Naslov
Usporedba proizvodnje i kemijskog sastava ovčjeg i kozjeg mlijeka
(Comparison of production and chemical composition of sheep and goat milk)

Autori
Dragić, Martina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Agronomski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
30.09

Godina
2015

Stranica
35

Mentor
Prpić, Zvonimir

Ključne riječi
proizvodnja mlijeka; mliječna mast; bjelančevine; laktoza; minerali; vitamini
(milk production; milk fat; proteins; lactose; minerals; vitamins)

Sažetak
Cilj ovog rada bio je usporediti proizvodnju mlijeka ovaca i koza u svijetu, kao i u Hrvatskoj te usporediti kemijski sastav ovčjeg i kozjeg mlijeka i mogućnosti njegove prerade. Ukupna proizvodnja ovčjeg i kozjeg mlijeka u svijetu procjenjuje se na 28, 1 milijuna tona, pri čemu proizvodnja ovčjeg mlijeka čini 10, 14 milijuna tona, a proizvodnja kozjeg mlijeka 17, 96 milijuna tona. U nerazvijenim zemljama (uglavnom u Aziji) ovčje i kozje mlijeko konzumira se uglavnom u svježem, a manje u prerađenom stanju, dok se u razvijenim zemljama većina ovčjeg i kozjeg mlijeka koristi za preradu, najčešće u sireve. Najviše ovaca (oko 72, 3%) i koza (oko 94, 2%) uzgaja se u Aziji i Africi, dok se u Europi uzgaja 9, 15% ovaca i tek 1, 69% koza. Međutim, mlijeko je važan proizvod ovaca i koza u Europi gdje se proizvodi 29, 8% ukupne svjetske proizvodnje ovčjeg mlijeka i 14% ukupne svjetske proizvodnje kozjeg mlijeka. U Hrvatskoj se godišnje proizvodi oko 3 000 tona ovčjeg mlijeka te nešto više od 4 000 tona kozjeg mlijeka. Proizvodnja ovčjeg mlijeka najzastupljenija je na otocima i u priobalju, dok je mliječno kozarstvo najrazvijenije u Međimurskoj i Varaždinskoj županiji. Ovčje mlijeko, u usporedbi s kozjim, sadrži više suhe tvari, suhe tvari bez masti, mliječne masti, bjelančevina i laktoze, dok je sadržaj pepela u obje vrste mlijeka podjednak. Pet masnih kiselina (C10:0, C14:0, C16:0, C18:0 i C18:1) zajedno čine više od 75% ukupnih masnih kiselina u ovčjem i kozjem mlijeku. Sadržaj nižih masnih kiselina, i to kapronske (C6:0), kaprilne (C8:0), kaprinske (C10:0) i laurinske (C12:0) je znatno veći u kozjem nego u ovčjem mlijeku. Navedene masne kiseline, nazvane po kozama (capra = koza, lat.), kozjem mlijeku daju specifičan okus i miris. Ovčje i kozje mlijeko spadaju u skupinu kazeinskih mlijeka, budući da kazein u ovčjem mlijeku čini 76-83%, a u kozjem oko 75, 6% ukupnih bjelančevina, dok na ostale bjelančevine u ovčjem mlijeku otpada 17-24%, odnosno oko 24, 4% u kozjem mlijeku. Zbog visokog sadržaja suhe tvari (14, 4-20, 7%) i osnovnih sastojaka mlijeka randman ovčjeg mlijeka je gotovo dva puta veći nego kozjeg. Sadržaj vitamina u ovčjem mlijeku uglavnom je viši od onog u kozjem, izuzev biotina i karotena.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA