Pregled bibliografske jedinice broj: 771290
Posjedi benediktinskog samostana sv.Mihovila na trogirskom području prema starom austrijskom katastru
Posjedi benediktinskog samostana sv.Mihovila na trogirskom području prema starom austrijskom katastru // Povijesni prilozi, 48 (2015), 91-128 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 771290 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Posjedi benediktinskog samostana sv.Mihovila na trogirskom području prema starom austrijskom katastru
(Property Of The Benedictine Monastery Of St Michael In The Trogir Area According To The Old Venetian Cadastre Books)
Autori
Celio Cega, Fani
Izvornik
Povijesni prilozi (0351-9767) 48
(2015);
91-128
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
Trogir; Venecija; samostan sv.Mihovila; katastar; zemljišne čestice
(Trogir; Venice; The Monastery of St Michael; Cadastre; Land plots)
Sažetak
Benediktinski samostan sv. Mihovila u zapadnom dijelu Trogira zvanom Pasike, u kojemu je nekoć živjelo pučko stanovništvo, čija je gradnja dovršena 1612. godine, osnovan je 1595. godine trudom Bratovštine sv. Mihovila Arhanđela. Zato je i bio namijenjen gradskim pučankama. U novom vijeku dok su prihodi plemićkih koludrica u samostanima bili s obzirom na njihov status i podrijetlo, prilično skromni, samostan Sv. Mihovila, namijenjen pučankama, premda nikada nije bio bogat smatrao se dobro situiranim (imao je oko 12 koludrica sredinom 18. stoljeća), što potvrđuje i mletački katastar. Redovnice su sa sobom obvezno donosile miraz koji je obuhvaćao novac i zemlje. Miraz kojega su donosile u novcu samostanu sv. Mihovila iznosio je iznosio 200 dukata. Samostan je tijekom stoljeća živio od prihoda sa svojih imanja ili dobivenih milodara te su se bavili tkanjem do ukinuća 1806. godine. Po ukinuću samostan je pridružen samostanu sv. Lazara na Čiovu za uzdržavanje Kolegija, odnosno Liceja Sv. Lazara. Kada je i on ukinut prihodi su prebačeni za uzdržavanje poljodjelske škole u Trogiru. Potrebno je istaknuti da je najprije Veneciji a potom i Austriji bio potreban uređen katastar da bi se temeljem njega mogao pravilno razraditi porezni sustav. Venecija je izradila katastar zemalja samostana sv. Mihovila 1760. godine (nadopunjen kasnije)– Catastico delle terre del monastero di San Michele di Traù. Kod mletačkog su katastra naznačene granice, odnosno vlasnici susjednih čestica te broj voćaka, blizina crkava i voda, dok je površina navedena u vretenima i pertikama, u usporedbi s kasnijim austrijskim katastrom u kojima svih navedenih podataka nema a površina je dakako navedena u jugerima i klafterima kvadratnim. Svi donešeni podaci daju nam uvid u količinu njihovih posjeda (ukupno 92 zemljišne čestice), kulture koje su se uzgajale, poglavito voćke, prihode koje su dobivale te dakako imena onih koji su obrađivali posjede. U većini slučajeva samostanu je pripadala trećina, manje polovina te četvrtina uroda što im je za pretpostaviti, bilo dovoljno za život redovnica i održavanje samostana.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest
POVEZANOST RADA
Projekti:
244-2440820-0748 - DALMATINSKI KATASTRI 19. st. (Bajić-Žarko, Nataša, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Filozofski fakultet u Splitu
Profili:
Fani Celio Cega
(autor)
Citiraj ovu publikaciju:
Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::
- Central and East European Online Library - CEEOL
- SCOPUS, ERIH PLUS