Pregled bibliografske jedinice broj: 773000
Osnovne ljudske potrebe bolesnika u jedinici intenzivnog liječenja
Osnovne ljudske potrebe bolesnika u jedinici intenzivnog liječenja, 2006., diplomski rad, Zdravstveno veleučilište, Zagreb
CROSBI ID: 773000 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Osnovne ljudske potrebe bolesnika u jedinici intenzivnog liječenja
(Basic human needs of patients in the intensive care unit)
Autori
Brkić, Ivana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad
Fakultet
Zdravstveno veleučilište
Mjesto
Zagreb
Datum
12.06
Godina
2006
Stranica
43
Mentor
Čukljek, Snježana
Ključne riječi
Medicinska sestra; Jedinica intenzivne njege
(Nurse; Intensive care unit)
Sažetak
Osnove zdravstvene njege, kao i mnogih drugih disciplina, imaju korijene u ljudskim potrebama. Njegujući zdrave i bolesne, sestra mora imati na umu neizbježne ljudske potrebe za hranu, zaklonom odjećom, ljubavlju, podrškom i uzajamnošću u socijalnom kontaktu, uspjehom itd. Važno je znati da svi ljudi imaju osnovne ljudske potrebe, ali jednako je važno shvatiti da se potrebe zadovoljavaju na beskonačno različite načine. To znači da neovisno o tome koliko je sestra obrazovana ili koliko se trudi, ona nikada ne može potpuno shvatiti i zadovoljiti pacijentove potrebe. Ali, može mu pomoći u aktivnostima koje pridonose stanju koje on smatra zdravljem, oporavkom ili mirnom smrću. Samo u izuzetno teškim stanjima kao što su koma, sestra umjesto pacijenta odlučuje što je dobro za njega. Ona mora prihvatiti ćinjenicu da su njene mogućnosti da procijeni nečije potrebe uvijek ograničene. Sposobnost osjećaja bliskosti s osobom koju zbrinjava obilježje je najboljih sestara. Ako se želi „UVUĆI PACIJENTU POD KOŽU“ ona mora znati slušati, biti osjetljiva na neverbalnu komunikaciju i ohrabriti pacijenta da iskaže svoje osjećaje na razne načine. Sestra mora trajno analizirati značenje njegovih riječi, tišine, grimasa, pokreta itd. Umijeće je to činiti nenametljivo, na način koji ne interferira s razvojem prirodnog i konstruktivnog odnosa između sestre i pacijenta. Da bi bolje razumjela pacijentovo ponašanje, sestra mora zajedno s njim provjeriti svoje zaključke. Na primjer, ona može reći „Čini mi se kao da ste zabrinuti“ ili „tužni“ ili „ljuti“. Ako ponovi što je pacijent rekao ili ako svojim riječima izrazi kako je razumjela pacijenta, to ga može ohrabriti da se oslobodi straha kojeg se bojao priznati. Sestra može, na primjer, reći „Vi se, znači, više bojite biti bez svijesti zbog anestetika, nego se bojite same operacije“. Odgovarajući na ovo pacijent će utvrditi što je zapravo problem koji ga muči, što je preduvijet za traženje načina da se nosi s tim problemom. Osnovne potrebe koje sestra pokušava zadovoljiti prisutne su neovisno o medicinskoj dijagnozi, ali su zbog bolesti promjenjene. Zdrastvena njega mora biti prilagođena svakom pojedincu pri čemu se mora uvažavati njegova dob, kulturološko okruženje, tjelesno i psihičko stanje, kognitivne sposobnosti itd. Sve to treba uzeti u obzir kada se procjenjuju pacijentove potrebe.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Temeljne medicinske znanosti
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Zdravstveno veleučilište, Zagreb