Pregled bibliografske jedinice broj: 774743
Das Spiel mit der Identität des Erzählers in der österreichischen Gegenwartsliteratur
Das Spiel mit der Identität des Erzählers in der österreichischen Gegenwartsliteratur // Nomen est omen - Name und Identität in Sprache, Literatur und Kultur / Nikolovska, Z. / Avdić E. (ur.).
Skopje: Filološki fakultet „Blaže Koneski“, 2011. str. 131-140 (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 774743 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Das Spiel mit der Identität des Erzählers in der österreichischen Gegenwartsliteratur
(The game with the identity of the narrator in the Austrian contemporary literature)
Autori
Lovrić, Goran
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Nomen est omen - Name und Identität in Sprache, Literatur und Kultur
/ Nikolovska, Z. / Avdić E. - Skopje : Filološki fakultet „Blaže Koneski“, 2011, 131-140
ISBN
978-9989-724-99-2
Skup
III. Jahreskonferenz des Südosteuropäischen Germanistenverbands (SOEGV)
Mjesto i datum
Ohrid, Sjeverna Makedonija, 28.10.2009. - 30.10.2009
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
Identitet pripovjedača, fikcionalni i faktualni svijet
(Identity of the narrator, fictional and factual world)
Sažetak
Predmet članka je igra s identitetima pripovjedača koja se učestalo javlja u suvremenoj austrijskoj književnosti. Pri tome se misli na identičnost autora, pripovjedača i lika s kojom autori u pojedinim djelim ruše granicu između pripovjednog svijeta i autorove tj. čitateljeve realnosti. Ta se pojava istražuje na primjeru romana austrijskih autora Thomasa Glavinica "Das bin doch ich" (Pa to sam ja, 2007) i Daniela Kehlmanna "Ruhm" (Slava, 2009). U oba djela autori na (samo)ironičan način tematiziraju proces književnog pisanja kao i značaj pripovjedača i pripovijedanja. Jednakost identiteta pripovjedača i autora u Glavinicevom romanu ne spominje se samo u naslovu, nego se dosljedno provlači kroz cijelo djelo, čime autor istražuje granice između faktualnog i fikcionalnog svijeta. Čitatelju se prepušta da samostalno zaključi što je u romanu doista realno a što fikcionalno. U Kehlmannovom romanu na fikcionalnoj razini dolazi do rušenja granica realnog i fikcionalnog svijeta i tako se postavlja pitanje o identitetu autora/pripovjedača i njegovoj pripovjedačkoj pouzdanosti.
Izvorni jezik
Ger
Znanstvena područja
Filologija
