Naslov
Važnost izučavanja kristalne morfologije
(Importance of crystal morphology investigations)

Autori
Bermanec, Vladimir ; Zebec, Vladimir ; Žigovečki Gobac, Željka ; Čobić, Andrea ; Mikulčić Pavlaković, Snježana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Zbornik radova sa znanstvenog skupa "Suvremena kristalografija u Hrvatskoj" / Popović, Stanko - Zagreb : Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti - Razred za matematičke, fizičke i kemijske znanosti ; Znanstveno vijeće za kristalografiju HAZU ; Hrvatska kristalografska zajednica, 2015, 135-141

ISBN
978-953-347-040-5

Skup
Suvremena kristalografija u Hrvatskoj

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 30.09.2014

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
kristalografija; goniometar; kristalna morfologija
(crystallography; goniometer; crystal morphology)

Sažetak
Iako je u jednom periodu razvoja drugih metoda i tehnika istraživanja kristaliziranih materijala (uključujući i minerale) kristalometrija zapostavljena i smatrana manje vrijednom, na zadnjem svjetskom sastanku mineraloga u 20. stoljeću (Opći sastanak Međunarodne mineraloške asocijacije u Torontu u Kanadi 1998. godine) naglašeno je da je jedan od najvažnijih ciljeva za istraživanje u 20. stoljeću proučavanje veze između kristalne morfologije i uvjeta kristalizacije. Kristalometrijom se, osim habitusa kristala, može i utvrditi kristalografski zakon srastanja kristala iste mineralne vrste te epitaksijalni odnos kristala različitih mineralnih vrsta. Instrumenti za kristalometriju razvijali su se kroz povijest, od Carangeotovog kontaktnog goniometra, preko jednokružnog refleksnog goniometra, pa sve do Goldschmidtovog dvokružnog refleksnog goniometra. Primjeri kristalnih habitusa pokazani su na kristalima euklasa s dva brazilska lokaliteta. Identifikacija kristalnih ploha ovisi o primjenjenom (korištenom) osnom odnosu, koji se tijekom povijesti mogao i promijeniti, tj. razni istraživači koristili su drugačije osne odnose, odnosno, različitu kristalografsku orijentaciju za istu mineralnu vrstu, . Prebrza interpretacija kristalnih ploha, bez točnog mjerenja osnog odnosa, može proizvesti krivi zaključak, kao što može biti vidljivo na primjeru kristala cirkona iz Ludvić potoka u blizini Samobora. Pažljivim proučavanjem promjena habitusa kristala do kojih dolazi tijekom kristalizacije zbog promjena uvjeta kristalizacije te utvrđivanjem redoslijeda kristalizacije zadanog minerala unutar jednog ležišta može se konstruirati kristalogenetski dijagram koji pokazuje ovisnost neke komponente na habitusu kristala tijekom vremena, kao što je to učinjeno na primjeru kristala barita iz Krapinskih Toplica. Srastanje i epitaksijalni rast objašnjeni su na primjeru hijalofana iz Busovače, BiH i na primjerima pirhotita i arsenopirita iz rudnika Stari Trg, Trepča, Kosovo.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geologija

POVEZANOST RADA