Naslov
Višejezičnost - prošlost, sadašnjost, budućnost
(Multilingualism - past, present, future)

Autori
Kitner, Edita

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Učiteljski fakultet - Odsjek u Čakovcu

Mjesto
Čakovec

Datum
11.09

Godina
2015

Stranica
88

Mentor
Prof. dr. Blaženka Filipan-Žignić

Ključne riječi
Višejezičnost; jezik; jezična politika; interkulturalni koncept; Facebook
(Multilingualism; language; language policy; intercultural concept; Facebook)

Sažetak
Rad započinje poglavljem o jeziku u kojem se daju općenite značajke jezika, njegovog usvajanja te važnosti kao nacionalnog identiteta za svaki narod. Govori se o procesu ovladavanja materinskim i inim jezikom. Daje se odnos hrvatskog kao materinskog, drugog i stranog jezika. Jedno potpoglavlje posvećeno je manjinskim jezicima koji su u Republici Hrvatskoj prihvaćeni gdje se čini sve kako bi se zaštitili. Jezična raznolikost EU-a prikazana je nabrojanim službenim jezicima Unije. Ukratko je opisan uspon engleskog jezika, njegova uloga i utjecaj u današnjem svijetu. Povezano sa širenjem utjecaja engleskog jezika, bilo je potrebno spomenuti važnost i prednosti učenja „malih“ jezika od kojih se posebno naglašavaju okolinski i susjedni jezici. U trećem poglavlju daje se definicija višejezičnosti, njezin razvoj i mjesto u svijetu. Kratkim pregledom kroz povijest navode se najvažniji dokumenti EU-a u kojima je bilo spomena o višejezičnosti. Opisano je na koje načine Unija danas promiče višejezičnost te kako provodi svoju jezičnu politiku. Poglavlje o nastavi stranih jezika u EU-i iznosi podatke različitih istraživanja o stranim jezicima koji se uče u zemljama Unije, kada se počinju učiti, obrazovanje nastavnika, koje nastavne metode, itd. Podatci ujedno pokazuju kako je engleski jezik najpopularniji strani jezik zbog njegovog položaja kao lingue france u Europi, ali i svijetu, stoga se opisuje model njegove rasprostranjenosti, pozitivni i negativni stavovi o njegovom širenju te predviđanja za budućnost. Višejezičnost i jezična politika Hrvatske daju se kratkim pregledom od Habsburške Monarhije do današnjeg stanja. Istraživanjima višejezičnosti u Hrvatskoj bave se i Pavličević-Franić (2006) i Filipan-Žignić (2006). Rezultati njihovih istraživanja ukazuju na činjenicu da je najveći dio djece u RH u doba ranoga učenja jezika okomito i vodoravno višejezično. Višejezičnost je stoga već odavno stvarnost i potrebna je pravilna i konzistentna jezična politika da bi se onda razvijala u skladu s potrebama i zahtjevima suvremenog svijeta. Stoga se posebno potiče na rano učenje jezika koje djeci omogućuje stjecanje većih komunikacijskih kompetencija. Kroz nastavu stranih jezika potrebno je razvijati i interkulturalne kompetencije koje su preduvjet mirnog suživota i demokratskog identiteta svakog pojedinca. U poglavlju o jezičnim dodirima govori se o utjecaju različitih jezika na hrvatski jezik kroz povijest. Najnoviji utjecaji vezani su uz engleski jezik koji i u hrvatski jezik dolazi ubrzano nakon Drugog svjetskog rata, a posebno u jezik mladih. Posljednje poglavlje, uz kratku teoriju o internetu, jeziku interneta i jeziku Facebooka, donosi dva istraživanja. Kako se u Facebooku radi o razgovornom jeziku koji se zbog medija ostvaruje u pisanom obliku, pretpostavlja se da korisnici svoju višejezičnost izražavaju i u toj komunikaciji. Istraživanjima se željelo proučiti i istražiti izražavaju li osnovnoškolci i govornici kajkavskog područja svoju višejezičnost (i to kako horizontalnu, tako i vertikalnu) i na Facebooku. Željelo se istražiti dolazi li u njihovoj komunikaciji na Facebooku do prebacivanja i miješanja kodova, u kojoj su mjeri prebacivanje i miješanje kodova zastupljeni te koji su razlozi prebacivanju i miješanju kodova.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA