Pregled bibliografske jedinice broj: 776538
Kin selekcija, altruizam i teorija igara
Kin selekcija, altruizam i teorija igara, 2015., diplomski rad, preddiplomski, Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 776538 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Kin selekcija, altruizam i teorija igara
(Kin Selection, Altruism and Game Theory)
Autori
Mijanović, Lucija
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, preddiplomski
Fakultet
Prirodoslovno-matematički fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
18.09
Godina
2015
Stranica
18
Mentor
Franjević, Damjan
Ključne riječi
kin selekcija; altruizam; Hamiltonovo pravilo; inkluzivni fitnes; zatvorenikova dilema
(kin selection altruism; Hamilton rule; inclusive fitness; priosner's dilemma)
Sažetak
U evolucijskoj biologiji, za organizam se kaže da se ponaša altruistično kada svojim ponašanjem omogućuje recipijentu dobrobit u vidu povećanja fitnesa na štetu vlastitog. Nakon što je primjećeno, takvo ponašanje je uzrokovalo velik interes biologa jer je naizgled u suprotnosti sa glavnim postavkama Darwinove teorije evolucije. Zašto bi se organizam ponašao na način da smanjuje vlastiti fitnes, te kako je moguće da prirodnom selekcijom takvo ponašanje nije nestalo? Prve teorije su išle u smjeru grupne selekcije, koja je glasila da se jedinka žrtvuje za dobrobit skupine, no vrlo brzo su primjećeni njeni nedostatci. Prvi veliki korak naprijed je napravio W. D. Hamilton, koji je postavio teoriju kin selekcije 1964. Pomaganjem srodniku organizam će povećati šanse za širenje gena koje oboje dijele, čime altruist povećava svoj inkluzivni fitnes. Objasnio je to matematičkim modelom koji uzima u obzir cijenu i dobrobit koju imaju altruist i srodnik od tog ponašanja, te njihovu povezanost (r x B > C). No primjećeni su i slučajevi altruizma koje kin selekcija ne objašnjava, jer donor i recipijent nisu srodnici. Taj dio zagonetke je rješio Robert Trivers 1971., predloživši teoriju recipročnog altruizma. Organizam će pomoći drugome ukoliko postoji vjerojatnost da će mu se pomoć uzvratiti. Ukoliko se uspije uspostaviti suradnja, obje jedinke profitiraju i suradnja se nastavlja. Njegovu teoriju su poduprli dokazi iz evolucijske teorije igara, te se danas uz kin selekciju smatra glavnim objašnjenjem za altruizam i suradnju u prirodi.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Biologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb
Profili:
Damjan Franjević
(mentor)