Pregled bibliografske jedinice broj: 779205
Fonologija Rijeke Voćanske i voćanskoga kraja
Fonologija Rijeke Voćanske i voćanskoga kraja // Hrvatski dijalektološki zbornik, 19 (2015), 25-77 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 779205 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Fonologija Rijeke Voćanske i voćanskoga kraja
(Phonology of Rijeka Voćanska)
Autori
Celinić, Anita
Izvornik
Hrvatski dijalektološki zbornik (0439-691X) 19
(2015);
25-77
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
hrvatski jezik; dijalektologija; kajkavsko narječje; fonologija; Voća
(croatian language; dialectology; kajkavian dialects; phonology; Voća;)
Sažetak
Mjesto Rijeka Voćanska pripada području Voće (općina Donja Voća) na sjeveru Hrvatskoga zagorja, uz granicu sa Slovenijom. Riječanski govor, kao i govor cijeloga voćanskog područja, pripada među akcenatski najkonzervativnije hrvatske kajkavske govore (Ivšićeva skupina I. 1). Svojim je sjevernim dijelom voćansko područje u dodiru sa slovenskim Halozama. Akcenatski sustav čine tri naglaska te nenaglašena kračina i (prednaglasna) dužina. Sva su tri naglaska kontinuante odgovarajućih triju polaznih, starohrvatskih naglaska i jednako su distribuirani. Čuva se i kratki naglasak na otvorenoj ultimi, pri čemu ne dolazi do sekundarnog duženja prednaglasnog sloga. Od navedenoga odstupa određen broj riječi koje su prešle u drugi naglasni tip. Postoji i nekoliko primjera progresivnog pomaka staroga psl. cirkumfleksa. U neutralnim položajima, u kojima ne djeluju distribucijska ograničenja, vokalizam karakterizira sljedeći razvoj: – u dugom naglašenom slogu: ī > ī ; ( = ) > ie ; (ē = ) > ; ā > ; (ō = ǭ = ) > u͞ ; ū > ū ; vokali ī, , , ū nastali su i od naknadno produženih kratkih polaznih jedinica, < naknadno produženih = ə, a < naknadno produženih o = ǫ = – u kratkom naglašenom slogu: i > i ; = ə > ẹ ; e = ę > ; a > ḁ ; o = ǫ = > ọ ; u > u – u kratkom nenaglašenom slogu: (i = = ə) > i ; (e = ę) > ; a > ḁ ; (o = ǫ = = u) > u. Govor osobito karakterizira razvoj kratkih i dugih ǫ i uz nazale u ḁ, a postoje i druge vokalske neutralizacije. U skladu s navedenim razvojem, i sufiks glagola II. vrste je nḁ < *nǫ. Slogotvorno se čuva. Suglasnički razvoj karakterizira: (č = ) > , > većinom j, iznimno , ń > . Skupovi (*stj = *skj) > š, (*zdj = *zgj) > ž. Kod dijela starijih govornika provodi se neutralizacija nazalnih sonanata m i n na kraju riječi, i to tako da su u rezultatu moguća oba glasa i na mjestu polaznoga m i na mjestu polaznoga n.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
101-1012676-2671 - Općeslavenski lingvistički atlas (OLA) i Europski lingvistički atlas (ELA) (Šimunović, Petar, MZOS ) ( CroRIS)
212-2120920-3419 - Istraživanje kajkavskoga narječja (Celinić, Anita, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti,
Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb
Profili:
Anita Celinić
(autor)