Naslov
Mogućnosti kemijskog suzbijanja korova u rajčici
(Chemical weed control in tomato)

Autori
Ostojić, Zvonimir ; Goršić, Matija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo

Izvornik
Glasilo biljne zaštite / Cvjetković, Bogdan - Zagreb : Hrvatsko društvo biljne zaštite, 2010, 12-13

Skup
54. Seminar iz zaštite bilja

Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 10.02.2010. - 12.02.2010

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
rajčica; korovi; kemijsko suzbijanje
(tomato; weeds; chemical control)

Sažetak
Rajčica je najraširenija povrtna vrsta koja se u svijetu uzgaja na preko 3, 7 mil. hektara. U Hrvatskoj je prema podacima prof. Borošića (usmena komunikacija) stanje s proizvodnjom rajčice različito, odnosno ovisno je o načinu i cilju uzgoja. Rajčica se na otvorenom prostoru uzgaja na oko 1730 ha. Prinosi se kreću od 50 do 55 t/ha. Najveći dio (90%) proizvodnje ide na tržište za potrošnju u svježem stanju, a samo 10% (180 ha) odnosi se na proizvodnju rajčice za preradu. Proizvodnja u zatvorenom prostoru za potrošnju u svježem stanju odvija se na oko 200 ha. Prinosi rajčice uzgajane na ovaj način kreću se oko 77 t/ha. Najveći dio proizvodi se na malim površinama za prehranu u svježem stanju. Najviše se proizvodi u priobalnom području kao npr. u dolini Neretve, u Ravnim Kotarima, okolici Splita i u Istri). Rajčica je termofilna i heliofilna vrsta, relativno duge vegetacije. Osim na otvorenom prostoru posljednjih godina sve više se uzgaja i u zatvorenim kontroliranim prostorima (plastenici, staklenici, hidroponi). Na otvorenom uzgaja se izravnom sjetvom sjemena ili iz presadnica. Uzgoj iz presadnica više je zastupljen. Ovisno o namjeni razlikujemo sorte i hibride za potrošnju u svježem stanju i hibride i sorte za industrijsku preradu. Znatne su anatomske i morfološke razlike između prvih i drugih. U tehnološkom procesu proizvodnje bilo za potrošnju u svježem stanju ili za preradu, značajan činitelj proizvodnje jesu korovi. Osim kulturalnih mjera (plodored, obrada tla, kultivacija, okopavanje) u proizvodnji rajčice primjenjuju se i kemijske mjere borbe, odnosno primjenjuju se i određeni selektivni herbicidi. Iako je rajčica prema Pravilniku o postupku registracije sredstava za zaštitu bilja (čl. 8) razvrstana u skupinu skupinu «velikih kultura», u Hrvatskoj dopuštenje za primjenu u rajčici ima samo pet herbicida (kletodim, metribuzin, napropamid, pendimetalin i propakizafop). Zbog malih površina, proizvođači sredstava za zaštitu bilja nisu zainteresirani za regstracju u ovoj kulturi. U svijetu se za tu namjenu koristi veći broj selektivnih herbicida. U referatu će biti iznesena potreba za registracijom nekih selektivnih herbicida u kulturi rajčice po principima malih kultura i male namjene.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA