Naslov
Ponovno tumačenje dijela geofizičkih mjerenja na istoku Savske depresije
(Reinterpretation of the part of geophysical measurements in the east Sava Depression)

Autori
Ružić, Tihana ; Malvić, Tomislav

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Knjiga sažetaka 5. hrvatskog geološkog kongresa / Horvat, M. ; Wacha, L. - Zagreb : Hrvatski geološki institut, 2015, 227-228

ISBN
978-953-6907-50-2

Skup
5. hrvatski geološki kongres

Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 23.09.2015. - 25.09.2015

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
Savska depresija; Panonski bazen sustav; 2D seizmički profili; gornji miocen; turbiditi
(Sava Depression; Pannonian Basin System; 2D seismic profiles; Upper Miocene; turbidites)

Sažetak
Istraživani prostor istočnog dijela Savske depresije je na sjeveru omeđen sa Psunjom, Požeškom i Dilj gorom, a na jugu rijekom Savom. Područje koje obuhvaća oko 325 km2 prekriveno je rijetkom mrežom 2D seizmičkih profila (njih 25) gdje razmak između pojedinačnih iznosi i više od 10 km (slika 1). U tom prostoru postoji 13 istraživačkih bušotina, od koji su u dvije opažene pojave nafte i plina, u jednoj tragovi nafte, a u tri tragovi plina. Istočni dio Savske depresije ima svoje taložne posebnosti koje ga dijelom razdvajaju od tipičnih neogenskih taložnih okoliša u ostatku hrvatskog dijela Panonskog bazenskog sustava (skr. HPBS). Zbog svoje manje debljine neogensko-kvartarnih taložina negoli u zapadnom dijelu depresije tamo gotovo nikad nije dosegnuta termalna zrelost dovoljna za katagenezu. Stoga prva istraživačka bušenja, kojima nisu opovrgnute te postavke, nisu bila nastavljana daljnjim istraživanjem i razradbom. Slično se dogodilo i sa seizmičkim snimanjima koja su uglavnom ostala na stupnju regionalnih glede broja, razmještaja, a time i gustoće načinjenih profila. Napravljen je pregled i ocjena rekonstrukcije dijela geofizičkih mjerenja na istoku Savske depresije. Na slici 2 prikazan je profil A-A' & B-B'. Seizmički interpretirani horizonti su vremenskog raspona od srednjeg miocena do pleistocena i holocena. Interpretirana je i krovina neformalne litostratigrafske jedinice „temeljno gorje. U periodu koji vremenski obuhvaća razdoblje od gornjeg panona do gornjeg ponta u nekim ranijim tumačenjima opisano je taloženje u deltnim sustavima, uz razvoj klinoformnih tijela. Međutim regionalno taloženje u vrijeme gornjeg panona označava početak znatne promjene okoliša unutar HPBS-a, s izrazitom dominacijom turbidita. Taloženje ima cikličke odlike izmjene (danas) pješčenjaka i lapora odlaganih u bočatim do (kasnije) slatkovodnim sredinama (npr. RÖGL & STEININGER, 1984). Glavni izvor sedimenata bile su Istočne Alpe (npr. ŠIMON, 1980, VRBANAC et al., 2010), od kuda je višestrukim turbiditnim strujama, uz regionalne tektonske rampe (npr. MALVIĆ, 2012), prenošen do mjesta taloženja. „Klinoforme“ u stvari predstavljaju nalijeganje pelitnog i poglavito psamitskog detritusa na rubove depresije, te dijelom (što je teže pratiti) u smjeru prijenosa materijala. U gornjem pontu polako dolazi do promjene taložnih mehanizama koji tada mogu postati lokalni (delte, razvijene samostalno ili napredovanjem aluvijalnih lepezi), i na taj način zapunjavati taložni prostor na način kako je to, npr., opisano u zapadnom dijelu depresije (npr. NOVAK-ZELENIKA, 2012 ; NOVAK ZELENIKA et al., 2013). Nadalje, u dijelu bušotina u kojima su karotažne krivulje interpretirane litostratigrafskim i kronostratigrafskim granicama uočene su neobične velike debljine formacije Široko Polje, odnosno gornjega ponta, a u usporedbi s tipskim sekvencijama i debljinama u ostatku HPBS-a. Čak ako ne postoje biostratigrafski podatci, svako bi trebalo ponovno analizirati litotipove i debljine pojedinačnih taložnih događaja, te provjeriti nije li donji dio fm. Široko Polje zapravo vršni dio fm. Kloštar- Ivanić. Pri tomu treba točno interpretirati najveći doseg psamitske frakcije gornjomiocenskih tubiditskih struja te provjeriti uopće paleogeografske mogućnosti postojanja neuobičajeno izdašnih taložnih, lokalnih, post-jezerskih okoliša gornjega ponta.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geologija

Napomena
Znanstveni odbor bio je međunarodni.

POVEZANOST RADA