Naslov
PROCJENA KONCENTRACIJA OZONA U ZRAKU UPOTREBOM REGRESIJSKOG MODELA
(ESTIMATION OF OZONE CONCENTRATIONS IN AIR USING THE REGRESSION MODEL)

Autori
Gordana Pehnec ; Ivan Bešlić ; Silvije Davila

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Zbornik sažetaka Devetog hrvatskog znanstveno- stručnog skupa "Zaštita zraka '15" / Dr.sc. Jagoda Doko Jelinić i dr.sc. Silva Žužul - Zagreb : Hrvatsko udruženje za zaštitu zraka (HUZZ), 2015, 64-65

Skup
Deveti hrvatski znanstveno-stručni skup "Zaštita zraka '15"

Mjesto i datum
Poreč, Hrvatska, 08.09.2015. - 12.09.2015

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
dušikov dioksid; temperatura; tlak; višestruka linearna regresija; vlaga
(humidity; multiple linear regression; nitrogen dioxide; pressure; temperature)

Sažetak
Troposferski ozon (O3) je sekundarno onečišćenje koje nastaje djelovanjem sunčevog zračenja na dušikov dioksid (NO2), a osim oksida dušika značajni su mu prekursori i spojevi poput ugljikovog monoksida ili hlapivih ugljikovodika. Zbog štetnog djelovanja na ljudsko zdravlje i vegetaciju te utjecaja na atmosfersku kemiju razine ozona prate se na mnogim lokacijama u svijetu. Također, brojna su znanstvena istraživanja usmjerena na razvijanje modela za predviđanje njegovih koncentracija te procjenu utjecaja različitih prekursora i vremenskih uvjeta na njegovo nastajanje. Za procjenu koncentracija ozona mogu se koristiti i statistički modeli poput višestruke linearne regresije. U ovom istraživanju ispitivan je utjecaj četiri nezavisne varijable (24-satni prosjeci temperature, relativne vlaga, tlak i koncentracija NO2) na koncentracije ozona. Korišteni su podaci s mjerne postaje smještene u stambenom dijelu Zagreba s umjerenom gustoćom prometa, na kojoj postoji kontinuirano praćenje koncentracija O3 i NO2 od 1999. godine. Promatran je utjecaj navedenih varijabli na najvišu satnu vrijednost tijekom dana, najvišu dnevnu 8-satnu vrijednost te na 24-satni prosjek koncentracija ozona. Za razradu modela korišteni su podaci iz 2013. godine. Primjenom višestruke linearne regresijske analize ustanovljeno je da sve četiri varijable značajno utječu na koncentracije ozona, a koeficijent determinacije bio je između 66 i 71 %. Jednadžba višestruke linearne regresije dobivena za 2013. godinu korištena je za izračunavanje koncentracija ozona tijekom tri prethodne godine, koje su se međusobno značajno razlikovale po vremenskim uvjetima i izmjerenim koncentracijama ozona. Prilikom izračunavanja koncentracija ozona korišteni su podaci o 24- satnim koncentracijama NO2 za 2010., 2011. i 2012. godinu s iste lokacije. Vrijednosti ozona određene ovim modelom uspoređene su s izmjerenim koncentracijama, a dobiveni korelacijski koeficijenti između statistički određenih i izmjerenih vrijednosti kretali su se između 0, 730 i 0, 816. Rezultati istraživanja pokazali su da se višestruka linearna regresija može koristiti za predviđanje koncentracija ozona, uključujući procjenu 24- satnih prosjeka, najviših satnih prosjeka te najviših dnevnih 8-satnih prosjeka korištenjem jednostavnih ulaznih parametara u obliku 24- satnih prosjeka. Dobiveni model može se uspješno primijeniti i na godine koje se međusobno značajno razlikuju u vremenskim uvjetima.

Izvorni jezik
Hrvatski, engleski

Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

POVEZANOST RADA