Pregled bibliografske jedinice broj: 768045
Spomenici Matiji Gupcu (Antun Augustinčić) i Petrici Kerempuhu (Vanja Radauš)- sinteza povijesti, mitologije, glazbe i književnosti
Spomenici Matiji Gupcu (Antun Augustinčić) i Petrici Kerempuhu (Vanja Radauš)- sinteza povijesti, mitologije, glazbe i književnosti // Anali Galerije Antuna Augustinčića, 32-35 (2015), 32-33/34-35; 503-522 (domaća recenzija, članak, stručni)
CROSBI ID: 768045 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Spomenici Matiji Gupcu (Antun Augustinčić) i Petrici Kerempuhu (Vanja Radauš)- sinteza povijesti, mitologije, glazbe i književnosti
(Memorials to Matija Gubec (Antun Augustinčić) and Petrica Kerempuh (Vanja Radauš) - a , synthesis of history, mythology, music and literature)
Autori
Repar, Kristina
Izvornik
Anali Galerije Antuna Augustinčića (0352-1826) 32-35
(2015), 32-33/34-35;
503-522
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni
Ključne riječi
Matija Gubec ; Petrica Kerempuh ; Miroslav Krleža ; Vanja Radauš ; Antun Augustinčić ; Seljačka buna ; spomenik
(Matija Gubec ; Petrica Kerempuh ; Miroslav Krleža ; Vanja Radauš ; Antun Augustinčić ; Peasants' Revolt ; monument)
Sažetak
Analizom spomenika Matiji Gupcu (Antun Augustinčić) i Petrici Kerempuhu (Vanja Radauš) Miroslava Krleže.te povijesnih okolnosti Seljačke bune, objašnjava se uloga spomenika u svakodnevnom životu ljudi. U radu se ističu različite interpretacije Gupca i Kerempuha: književna (A. Šenoa: Seljačka buna, M. Krleža: Balade Petrice Kerempuha), glazbena (Krajač- K.Metikoš: Gubec-beg, I. Lhotka-Kalinski: Balade Petrice Kerempuha) i mitološka (Gubec kao seljački kralj, Kerempuh kao prototip svirača-lutalice). Seljačka buna (1573.)jedan je od najvažnijih događaja u hrvatskoj povijesti, jer predstavlja borbu za pravedno i bolje društvo. Njezin glavni protagonist, Matija Gubec, prerastao je u književni i mitski lik kojeg se hrvatski narod rado prisjeća u teškim vremenima. Iz zagorskoga kraja potječe i Petrica Kerempuh, seoski svirač i zabavljač, koji je poslužio kao inspiracija književniku Miroslavu Krleži za stvaranje majstorskih Balada Petrica Kerempuha. Gubec i Kerempuh nadahnjuju i mnoge druge umjetnike, poput Augusta Šenoe, Antuna Augustinčića, Vanje Radauša, Karla Metikoša i Ive Lhotke Kalinskog, koji su na svoj način interpretirali njihovu sudbinu te stvorili vječnu baštinu. Rad tematizira razloge i načine povezanosti Gubeca i Kerempuha kao likova nositelja svevremenskih poruka i vrijednosti primjenjivih na bilo koji povijesni kontekst.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Interdisciplinarne humanističke znanosti
