Naslov
Serumska koncentracija mokraćne kiseline i ishod akutnog koronarnog sindroma
(The serum concentration of uric acid and outcome of acute coronary syndrome)

Autori
Car, Siniša

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Medicinski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
11.04

Godina
2012

Stranica
100

Mentor
Trkulja, Vladimir

Ključne riječi
Mokraćna kiselina -- krv VezaSrčani infarkt -- krv VezaSrčani infarkt -- mortalitet Bolesnik; prijem; Ljudi; Muška osoba; Odrasla osoba; Osoba srednjih godina; Prognoza; Spolni faktori; Starija osoba; Stopa preživljavanja; Vrijeme; faktori; Ženska osoba
(Myocardial Infarction -- blood; Myocardial Infarction -- mortality; Uric Acid -- blood; Adult Aged; Female; Humans; Male; Middle Aged; Patient Admission; Prognosis; Sex Factors; Survival Rate; Time Factors)

Sažetak
Cilj. Ispitati prediktivnost razine serumske mokraćne kiseline (SMK) izmjerene na prijemu na 30-dnevne ishode (mortalitet i incidenciju velikih kardijalnih događaja (MACE) i dugoročno preživljenje (smrtnost svih uzroka) kod bolesnika sa akutnim infarktom miokarda (AIM). ----- Ispitanici i metode. Ova retrospektivna prognostička studija uključila je uzastopne bolesnike s dijagnosticiranim AIM (sa ili bez ST elevacije ; STEMI/NSTEMI) zaprimljene u Opću bolnicu Varaždin unutar 48 sati od početka simptoma između 01.01.1996. i 31.12.2001. godine. ----- Rezultati. Uključeno je 613 bolesnika (dobi 27-90 godina, 64, 6% muškaraca, 77, 3% STEMI, SMK 63-993 µmol/l). Viša SMK, a posebno hiperuricemija (SMK>420 kod muškaraca i >360 µmol/L kod žena) neovisno je bila povezana sa višim 30-dnevnim mortalitetom (RR=1.87, 95% CI 1.25-2.81) i incidencijom MACE (RR= 1.79, 1.26-2.55). Analiza podgrupa pokazala je tu povezanost kod STEMI, NSTEMI, muškaraca i žena. Hiperuricemija je također neovisno povezana sa višom 30-dnevnom smrtnosti kod bolesnika sa srednje teško do teško sniženom glomerularnom filtracijom (eGFR <60 mL/min/1.73 m2) (n=309, RR=2.24, 1.40-3.59, p<0.001), ali ne i kod onih sa urednom do blago sniženom eGFR (>ili=60 mL/min/1.73 m na 2) (n=304, RR=1.13, 0.26-4.87, p=867). Isto opažanje vrijedi i za MACE. Temeljeno na praćenju kroz 13 godina, viša SMK je povezana sa višom dugoročnom smrtnosti bilo kojeg uzroka nakon AIM (HR za 100 µmol/L SMK= 2.99, 1.49-6.57 ; HR za hiperuricemiju=32.9, 5.03-216). ----- Zaključak. Viša izmjerena SMK na prijemu (a posebno hiperuricemija) je snažan neovisni prediktor lošijeg 30-dnevnog ishoda u neselektiranih bolesnika sa AIM, kod bolesnika sa STEMI, bolesnika sa NSTEMI, muškaraca i žena. Ta veza je uvjetovana sa bubrežnom funkcijom: javlja se kod bolesnika sa srednje teško do teško sniženom eGFR ali ne i kod onih sa normalno do blago sniženom eGFR. SMK izmjerena na prijemu je također i snažan neovisni prediktor lošijeg dugoročnog preživljenja nakon AIM. SMK izmjerena na prijemu trebala bi postati važni faktor stratifikacije rizika kod bolesnika sa AIM.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA