Naslov
Integracija prigradskih ladanjskih vila u urbanu matricu – primjer Ulice Domovinskog rata u Splitu
(Integration of Suburban Country Villas in Urban Matrix – Example of Domovinskog Rata Street in Spli)

Autori
Bartulović, Hrvoje ; Vlaić, Ivana ; Žižić, Dujmo

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Cultural heritage — possibilities for spatial and economic development / Obad Šćitaroci, Mladen - Zagreb : Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2015, 83-83

ISBN
978-953-8042-07-2

Skup
Cultural heritage — possibilities for spatial and economic development

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 22.10.2015. - 23.10.2015

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
prigradske vile; ladanjska arhitektura; urbana morfogeneza; prijelaz 19. i 20. stoljeća; Split; Dalmacija
(suburban villas; country architecture; urban morphogenesis; turn of the 19th century; City of Split; Dalmatia)

Sažetak
Naglim razvojem grada Splita tijekom 19. stoljeća i posljedičnim zgušnjavanjem gradskoga tkiva unutar povijesnih okvira gradske jezgre prostorno određene fortifikacijskim građevinama, sazrela je želja za gradnjom samostojećih stambenih zgrada – prigradskih ladanjskih vila. Tako se koncem 19. i u prvim desetljećima 20. stoljeća na neizgrađenom teritoriju splitskoga poluotoka, koji se do tada koristio kao poljodjelsko zemljište, podižu prigradske ladanjske vile imućnih obitelji. One se izvode na velikim parcelama na kojima se ure- đuju perivoji. U takvom ambijentu, građene u historicističkom i secesijskom stilu, vile su davale novu sliku i doživljaj gradskoga krajolika, o čemu najbolje svjedoče brojne razglednice iz toga doba. Oveći broj ladanjskih vila izgrađen je uz tadašnju Sarajevsku ulicu i Solinsku cestu, na glavnom sjevernom pristupu gradu, čije se trase nalaze u sklopu današnje Ulice Domovinskoga rata. Razvojem gradske matrice Splita, uži i širi kontekst ladanjskih vila se u cijelosti mijenja. On se podređuje drukčijoj urbanotvornoj logici razvoja jedne od važnijih gradskih ulica, što dovodi do devastacije izvornog ambijenta i temeljnih obilježja toga tipa stambenih zgrada. Većina parcela se znatno smanjuje, a neke od vila su i uklonjene. Unatoč tome i danas ta zdanja prepoznajemo kao zaseban urbani sloj, koji doprinosi doživljaju gradskoga tkiva u punini svoje morfološke složenosti. Sintetskom analizom razvoja odabranih građevina i njihova uklapanja u gradsku strukturu tijekom više od 100 godina, razlučiti će se koji su čimbenici ladanjskog identiteta opstali, a koji su u potpunosti izgubljeni. Time će se utvrditi koji su mjerodavni čimbenici utjecali na promjene i kako su stvarana nova gradotvorna obilježja. Na temelju rezultata istraživanja postavit će se model budućeg razvoja koji će uvažiti i nadograditi očuvana izvorna obilježja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam

POVEZANOST RADA