Naslov
O Kristovoj svijesti
(Reflections on the Consciousness of Christ)

Autori
Paša, Željko

Izvornik
Obnovljeni život : časopis za religioznu kulturu (0351-3947) 58 (2003), 2; 189-214

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni

Ključne riječi
samospoznaja; osoba Isusa Krista; hipostatsko sjedinjenje;
(self-knowledge; the person of Jesus Christ; hypostatic union;)

Sažetak
Teološki izvodi iz definicije o hipostatskom sjedinjenju kao i redovno crkveno učiteljstvo nalaže nam vjerovati da je Isus Krist od početka bio svjestan svoga bogosinovstva, da je posjedovao gledanje Boga. No učiteljstvo ne govori o načinu na koji je ta svijest u Isusu bila prisutna. Postoje razne vrste znanja, razni načini na koje spoznata stvarnost može biti prisutna u svijesti onoga koji je spoznaje. Predmetno (enciklopedijsko) znanje izraz je nesavršenog ljudskog načina spoznavanja. Ono može gušiti slobodu i samoostvarenje čovjeka. Isusovo gledanje Boga spada u red transcendentalnog znanja. To znanje je njegova osnovna transcendentalna svijest o samome sebi. Neposredno gledanje Boga, što ga je Isus čovjek imao za vrijeme svoga zemaljskog života, nije u onom smislu "visio beatifica" kao što će biti nakon uskrsnuća, zato ostavlja prostor za patnju i napredovanje. Isusova transcendentalna bogosinovska svijest teži kao i svako transcendentalno znanje za tim da se artikulira u predmetno znanje i na taj način potpuno ostvari ono što od početka neizrečeno u sebi nosi. Ta samointerpretacija ostvaruje se kroz ljudsku povijest koju je Isus uzeo na se i time se podvrgao sveopćem zakonu rasta i dozrijevanja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Teologija

Napomena
From the definition of the hypostatic union we have obtained theological deductions which require, as does the Magisterium of the Church, that we believe that Christ was aware of His divine sonship from the very beginning, and that he possessed the power to behold the presence of God. However, the Magisterium does not relate the manner in which this consciousness existed in Christ. There are diverse kinds of knowledge, diverse ways in which the perceived reality can exist in the consciousness of the perceiver. Encyclopedic knowledge expresses a human manner of perception which is imperfect. It may stifle a person's freedom and the self-actualization process. Jesus' contemplation of God’s presence is of the order of transcendental knowledge. This knowledge is His fundamental transcendental awareness of the self. The immediacy with which the man Jesus was able to behold God during His earthly life was not the "visio beatifica" which is to ensue from the Resurrection: the scope for suffering and growth remained. Jesus' transcendental awareness of His divine sonship strives, as does all transcendental knowledge, to be articulated as encyclopedic knowledge, and thus to fully express the ineffable which has been borne within from the beginning. This self- interpretation is realized in the course of human history, which Jesus endured, thus subjecting himself to the universal law of growth and maturation.

POVEZANOST RADA