Naslov
Udio masti i sastav masnih kiselina u kokošjim jajima hrvatskih proizvođača
(Fat content and fatty acid composition of hen eggs from Croatian producers)

Autori
Lešić, Tina ; Vulić, Ana ; Cvetnić, Luka ; Kudumija, Nina ; Škrivanko, Mario ; Pleadin, Jelka

Izvornik
Veterinarska stanica (0350-7149) 46 (2015), 5; 349-358

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
udio masti ; profil masnih kiselina ; kokošja jaja ; omega-6 ; omega-3
(fat ; fatty acid profile ; hen eggs ; omega-6 ; omega-3)

Sažetak
Jaja su izvrstan izvor bjelančevina, masti kao što su fosfolipidi i nezasićene masne kiseline te vitamina i minerala. Sadržaj i sastav masnih kiselina u peradarskim proizvodima ovisi o sastavu masnih kiselina u hrani koja se koristi tijekom hranidbe. Na našim prostorima, osim kokošjih gotovo da u širokoj prodaji i nema jaja drugih vrsta peradi. U Hrvatskoj su suncokretovo i repičino ulje najčešće korišteni kao dodatci u hranidbi kokoši, što u konačnici djeluje nepovoljno na omjer omega-6/omega-3 masnih kiselina. Optimizirajući izvor masnih kiselina u hranidbi životinja može se poboljšati profil masnih kiselina u peradarskim proizvodima, mesu i jajima. U ovom istraživanju analiziran je udio masti i sastav masnih kiselina kokošjih jaja nabavljenih od tri hrvatska proizvođača tijekom 2014. i 2015. godine. Sastav masnih kiselina određen je plinskom kromatografijom s plameno-ionizacijskim detektorom. Analiza je provedena na ukupno 26 uzoraka. Rezultati su pokazali da postoji statistički značajna razlika (p<0, 05) po proizvođačima samo za skupinu mononezasićenih masnih kiselina. S obzirom na godinu proizvodnje istog proizvođača, statistički značajna razlika (p<0, 05) postoji za udio ukupne masti, omega-3 masnih kiselina te za omjer omega-6 i omega-3 masnih kiselina. Nezasićene masne kiseline su osjetljivije na čimbenike koji mogu utjecati na promjenu sastava masnih kiselina u odnosu na zasićene. Različitost se podataka može objasniti namjernim ili slučajnim promjenama u hranidbi kokoši, ali i drugim čimbenicima koji mogu utjecati na sastav masti, kao što je primjerice starost kokoši. Među višestruko nezasićenim masnim kiselinama, dominantne su bile omega-6 masne kiseline, gdje se čak 97% ukupnih omega-6 odnosilo na linolnu kiselinu (C18:2n6c). Masne kiseline EPA i DHA nisu pronađene u jajima. Nesilice imaju vrlo ograničenu mogućnost konverzije ALA u EPA i DHA kiselinu, koja može ovisiti o čimbenicima kao što su visoki udio omega-6, starost i vrsta kokoši. Istraživanjem dobiveni omjer omega-6 i omega-3 masnih kiselina bio je karakteristično veći za jaja u odnosu na zdravstvene preporuke (3-5:1), dok je dobiveni omjer PUFA/SFA u skladu sa zdravstvenim preporukama (>0, 45). Najzastupljenije pojedinačne masne kiseline bile su oleinska (18:1n9c), palmitinska (16:0) i linolna (18:2n6c).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Veterinarska medicina, Biotehnologija, Prehrambena tehnologija

POVEZANOST RADA