Pregled bibliografske jedinice broj: 783615
Dijatomiti u Hrvatskoj: njihov potencijal kao prirodni insekticid
Dijatomiti u Hrvatskoj: njihov potencijal kao prirodni insekticid // Abstracts Book / Horvat, Marija & Wacha, Lara (ur.).
Zagreb, 2015. str. 83-84 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 783615 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Dijatomiti u Hrvatskoj: njihov potencijal kao
prirodni insekticid
(Diatomite in Croatia: Their Potential as Natural
Insecticide)
Autori
Galović, Ines ; Halamić, Josip ; Rozman, Vlatka ; Korunić, Zlatko ; Liška, Anita ; Baličević, Renata ; Lucić, Pavo
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Abstracts Book
/ Horvat, Marija & Wacha, Lara - Zagreb, 2015, 83-84
Skup
5th Croatian geological congress with international participation
Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 23.09.2015. - 25.09.2015
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
dijatomiti ; insekticidi ; Sarmat ; Hrvatska
(Diatomite ; Insecticide ; Sarmatian ; Croatia)
Sažetak
Prva nalazišta dijatomita u Hrvatskoj vezana su za dijatomejske tripolije (tripolit) iz područja Dolja kraj Zagreba (PANTOCSEK, 1903, JURILJ, 1957, KOCHANSKY-DEVIDE, BAJRAKTAREVIĆ, 1981 i GALOVIĆ & BAJRAKTATRVIĆ, 2006), te Lopatice i Gornja Šemnica, Hrvatsko zagorje (BAJRAKTAREVIĆ, 1984). Na prve dijatomite kod Dolja nailazi GORJANOVIĆ-KRAMBERGER (1908), a Jurilj ih opaža u području Rožmana. U okviru istraživanja za kartu (OGK RH 1:50000) tijekom 2000-2004. godine nađeno je još nekoliko nalazišta dijatomita na području Medvednice (Markuševec), Hrvatskog zagorja (Crkovec), Plešivice (Jurjevčani) i Požege. Za potreba projekta HRZZ, istraživanja su danas proširena na područje Banovine i Slavonije u svrhu pronalaska potencijalnih dijatomita za komercijalno iskorištavanje. U Banovini je otkriven još jedan lokalitet s dijatomitima (Martinovići), kao i u Slavoniji (Opatovac), slika 1. Dijatomit je porozni, slabo (dijatomejska zemlja) do umjereno očvrsli silicijski sediment, koji sadrži više od 70 % skeletnih ostataka dijatomeja, sl. 2. Nastao je taloženjem u alkalnoj vodenoj sredini (marinskoj/jezerskoj) hladnijih do umjerenijih klimatskih područja, koja su kod nas zabilježena krajem karpata (15, 9 Ma) i za vrijeme sarmata (11, 2 – 12, 2 Ma). Preliminarni rezultati analiza na dijatomeje govore o dominaciji Coscinodiscus vrsta, Thalassionema nitzschoides (GRUNOW) MERESCHKOWSKY i trajnih spora, čije veličine gotovo ne prelaze 50 mikrona. Tipični kemijski sastav dijatomejske zemlje sadrži 70 – 90 % amorfnog silicija sa 2 – 4 % minerala glina, a 0, 5 – 2 % otpada na željezne okside. Dijatomiti se komercijalno upotrebljavaju u obliku dijatomejske zemlje za razne namjene u industriji (kozmetička, metalna, kemijska, medicinska, optička...). U okviru projekta Hrvatske zaklade za znanost pod nazivom „Razvoj formulacija novih prirodnih insekticida na osnovi inertnih prašiva i botaničkih insekticida i njihovih kombinacija kao zamjena za sintetske konvencionalne insekticide“ pronađeni su potencijalni nalazi dijatomejske zemlje na području Hrvatske, za upotrebu u poljoprivredi i srodnoj djelatnosti kao netoksičnog prirodnog insekticida za suzbijanje štetnika. U ovom projektu istraživački tim čine stručnjaci Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku pod vodstvom prof. Vlatke Rozman, firme Diatom Research and Consulting Inc. iz Kanade te Hrvatskog geološkog instituta, Zagreb.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Geologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
IP-11-2013-5570
Ustanove:
Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek,
Hrvatski geološki institut
Profili:
Pavo Lucić
(autor)
Renata Baličević
(autor)
Anita Liška
(autor)
Ines Galović
(autor)
Zlatko Korunić
(autor)
Vlatka Rozman
(autor)
Josip Halamić
(autor)