Naslov
Značajke bolesnika koje utječu na suradljivost tijekom kroničnog liječenja
(Factors affecting patient's compliance during chronic therapy)

Autori
Vidošević, Dijana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Sveučilišni odjelzdravstvenih studija - Diplomski sveučilišni studij sestrinstva

Mjesto
Split

Datum
23.09

Godina
2015

Stranica
48

Mentor
Fabijanić, Damir

Ključne riječi
Suradljivost; Kronično liječenje; Sestrinstvo
(Compliance; Chronic therapy; Nursing)

Sažetak
Uspjeh liječenja ne ovisi samo o lijeku nego i bolesniku, poglavito njegovom pridrţavanju uputa o liječenju. Uspješno liječenje traţi dosljednu primjenu propisanih lijekova. U dosadašnjim kliničkim ispitivanjima uočeno je da se manje od 50% bolesnika pridrţava uputa o liječenju. Značajke bolesnika koje utječu na uzimanje lijekova su: dob, spol, društveno-ekonomski čimbenici, cijena lijekova, krivo shvaćene upute od zdravstvenog osoblja, zaboravljivost, duljina liječenja, broj lijekova. Cilj ovog istraţivanja je bio utvrditi značajke loše suradljivosti u primjeni propisanog liječenja te, na temelju rezultata dati smjernice za njihovo poboljšanje. Provedeno je presječno istraţivanje u koje je uključeno 135 bolesnika oba spola starijih od 18 godina, hospitaliziranih u Zavodu za bolesti srca i krvnih ţila Kliničkog bolničkog centra Split. Uvjet uključivanja u istraţivanjebila je propisana kronična medikamentozna terapija koja je uključivala uzimanje >1 lijeka. Podatci su prikupljeni samostalnim ispunjavanjem anonimnog upitnika. Analizom rezultata nismo dokazali statistički značajnu spolnu razliku u suradljivosti pri uzimanju medikamentozne terapije(p=0, 318). Osobe mlaĎe ţivotne dobi češće prestaju uzimati lijekove u odnosu na starije u slučaju poboljšanja (p=0, 003) ili pogoršanja (p=0, 003) kliničkog stanja. Ispitanici bez obzira na duljinu liječenja preferiraju uzimanje lijeka pri ustajanju (p=0.043). Broj lijekova i njihovih dnevnih doza nije utjecao na provoĎenje liječenja (p=0, 14). Najveći broj ispitanika koji se striktno drţi uputa o uzimanju lijekova, uzimao je lijekove do godine dana, dok su se uputa najlošije pridrţavali ispitanici koji su lijekove primjenjivali 1-2 godine.Povećanjem broja hospitalizacija smanjuje se točnost primjenjivanja lijekova (p=0.029).Bolesnici su skloniji samoinicijativnoj promjeni doze lijeka, nego provoĎenju preporučenih higijensko-dijetetskih mjera ; čak 69% ispitanika samostalno usklaĎuje propisano liječenjes vrijednostima arterijskog tlaka. Najveći broj ispitanika (64%) razgovara s liječnikom o osobitostima i nuspojavama uzimanja lijeka. Rezultati istraţivanja upućuju da se pridrţavanje uputa o liječenju moţe poboljšati jednostavnijom primjenom lijekova, po mogućnosti u jednoj jutarnjoj dozi te aktivnom suradnjom bolesnika koja podrazumijeva dobru komunikaciju sa zdravstvenim djelatnicima s ciljem upoznavanja s učincima lijekova i značenju popratnih nefarmakoloških postupaka.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA