Naslov
Utjecaj gnojidbe dušikom i načina uzgoja na kemijski sastav dvodomne koprive (Urtica dioica L.)
(Influence of nitrogen fertilization and cultivation methods on the chemical composition of stinging nettle (Urtica dioica L.))

Autori
Radman, Sanja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Agronomski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
14.07

Godina
2015

Stranica
193

Mentor
Žutić, Ivanka

Ključne riječi
klimatski čimbenici; kultivirana kopriva; minerali; prinos; višekratna košnja
(climatic conditions; cultivated nettle; minerals; yield; multyharvest)

Sažetak
Dvodomna kopriva (Urtica dioica L.) višegodišnja je biljna vrsta, koja zbog dokazanog ljekovitog djelovanja ima široku upotrebu u farmaceutskoj i kozmetičkoj industriji. S nutritivnog aspekta predstavlja vrijedan izvor esencijalnih hranjivih tvari i bioaktivnih komponenata s izraženom antioksidacijskom aktivnosti, što je svrstava u kategoriju funkcionalnih namirnica. Nitrofilna je biljna vrsta, jer za intenzivan rast i razvoj zahtijeva velike količine dušika, što može rezultirati smanjenom kvalitetom biljnog materijala i akumulacijom potencijalno štetnih nitrata. Zbog prepoznatog ekonomskog potencijala, ova samonikla biljna vrsta sve se više sakuplja s prirodnih staništa. No, pri tome se uglavnom ubire nekontrolirani biljni materijal, a neodgovorno sakupljanje dugoročno gledano može rezultirati degradacijom prirodnih staništa. Stoga je koprivu potrebno kontrolirano uzgajati, odnosno, uvesti u poljoprivrednu proizvodnju. Cilj istraživanja bio je utvrditi utjecaj gnojidbe dušikom i načina uzgoja na kemijski sastav i komponente prinosa kultivirane koprive u kontinentalnoj Hrvatskoj. Identični poljski pokusi postavljeni su na dvije klimatski različite lokacije, na području Sisačko- moslavačke županije (humidna klima) te na području grada Zagreba (semihumidna klima). Dvofaktorijalni poljski pokusi uključivali su tri razine gnojidbe dušikom (0, 100 i 200 kg N/ha) i dva načina uzgoja (izravna sjetva i presadnice), a postavljeni su po metodi slučajnog bloknog rasporeda u 4 ponavljanja. Izravna sjetva provedena je u jesen 2012. godine, a presadnice su posađene u proljeće 2013. godine. Tijekom prve vegetacijske sezone (2013. godina) cilj uzgoja bila je nadzemna biljna masa u fazi cvatnje (sirovina za potrebe farmaceutske industrije), a na obje lokacije provedene su dvije košnje biljaka uzgajanih izravnom sjetvom i tri košnje u uzgoju iz presadnica. Utjecaj gnojidbe i načina uzgoja bio je promjenjiv i ovisan o lokaciji i roku košnje, dok je njihova međusobna interakcija u svim rokovima košnje na obje lokacije bila statistički opravdana. Biljke iz izravne sjetve ostvarile značajno veću količinu suhe tvari i nekih minerala (magnezij, željezo, cink, mangan, bakar), ali je utvrđen manji broj košnji, smanjenje sklopa biljaka te ukupnog prinosa u odnosu na uzgoj iz presadnica. U drugoj vegetacijskoj sezoni (2014. godina) kopriva je košena prije cvatnje (proizvod za potrebe prehrambene industrije) te je ukupno provedeno šest košnji herbe. Na kontrolnim varijantama (0 kg N/ha) utvrđena je veća količina suhe tvari (24, 44 % ST), željeza (2456 mg Fe/kg ST), cinka (30, 15 mg Zn/kg ST), mangana (122, 65 mg Mn/kg ST) i bakra (14, 65 mg Cu/kg ST), kao i veći sadržaj ukupnih fenola (825, 53 mg GAE/100 g st) te vitamina C (101, 38 mg/100 g st) u odnosu na gnojidbu sa 100 i 200 kg N/ha. Pri gnojidbi sa 100 kg N/ha utvrđena je veća količina kalija (2, 59 % K/ST), a pri 200 kg N/ha kopriva je imala više dušika (4, 40 % N/ST), sirovih proteina (27, 47 % SP/ST), kalcija (6, 25 % Ca/ST), magnezija (0, 46 % Mg/ST), ali i potencijalno štetnih nitrata (1435 mg NO3/kg st) u usporedbi s ostalim razinama gnojidbe. Iz navedenog se može zaključiti da se u cilju postizanja većeg broja košnji zadovoljavajućeg prinosa i visoke zdravstvene i nutritivne vrijednosti herbe, koprivu preporučuje uzgajati iz presadnica uz primjenu gnojidbe od 100 kg N/ha.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biotehnologija

POVEZANOST RADA