Naslov
Može li se i kako smanjiti propisana doza herbicida?
(Whether and how to reduce prescribed doses of herbicides?)

Autori
Ostojić, Zvonimir

Izvornik
Gospodarski list (0350-3100) 166 (2008), 21; 55-55

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni

Ključne riječi
doza; herbicidi; racionalizacija
(dose; herbicides; rationalization)

Sažetak
U jednom francuskom časopisu, u članku naslovljenom Predstavljen francuski program o prepolovljenoj primjeni pesticida, istaknuto je kako je francuski ministar poljoprivrede i šumarstva M. Barnier predstavio program Ecophyto 2018., kojim se do spomenute godine planira prepoloviti primjena pesticida u toj zemlji. Program predviđa zabranu uporabe 53 djelatne tvari, od kojih 30 odmah (do konca tekuće godine). Svojedobno se u mnogim europskim zemljama (Danska, Nizozemska, Njemačka i skandinavske zemlje) na temelju znanstvenih spoznaja i uz pomoć novih tehnologija nastojala umanjiti (prepoloviti) primjena pesticida u poljoprivredi, a da se pritom ne umanji ukupni učinak i ne smanji prinos. Smanjiti dozaciju, odnosno racionalizirati primjenu herbicida moguće je na više načina. Dozu je moguće smanjiti s gledišta: odabira novih djelatnih tvari koje se primjenjuju u nižim dozacijama, potrebe za primjenom herbicida uopće, učinka smanjene dozacije herbicida (kontaktni, translokacijski ili rezidualni), poboljšanja tehnike aplikacije. Što se postiže racionalizacijom? U prvom redu smanjuju se troškovi proizvodnje 8manja količina herbicida). Smanjuju se troškovi prevoženja i rukovanja vodom, uštedi se na vremenu kod pripreme škropiva, veća je dnevna iskoristivost prskalice, smanjuje se unos herbicida u okoliš, smanjuju se rezidue u hrani. Procjenu treba li i kada primijeniti herbicid treba donijeti sam proizvođač na temelju stanja u odgovarajućoj njivi. Najčešće i najveće uštede svode se na racionalizaciju s gledišta vremena primjene. Primjenom nakon nicanja dozaciju je moguće smanjiti i tako da se herbicid primijeni u smanjenom volumenu škropiva. Dodatkom pomoćnih sredstava (surfaktanata, orošivača, tekućih gnojiva i sl.) pospješuje se prodor herbicida u biljku kroz lisnu površinu, pa je iskoristivost dozacija znatno bolja. Uzmemo li sve navedeno u obzir, posljednjih se godina odlični uspjesi postižu i višekratnim tretmanom znatno smanjenih dozacija (i do deset puta) herbicida, u slučaju kad korove suzbijamo u mlađem razvojnom stadiju, odnosno neposredno nakon nicanja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA