Naslov
Kontrola sol-gel procesa modifikacijom alkoksidnih prekursora
(Sol-gel process control by modification of alkoxide precursors)

Autori
Kurajica, Stanislav

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
24. Hrvatski skup kemičara i kemijskih inženjera, knjiga sažetaka / Ukić, Šime i Bolanča, Tomislav - Zagreb : Hrvatsko društvo kemijskih inženjera i tehnologa (HDKI), 2015, 52-52

Skup
24. Hrvatski skup kemičara i kemijskih inženjera

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 21.04.2015. - 24.04.2015

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
sol-gel

Sažetak
Sol-gel procesom naziva se niz kemijskih reakcija hidrolize i kondenzacije metalnih alkoksida pri čemu prvo dolazi do stvaranja sola (stabilne suspenzije vrlo finih čestica čvrste faze dispergiranih u kapljevitoj fazi), a potom do tranzicije sola u gel (disperziju kapljevite faze u čvrstom matriksu). Kontrola procesa hidrolize i kondenzacije metalnih alkoksida vrlo je složena budući da su procesi hidrolize i kondenzacije međusobno ovisni a utjecaj različitih čimbenika na njih ponekad kontroverzan i kompleksan. Najčešće se brzina procesa hidrolize i kondenzacije regulira kontrolom uvjeta reakcije poput: prirode i koncentracije katalizatora, molarnog odnosa H2O/M, temperature, vremena reakcije, vrste otapala itd. Ukoliko je metalni alkoksid iznimno reaktivan jedan od načina kontrole je i kemijska modifikacija kelirajućim agensom čime se postiže veća hidrolitička stabilnost alkoksida. Kao kelirajući agensi, zbog prikladnosti i niske cijene, često se koriste β–ketoesteri, poput etil–acetoacetata, (C6H10O3). β–ketoestere karakterizira pojava keto – enolne tautomerije a budući da enolni tautomer ima reaktivnu hidroksilnu skupinu sposoban je zamjeniti alkoksilnu grupu u metalnom alkoksidu. Supstitucijom monodentatne alkoksilne grupe s bidentatnim β–ketoesterskim ligandom stvara se šestočlani kelatni prsten što ima veliki utjecaj na hidrolitičku stabilnost alkoksida. Osim hidrolitičke stabilnosti kelirajuči agens utječe i na strukturu alkoksidnog oligomera. Naime, metali u alkoksidima teže ostvarivanju maksimalnog koordinacijskog broja stvaranjem oligomera. Budući da keliranjem dolazi do promjena u koordinaciji metalnog alkoksida dolazi i do nastanka različitih oligomernih struktura. U izlaganju će biti opisana vlastita iskustva i rezultati u pripravi kelata titanija i aluminija. Biti će dan prikaz nastalih oligomernih struktura te utjecaj ovih struktura na tijek sol-gel procesa i keramičke produkte nastale termičkom obradom gela.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Temeljne tehničke znanosti

POVEZANOST RADA