Naslov
Zdravstvena njega bolesnika s multiplom sklerozom
(Health care of patients with multiple sclerosis)

Autori
Guštek, Ljiljana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, preddiplomski

Fakultet
Zdravstveno veleučilište

Mjesto
Zagreb

Datum
02.06

Godina
2015

Stranica
26

Mentor
Sedić, Biserka

Ključne riječi
Zdravstvena njega; Multipla skleroza
(Health care; Multiple sclerosis)

Sažetak
Multipla skleroza (MS) je kronična, upalna autoimuna bolest središnjeg živčanog sustava (mozga i leđne moždine), karakterizirana propadanjem mijelinske ovojnice živčanih vlakana i upalnom reakcijom (demijelinizacijska bolest). To dovodi do usporenja ili blokade prijenosa živčanog impulsa između živčanih stanica. Karakteristično je stvaranje ožiljaka (lezija), tzv. "demijelinizacijskih plakova" na mjestima nestanka mijelinske ovojnice u strukturama mozga ili u kralježničnoj moždini. Manje promjene koje zahvaćaju mijelinsku ovojnicu usporavaju provođenje živčanih impulsa i obično ne dovode do većih neuroloških ispada, ali se smatra da su odgovorne za nastanak opće slabosti na koju se bolesnici često žale. Početni simptomi su najčešće subjektivne smetnje osjeta, smanjenje oštrine vida, gubljenje snage u jednom ili više ekstremiteta, dvoslike, poremećaj ravnoteže i vrtoglavica, tremor, skandirajući govor, spasticitet, poremećaj kontrole mokrenja i stolice, poremećaj koordinacije i dr. Simptomi multiple skleroze ovise o mjestu zahvaćanja i stupnju upale mijelinske ovojnice. To je razlog zbog čega su simptomi bolesti različiti, a tijek bolesti teško predvidljiv. Prvi znakovi bolesti(u 70% oboljelih) najčešće se javljaju između 20. i 40. godine života, rijetko prije 15. i nakon 60. godine. Bolest češće pogađa žene (3:2), no u muškaraca češće ima težu kliničku sliku. Češća je u bijelaca, te se prevalencija bolesti povećava s udaljenošću od ekvatora. U Hrvatskoj se žarišnim područjem smatra Gorski kotar (područje Čabra).(7) Okolinski čimbenici koji imaju utjecaj na razvoj bolesti poglavito su virusi. Neke studije dovode u vezu postojanje protutijela protiv Ebstein-Barrova virusa, virusa Varicelle zoster, virusa ospica, zaušnjaka i rubeole te rizika za razvoj multiple skleroze. Pokazalo se da je rizik za razvoj MS velik ako osoba s genskom sklonošću oboli od neke od virusnih bolesti, osobito u doba adolescencije.(7) Bolest može imati benigni ili maligni tijek, a prema obliku može biti: relapsno remitirajući oblik multiple skleroze (RRMS) sekundarno progresivni oblik multiple skleroze (SPMS) primarno progresivni oblik multiple skleroze (PPMS) progresivno relapsni oblik multiple skleroze (PRMS) Najčešći oblik bolesti, u otprilike 80% slučajeva je relapsno remitirajući oblik multiple skleroze (RRMS). Pojava simptoma karakterističnih za MS koja se temelji na detaljno uzetoj anamnezi i neurološkom pregledu zahtijeva potvrdu kliničkih sumnji primjenom dijagnostičkih postupaka: magnetska rezonancija (MR) mozga i vratne kralježnice vidni i slušni evocirani potencijali (VEP i SEP) ispitivanje likvora (prisutnost oligoklonalnih traka IgG) Lijekovi koji se primjenjuju kod oboljelih osoba dijele se na: lijekove koji se daju u akutnoj fazi bolesti imunomodulacijske lijekove lijekove koji djeluju na simptome Kombinacija takvih lijekova poboljšava kvalitetu života. Tijek i prognoza bolesti su individualni i nepredvidivi. Podrška i pomoć obitelji i okoline takvim pacijentima je od iznimne važnosti. Vrlo veliku ulogu u liječenju ima zdravstveno osoblje, koje svojom profesionalnošću i požrtvovnošću mora biti na pomoć pacijentima u svakom trenutku. U pristupu bolesniku važno je obratiti pozornost na psihološke potrebe kao i na motivaciju oboljele osobe, a ne samo na fizičko stanje.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA