 1992; HRN EN ISO 6579, 2003). Salmonella bacteria were isolated out of 206 (1,1%) egg samples. The most isolates were isolated in 2004, namely 89 or 22,2%, then in 2003 - 65 or 1,50%, in 2005 - 20 or 0,52%, in 2002 - 16 or 0,66%, and in 2006 - 16 or 0,37 % out of the total number of analyzed samples in that year. The most frequently isolated serotype of salmonellae was Salmonella Enteritidis, while Salmonella Typhimurium and other Salmonellae were found in small numbers. Biochemical characterization of isolated salmonellae has been performed by using API strips ID 32E for enterobacteria. The belonging to the serotype is determined with the serological typisation with polyvalent and monovalent antiserums. Key words: bacteria, Salmonella, table eggs       PAGE \*ARABIC 1 OObf(q*q,qDqpqq ss v"vvv.wDw&zxz{{:|b||}}<~R~@DāЂbv҇ڈ|ҏXnʘJr`DH\0F^̽̽ hv6aJ hvaJhv56aJ hv5aJ hvH* hv] hv6 hv6] hv5hv hv\U hvH*\HDqdrvstuvwZy"{}*Rrƅ܇tЊBP $V^`Va$̕f`(DFHZ\ޥ8:>@DFJLPRVh]h$a$$a$ $V^`Va$^`lޥ 8:<@BFHLNRTZ\z|~hr 0JmHnHu hv0Jjhv0JUjhvUhv hv5aJ hvaJ hv6aJVXZ $V^`Va$/1h;0/ =!"#$% $$If!vh555 51 #v#v#v #v1 :V 4,555 51 / / / / af4$$If!vh555 51 #v#v#v #v1 :V 4,555 51 / / / af4$$If!vh555 51 #v#v#v #v1 :V 4,555 51 / / / af4$$If!vh555 51 #v#v#v #v1 :V 4,555 51 / / / af4$$If!vh555 51 #v#v#v #v1 :V 4,555 51 / / / af4$$If!vh555 51 #v#v#v #v1 :V 4,555 51 / / / af4^ 666666666vvvvvvvvv666666>6666666666666666666666666666666666666666666666666hH6666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666662 0@P`p2( 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p8XV~_HmHnHsHtHD`D Normal*$CJ_HaJmHsHtHF@F  Heading 1$$@&a$ 5CJaJDA`D Default Paragraph FontVi@V 0 Table Normal :V 44 la (k ( 0No List JoJ WW-Default Paragraph Font.)@.  Page Number:B:  Body Text CJ\aJ(/"( List^JB2B Opis xx $6CJ]^JaJ0B0 Indeks $^J4 @R4 Footer  !FbF WW-Body Text 2$a$CJaJbCrb Body Text Indent $|]^`|a$CJaJff WW-Body Text Indent 2|]^`|CJaJJJ WW-Body Text 3$a$ 5CJaJ@@ Sadr~aji tablice $NN Naslov tablice $ $a$ 65]\88 Sadr~aj okviraPK![Content_Types].xmlj0Eжr(΢Iw},-j4 wP-t#bΙ{UTU^hd}㨫)*1P' ^W0)T9<l#$yi};~@(Hu* Dנz/0ǰ $ X3aZ,D0j~3߶b~i>3\`?/[G\!-Rk.sԻ..a濭?PK!֧6 _rels/.relsj0 }Q%v/C/}(h"O = C?hv=Ʌ%[xp{۵_Pѣ<1H0ORBdJE4b$q_6LR7`0̞O,En7Lib/SeеPK!kytheme/theme/themeManager.xml M @}w7c(EbˮCAǠҟ7՛K Y, e.|,H,lxɴIsQ}#Ր ֵ+!,^$j=GW)E+& 8PK!Ptheme/theme/theme1.xmlYOo6w toc'vuر-MniP@I}úama[إ4:lЯGRX^6؊>$ !)O^rC$y@/yH*񄴽)޵߻UDb`}"qۋJחX^)I`nEp)liV[]1M<OP6r=zgbIguSebORD۫qu gZo~ٺlAplxpT0+[}`jzAV2Fi@qv֬5\|ʜ̭NleXdsjcs7f W+Ն7`g ȘJj|h(KD- dXiJ؇(x$( :;˹! I_TS 1?E??ZBΪmU/?~xY'y5g&΋/ɋ>GMGeD3Vq%'#q$8K)fw9:ĵ x}rxwr:\TZaG*y8IjbRc|XŻǿI u3KGnD1NIBs RuK>V.EL+M2#'fi ~V vl{u8zH *:(W☕ ~JTe\O*tHGHY}KNP*ݾ˦TѼ9/#A7qZ$*c?qUnwN%Oi4 =3ڗP 1Pm \\9Mؓ2aD];Yt\[x]}Wr|]g- eW )6-rCSj id DЇAΜIqbJ#x꺃 6k#ASh&ʌt(Q%p%m&]caSl=X\P1Mh9MVdDAaVB[݈fJíP|8 քAV^f Hn- "d>znNJ ة>b&2vKyϼD:,AGm\nziÙ.uχYC6OMf3or$5NHT[XF64T,ќM0E)`#5XY`פ;%1U٥m;R>QD DcpU'&LE/pm%]8firS4d 7y\`JnίI R3U~7+׸#m qBiDi*L69mY&iHE=(K&N!V.KeLDĕ{D vEꦚdeNƟe(MN9ߜR6&3(a/DUz<{ˊYȳV)9Z[4^n5!J?Q3eBoCM m<.vpIYfZY_p[=al-Y}Nc͙ŋ4vfavl'SA8|*u{-ߟ0%M07%<ҍPK! ѐ'theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsM 0wooӺ&݈Э5 6?$Q ,.aic21h:qm@RN;d`o7gK(M&$R(.1r'JЊT8V"AȻHu}|$b{P8g/]QAsم(#L[PK-![Content_Types].xmlPK-!֧6 +_rels/.relsPK-!kytheme/theme/themeManager.xmlPK-!Ptheme/theme/theme1.xmlPK-! ѐ' theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsPK] GG  O^(TWN7BGGGbHHIDqV)*+,-./0UVX!@  @ 0(  H c $(    <3"?  T;Z5NYdmwlt KNe > & F I - X [ )uFC$jUlUZU[U  $ 0 E U } !!g"U####0$3$U$$$('U''H()U*|*+J,U,,,,,$-R-]---0.G.U.^.....'/O/U/X/d/o///U0b0z0000 11U1^1111112:2E2N2V22222U334"4U4W4m44445(555@5U5Z555 6#6U6[6666 7O7777:8E8U8W88859Y999C:s::::;;%;U;X;;;;;;<I<^<u<<<< =7=U=e===>>>>?,?C???@&@2@=@>@F@r@}@@@@ A>AGA+B{B>CACPC\C>DCD>E@EeEpE|EEEE>FDFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFF GGG%&8;kl,-Z]fh    / 0 D E T U g h | } !! ! !!!!! !!!)!*!0!2!7!8!@!A!F!G!N!O!Q!R!Y!Z!_!a!f!g!n!o!q!r!y!z!|!}!!!!!!!G(H() )++`,c,m,o,,,--/.0...'/(///y0z0]1^122a3b3u4v45555 6 666N7O77788495999B:C:::;;;;t<u< = ====>>>>>+?,???@@*B-B`BaBnBqByB{BFFFFFFFFFFFFFFFFFG]h0 U W | } ! !!!!!*!8!A!G!O!R!Z!g!o!r!z!}!!c,o,J3b3FFFFFFFFFFFFFF GGvr FF@ !$Ghh@hh$@hhhh*h.ht@h<hBhHhbUnknownG*Ax Times New Roman5Symbol3. *Cx Arial5..[`)TahomaACambria MathBh5;G5;G& U<$ U<$0dFF2QHX $Pr 2!xxGodinaBAKTTihomirOh+'0D    $,4<GodinaBAKTNormalTihomir2Microsoft Office Word@Ik@ @/.@/. U<՜.+,0 hp   Grizli777$F GodinaGodina TitleNaslov  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXY[\]^_`acdefghijklmnopqrstuvwxz{|}~Root Entry FA.Data Z1TablebF-WordDocument1SummaryInformation(yDocumentSummaryInformation8CompObjy  F'Microsoft Office Word 97-2003 Document MSWordDocWord.Document.89q