Pregled bibliografske jedinice broj: 782306
O misnom ornatu od ″Jelisavetina plašta″ u župnoj crkvi Porođenja Blažene Djevice Marije u Novigradu
O misnom ornatu od ″Jelisavetina plašta″ u župnoj crkvi Porođenja Blažene Djevice Marije u Novigradu // Knjižica sažetaka znanstvenog skupa "Novigrad nekad i sad" / Kaštela, Slobodan (ur.).
Zadar: Sveučilište u Zadru, 2015. str. 47-48 (predavanje, nije recenziran, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 782306 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
O misnom ornatu od ″Jelisavetina plašta″ u župnoj crkvi Porođenja Blažene Djevice Marije u Novigradu
(On the ''Elizabeth's mantle'' set of vestments in the parish church of the Nativity of the Blessed Virgin Mary at Novigrad (Novegradi))
Autori
Banić, Silvija
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Knjižica sažetaka znanstvenog skupa "Novigrad nekad i sad"
/ Kaštela, Slobodan - Zadar : Sveučilište u Zadru, 2015, 47-48
ISBN
978-953-331-088-6
Skup
Novigrad nekad i sad
Mjesto i datum
Novigrad, Hrvatska; Zadar, Hrvatska, 16.10.2015. - 17.10.2015
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
liturgijsko ruho ; Novigrad ; Elizabeta Kotromanić ; baršun
(liturgical vestments ; Novigrad (Novegradi) ; queen Elizabeth Kotromanić ; velvet)
Sažetak
Poznato je više primjeraka liturgijskog ruha sačuvanih na našim prostorima uz koje se vezuju predaje o ″vladarskom″ podrijetlu dragocjenih tkanih ili vezenih svila korištenih za njihovu izradu. Vjerojatno najpoznatiji primjer svakako je kazula u riznici zagrebačke katedrale, skrojena od bizantskog samita od kojeg je prethodno bio načinjen plašt kralja Ladislava (1077. – 1095.) i koji je zagrebačkom biskupu blaženom Augustinu Kažotiću u prvoj četvrtini 14. stoljeća poklonio ugarsko-hrvatski kralj Karlo I. Robert Anžuvinac. U franjevačkom samostanu Duha Svetoga u Fojnici se čuva plašt od orijentalne tkanine koji je, prema predaji, 1463. godine sultan Mehmed Fatih darovao fra Anđelu Zvizdoviću. Misnica, štola i manipul od skupocjenog lampasa, također neupitnog orijentalnog (otomanskog) podrijetla, danas se čuvaju u franjevačkom samostanu sv. Marije u Zaostrogu a tradicija nalaže da su nastali prekrajanjem plašta kralja Stjepana Tomaševića Kotromanića (1461. - 1463.) Uz caricu Mariju Tereziju (1740. – 1780.) vezuje se više misnih ornata koji su se do danas sačuvali u riznicama zagrebačke i požeške katedrale te franjevačkog samostana Gospe Trsatske. Iako se poneki dijelovi ruha, poput onih u požeškoj katedrali sv. Terezije - koje krasi i izvezeni vladaričin grb, mogu opravdano smatrati njezinim legatima, malo je izgledno da je ruho od zelenog baršuna koje se čuva u trsatskom svetištu – kako se vjeruje - kraljica sama ukrasila vezom. Do ovakvih, pomalo bajkovitih predaja ponajprije dolazi zbog izrazite vrijednosti i rijetkosti svilenih tkanina od kojih su misni ornati izvedeni, a koje su najčešće gusto protkane (ili vezene) nitima s ovojnicom od plemenitih metala. Da takvim predajama treba pristupati izrazito suzdržano, dokazuju činjenice da su svile plašta u Fojnici i ornata u Zaostrogu nastale u stoljeću nakon smrti njihovih navodnih prvotnih vlasnika. Ipak, unatoč argumentima da razdoblje nastanka tkanina ne može odgovarati periodu djelovanja njihovih pretpostavljenih darovatelja, ovakve legende je teško ″poljuljati″, ponekad čak i u stručnim krugovima. U sakristiji novigradske župne crkve se pomno čuva ornat koji se sastoji od misnice, štole i manipula, a koji je skrojen od vrijednog polikromnog baršuna čije su manje površine naknadno ukrašene vezom. Prema predaji, ornat je načinjen od plašta hrvatsko-ugarske kraljice Elizabete Kotromanić, pogubljene u Novigradu 1387. godine, gdje je zatočena godinu ranije. Legenda kaže da je spomenute vezene ukrase na misnici izradila sama kraljica, krateći tako svoje sužanjske dane. U izlaganju je izneseno da je riječ o baršunu čija je vrijednost neupitna, no koji, međutim, nije mogao nastati prije sredine 17. stoljeća, i to vjerojatno u nekoj od đenoveških tkalačkih manufaktura. Osim što je novigradski baršun analiziran usporedno sa dekorativno i konstrukcijski bliskim primjercima sačuvanima u Hrvatskoj i inozemstvu, predstavljen je izvorni izgled njegovog dekora te je objašnjeno zbog čega su određeni detalji prekriveni vezom, dok su brojni sitniji dijelovi uzorka namjerno oštećeni. Ujedno je ukazano na dosadašnje spomene ''Jelisavetine (Jelisavine) planite'' u literaturi te je ponuđen razlog nastanka poznate legende o kraljevskom podrijetlu ornata.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest umjetnosti
