Naslov
Kapucinski red u Dubrovniku, u povodu 100. obljetnice njihove postojane nazočnosti i djelovanja
(Capuchin order in Dubrovnik - on the occasion of 100th anniversary of the constant presence and activity)

Autori
Lupis, Vinicije B.

Izvornik
Crkva u svijetu : CUS (0352-4000) 50 (2015), 2; 252-279

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
kapucini; Dubrovnik; Trebinjska biskupija; Gospa od Milosrđa; biskup Josip Marčelić
(Capuchins; Dubrovnik; diocese of Trebinje; Our Lady of Mercy; bishop Josip Marcelić)

Sažetak
Kapucinski red kao plod kasnijeg razvoja franjevačkog redovništa na teritoriju Dubrovačke Republike nije našao na plodno tlo, jer je državni teritorij već bio pokriven sa mrežom franjevačkih samostana, organiziranih u posebnoj Dubrovačkoj provinciji, a isto tako Republika nije mogla tolerirati djelovanje jednog reda, čije se sjedište nalazi na teritoriju druge države. Jedini presedan na području Dubrovačke Republike bilo je djelovanje isusovačkog reda. Dubrovčani koji su djelovali među kapucinima bili su malobrojni, rijetki su oni koji su ostali zabilježeni u dubrovačkoj povijesti. No, ipak je arhivskim istraživanjem utvrđen više pokušaja gradnje kapucinskog samostana u Dubrovniku, prvo 1541., a drugo u kojeg su bili uključeni ugledni dubrovački vlastelini i brodovlasnici, o čemu svjedoći lista podupiratelja od 1. IV. 1587. godine. Među utjecajnim podupirateljima bio je i najbogatiji dubrovački pučanin Miho Pracat. Najistaknutije ime među kapucinima iz Dubrovnika je Mihovil (Miho) Arkanđel Boždarević (1654. – 1729.). U susjednoj Trebinjskoj (Trebinsko-mrkanskoj) biskupiji tijekom XVIII. stoljeća djelovala su dva kapucina. U susjednome Herceg-Novom od oslobođenja turske okupacije djelovao kapucinski samostan. Kapucini su kao misionari djelovali u Dubrovniku tijekom XIX. stoljeća. Novo vrijeme donosilo je nove duhovne izazove, kojima su se prilagodili i kapucini. U mjesecu studenome 1875. u Dubrovniku je vodio osmodnevne pučke misije o. Roberto Menini, rodom Splićanin. On je osmodnevnu duhovnu obnovu stavio pod agovor Gospe Presvetog Srca Isusova. Kao vrstan propovjednik oduševio je Dubrovčane za tu pobožnost i predložio im je kao na spomen duhovne obnove da nabave Gospin kip, što se i zbilo. Danase se ovaj kip čuva na baroknom oltaru altarste Giuseppe Sardija u franjevačkoj crkvi Male braće u Dubrovniku. Nastojanjem dubrovačkog biskupa Josipa Marčelića ocima kaupucinima predano je svetište Gospe od Milosrđa na Lapadu 1913. godine, uz koje se oformljuje samostan. Gospa od Milosrđa i oci kapucini postali su sinonimom za marijansku pobožnost i svetište pomoraca, koji su u ovoj crkvi ostavili brojne zavjete.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA