Naslov
Dijagnostički i intervencijski postupci kod moždane aneurizme (CTA, MRA, DSA, intervencija)
(Diagnostic and interventional procedures with a brain aneurysm (CTA, MRA, DSA, intervention))

Autori
Ivković, Iva

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, preddiplomski

Fakultet
Zdravstveno veleučilište

Mjesto
Zagreb

Datum
07.05

Godina
2015

Stranica
54

Mentor
Schmidt, Saša

Ključne riječi
Moždana aneurizma
(Brain aneurysm)

Sažetak
Dijagnostika zasnovana na primjeni rendgenskih zraka u posljednjih dvadesetak godina doživljava značajan razvoj pa su tako i digitalne metode pregleda krvnih žila, kao što su CT i MR angiografija te digitalna subtrakcijska angiografija, postale široko primjenjivane metode u medicini, bilo da se radi o rješavanju brojnih medicinsko-dijagnostičkih problema ili na polju intervencijske radiologije za liječenje brojnih bolesti. Upravo ove metode koriste se i za otkrivanje i liječenje moždane aneurizme. U ovom radu opisat ću povijesni razvoj ovih metoda te aparaturu i princip rada uređaja koji se koriste te njihove prednosti i nedostatke. Osvrnut ću se na indikacije i kontraindikacije za ove medicinsko - dijagnostičke metode. Svaka metoda ima određeni način izvođenja pretrage što ćemo vidjeti u poglavlju pod istoimenim nazivom. Osim tehničkih karakteristika spomenutih uređaja, u ovom radu objasnit ću arterijski sustav glave i vrata kako bi bolje shvatili lokalizaciju moždanih aneurizmi te njihov nastanak. Moždana aneurizma je patološki proces arterija koji se manifestira kao proširenje lumena zbog popuštanja oštećene arterijske stijenke tlaku krvi. Većina aneurizmi nastaje tijekom života („stečene“), no one mogu biti i kongenitalne („urođene“). Da bi se aneurizma definirala, fokalno proširenje arterije mora iznositi bar 50% povećanja njenog normalnog promjera. Veličina aneurizme, dakle, može biti različita, ovisno o krvnoj žili koju zahvaća. Tako se sitne aneurizme javljaju u mozgu, a velike aneurizme u području luka i ostalih dijelova aorte, arterija ekstremiteta te području crijeva i mezenterija. Moždane aneurizme možemo podijeliti na nekoliko vrsta: sakularne, fuziformne, disecirajuće te mikotične. Svaka od navedenih vrsta ima specifičan oblik što možemo odrediti i pomoću gore navedenih metoda. Moždane aneurizme mogu biti simptomatske i nesimptomatske, što znači da osoba cijeli život može imati aneurizmu, a da ona nije otkrivena. U slučajevima kada se aneurizma dijagnosticira, odabir između kirurške intervencije ili promatranja aneurizme ovisan je o veličini, mjestu i rastu aneurizme. U slučaju puknuća moždane aneurizme, prije svega je bitna brza reakcija i stabilizacija pacijenta. Konačnu terapiju, odnosno liječenje koje se preporuča u slučaju moždane aneurizme opisat ću u poglavlju (10. Intervencijska radiologija – liječenje i tretmani moždanih aneurizmi) intervencijske radiologije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA