Naslov
Radno terapijske intervencije za očuvanje pamćenja kod osoba starije životne dobi
(Occupational therapeutic interventions to preserve memory in the elderly)

Autori
Žarko, Anđela

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, preddiplomski

Fakultet
Zdravstveno veleučilište

Mjesto
Zagreb

Datum
08.04

Godina
2015

Stranica
38

Mentor
Njegovan Zvonarević, Tatjana

Ključne riječi
Radna terapija; Pamćenje
(Occupational therapy; Memory)

Sažetak
Pamćenje je mogućnost usvajanja, zadržavanja i korištenja informacija. Epizodičko pamćenje –sjećanja na događaje koje je netko doživio ili koji su se dogodili u njegovoj blizini (npr. što smo jeli za doručak...) Semantičko pamćenje – Dok smo u epizodičkom pamćenju događaje doživjeli, u semantičkom ih nismo doživjeli, ali ih znamo kao neke opće činjenice (npr. da je Shakespeare napisao "Hamleta"). Semantičko pamćenje je nužno za uporabu jezika, odnosi se na pamćenje značenja riječi i pojmova, gramatičkih pravila za slaganje rečenica itd. Proceduralno pamćenje – proceduralno pamćenje ili pamćenje vještina sadrži znanje o tome kako se nešto radi ili izvodi. Neke vještine poput vožnje bicikla, plivanja , gašenja svjetla i sličnog ne zaboravljamo nikako tijekom života. Proceduralno pamćenje uključuje tri faze: Kognitivna faza – treba shvatiti sve što treba napraviti pri usvajanju vještine. Faza povezivanja – određivanje najdjelotvornijeg načina povezivanja pojedinih radnji u jednu cjelinu. Automatsko odvijanje vještine – do nje se dolazi dugotrajnom vježbom koja stvara naviku (automatizam) te zahtjeva samo minimum svjesne kontrole. Tri procesa pamćenja: Kodiranje –promjena informacija pri pamćenju u oblik koji se može pohraniti i poslje pronaći, zove se kodiranje. Kodiranjem nastojimo smanjiti količinu informacija odbacujući nevažno i redundantno, te time olakšavamo buduće pronalaženje informacija. Jedinstveno je za svaku osobu. Pohranjivanje – druga faza procesiranja informacija je pohranjivanje, a to je održavanje informacija tijekom vremena. Pronalaženje – treći proces pamćenja je pronalaženje ili lociranje pohranjenih informacija i njihovo vraćanje u svijest. Tri faze pamćenja: Senzoričko pamćenje – senzoričko pamćenje vrlo kratko zadržava dolazeće informacije u nepromijenjenom obliku. Za vid to vrijeme iznosi približno pola sekunde, a za sluh oko dvije sekunde. Postoji vidno senzoričko pamćenje, to je tzv. ikoničko pamćenje (npr. ako u mraku vrtimo upaljenu cigaretu, percipiramo krug i to vrlo kratko), i slušno senzoričko pamćenje, to je tzv. ehoičko pamćenje. Slušno senzoričko pamćenje traje duže od vidnog, pa ćemo npr. zadnju riječ koju čujemo lakše zapamtiti nego ako je vidimo. Senzoričko pamćenje još se zove i perceptivno pamćenje, jer se informacije prenose i na temelju samog podražaja. Istodobnim radom senzoričkog i dugoročnog pamćenja uspješno se provodi prepoznavanje oblika. Senzoričko pamćenje je važno jer ono omogućuje da se percipiraju podražaji koji traju vrlo kratko, a koji su bitni za život (npr. zvuk slomljene grančice koji upozorava na bljesak munje u mraku koji na vrlo kratko vrijeme osvjetljava okolinu). Kratkoročno pamćenje –Kratkoročno pamćenje je faza pamćenja koja zadržava podatke u trajanju od po prilici jedne minute nakon nastanka tragova podražaja. Dugoročno pamćenje – Dugoročno pamćenje ima neograničen kapacitet, veliki broj informacija u dugoročnom pamćenju ostaju cijeli život. Kod osoba starije životne dobi problemi s pamćenje predstavljaju jedan od glavnih problema u obavljanju svakodnevnih aktivnosti. Uzroci poremećaja pamćenja mogu biti degenerativne promjene mozga nstale usljed starosti bez prisustva bolesti i degenerativne promjene mozga u sklopu bolesti primjerice demencije. Alzheimerova bolest je najpoznatija demencija. Na pamćenje ne utječu samo degenerativne bolesti mozga, već i mnogi drugi nekognitivni faktori npr. emocije, raspoloženje, opće stanje organizma. Važnu ulogu ima prevencija poremećaja pamćenja u sklou opće prevencije zdravstvenih problema osoba starije životne dobi. Prevencija je usmjerena na sprečavanje i kontrolu bolesti: hipertenzije, dijabetes, cerebrovaskularne bolesti, pulmonalnih bolesti te cijepljenje. Medikamentna terapija poremećaja pamćenja se temelji na lijekovima koji djeluju sistemno je ginko biloba. Ljekovi koji dijeluju isključivo na mozak su terapija za osobe koje imaju demenciju primjerice Donepezil i Memantin. Uloga radne terapije kod prevencije poremećaja pamćenja je omogućiti kvalitetno izvođenje svakodnevnih aktivnosti. Radno terapijski proces se sastoji od četiri glavna elementa: procjene, planiranja intervencije, provođenje intervencije, finalne procjene ili evaluacije. Radni terapeut prilikom procjene koristi strukturirane i nestrukturirane procjene. Radno terapijska intervencija je usmjerena na restauraciju i kompenzacijsku metodu. Restauracija je rahabilitacija pamćenja s ciljem oporavka ( ukoliko postoji ikakav stupanj izgubljene funkcije). Restauracija uključuje trening pamćenja i metamemorijski trening. Kompenzaacijske metode uključuju upotrebu vještina pamćenja te upotrebu pomagala (rokovnika, bilježnica i sl.). Pristup terapiji pamćenja ovisi o klijentovim poteškoćama o obiteljskoj anamnezi o svim indikacijama za nastanak demencije. Remedijacija pamćenja je najučinkovitija kod pacijenata koji su neovisni u svakodnevnom funkcioniranju i aktivno uključeni u prepoznavanje problema s pamćenjem na kojima treba raditi, sposobni su i motivirani sami aktivno i neovisno kotistiti strategije prevencije, tako da je remedijacija tumačenje riječi, simbkompenzacijske strategije, a posebno usvajanje specifičnog znanja je učinkovito kod osoba s teškim oštećenjam mozga.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti, Psihologija

POVEZANOST RADA