Pregled bibliografske jedinice broj: 777613
Virus krpeljnog encefalitisa: epidemiološka i klinička slika, dijagnostika i prevencija
Virus krpeljnog encefalitisa: epidemiološka i klinička slika, dijagnostika i prevencija // Acta medica Croatica, 68 (2014), 393-404 (podatak o recenziji nije dostupan, pregledni rad, stručni)
CROSBI ID: 777613 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Virus krpeljnog encefalitisa: epidemiološka i klinička slika, dijagnostika i prevencija
(Tick-borne encephalitis virus: epidemiological and clinical picture, diagnosis and prevention)
Autori
Vilibić-Čavlek, Tatjana ; Barbić, Ljubo ; Pandak, Nenad ; Pem-Novosel, Iva ; Stevanović, Vladimir ; Kaić, Bernard ; Mlinarić-Galinović, Gordana
Izvornik
Acta medica Croatica (1330-0164) 68
(2014);
393-404
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, pregledni rad, stručni
Ključne riječi
virus krpeljnog encefalitisa; epidemiologija; klinička slika; dijagnostika; prevencija
(tick-borne encephalitis virus; epidemiology; clinical picture; diagnosis; prevention)
Sažetak
Virus krpeljnog encefalitisa (KE) je mali, ovijeni virus koji pripada porodici Flaviviridae, rodu Flavivirus, serokompleksu krpeljnog encefalitisa. Postoje tri podtipa virusa KE: europski, dalekoistočni i sibirski koji se razlikuju po zemljopisnoj rasprostranjenosti, vektoru i kliničkom očitovanju infekcije u ljudi. Bolest je rasprostranjena na širokom području od srednje Europe i Skandinavskog poluotoka do Japana. Virus KE se održava endemski u tzv. prirodnim žarištima gdje obitavaju rezervoari (mali glodavci) i vektori (krpelji roda Ixodes). I. ricinus je vektor europskog podtipa, a I. persulcatus dalokoistočnog i sibirskog podtipa virusa. Virus se u krpeljima prenosi transstadijski i transovarijski pa oni predstavljaju i rezervoare infekcije. Infekcija u ljudi najčešće nastaje nakon uboda zaraženog krpelja, ali je moguća i konzumacijom mlijeka i mliječnih proizvoda od zaraženih životinja. U tipičnom obliku bolest uzrokovana europskim podtipom virusa KE ima bifazičan tijek (50-77 % inficiranih). Prva je faza obilježena nespecifičnim simptomima nakon koje slijedi asimptomsko razdoblje nakon čega se u oko 20-30 % oboljelih pojavljuju znaci infekcije središnjeg živčanog sustava (meningitis, encefalitis, mijelitis, radikulitis). Mortalitet iznosi 1-2 %. Dijagnoza se obično potvrđuje serološkim metodama (imunoenzimni test, indirektni imunofluorescentni test, neutralizacijski test redukcije plakova). U Hrvatskoj je u razdoblju od 1993. do 2013. godine prijavljeno ukupno 777 slučajeva KE. Bolest je endemska u sjeverozapadnim županijama (prosječna incidencija 3, 61-6, 78/100 000 stanovnika). Većina oboljelih su osobe starije od 20 godina (88 %). Najveći je broj infekcija (73 %) zabilježen u razdoblju od svibnja do srpnja.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita, Veterinarska medicina
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Hrvatski zavod za javno zdravstvo,
Veterinarski fakultet, Zagreb,
Medicinski fakultet, Zagreb
Profili:
Bernard Kaić
(autor)
Gordana Mlinarić-Galinović
(autor)
Ljubo Barbić
(autor)
Nenad Pandak
(autor)
Vladimir Stevanović
(autor)
Tatjana Vilibić-Čavlek
(autor)
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Scopus
- MEDLINE