ࡱ> +.&'()*ybjbjWW.== 222FFF8~ $FA\.!:h!h!h!~!$$$[[[[[[[$Q_a>[2$b$@$"$$>[h!~![WWW$h!8h![W$[WWVPZ@Zh!`eF=|Z([\0A\Z b4VlbZb2Z@W$$$>[>[W$$$A\$$$$b$$$$$$$$$ :Utjecaj itanja na govorenje i pisanje u ranome u enju hrvatskoga jezika Sa~etak Hrvatski jezik temeljni je predmet Nastavnoga plana i programa za osnovne akole (2006), satnicom najvei i sadr~ajem najopse~niji. Dobro ovladavanje materinskim jezikom usko je povezano s dobrim ovladavanjem stranih jezika, ali i drugih nastavnih sadr~aja koji se u ranome u enju posreduju isklju ivo na materinskome jeziku. Institucionalno u enje hrvatskoga (materinskoga) jezika zapo inje polaskom djeteta u akolu (oko sedme godine). U pripremnome razdoblju (godinu dana prije akole - predakola) dijete ovladava pred itala kim i predpisa kim vjeatinama kako bi se pripremilo za proces u enja itanja i pisanja. U tome je razdoblju, kao i onome ato prethodi (vrtika dob), osobito va~no poticati jezi ne djelatnosti sluaanja i govorenja kako bi se dijete pripremilo na ovladavanje zahtjevnijim jezi nim djelatnostima, kao ato su itanje i pisanje. Po zavraetku prvoga razreda dijete ovlada vjeatinom itanja pa potom i pisanja. Komunikacijska kompetencija, kao sposobnost upotrebe i odabira jezi nih elemenata u odreenome trenutku i s odreenom namjerom, razvija se upravo kroz sve etiri jezi ne djelatnosti: sluaanje, govorenje, itanje i pisanje. Stoga je jako va~no u procesu ranoga u enja hrvatskoga jezika poticati sve jezi ne djelatnosti jer su one meusobno povezane i slabija ovladanost jednom od njih utjecat e na slabiju ovladanost neke druge. Cilj je ovoga rada ispitati razinu itala ke kompetencije, jezi nu osposobljenost na razini pisanja i jezi nu osposobljenost na razini govorenja te ispitati povezanost jezi nih djelatnosti itanja, pisanja i govorenja. Za potrebe istra~ivanja provedeno je ispitivanje na uzorku od 33 u enika drugoga razreda osnovne akole. Ispitivanje je provedeno u tri koraka: ispitanici su trebali pro itati naglas odabrani tekst, potom su ga trebali prepri ati usmeno, a nakon toga pismeno. Podaci su obraeni u SPSS programu za statistiku Pearsonovim koeficijentom korelacije, t-testom te analizom sadr~aja. Rezultati pokazuju da ispitanici najbolje rezultate pokazuju u jezi noj kompetenciji na razini govorenja, a najloaije rezultate u itala koj kompetenciji. Takoer, Pearsonov koeficijent korelacije pokazuje da postoji pozitivna povezanost izmeu svih triju jezi nih djelatnosti ( itanje, pisanje, govorenje), odnosno da e bolje ovladavanje itala kom kompetencijom utjecati na bolju jezi nu kompetenciju na razini pisanja, ali i govorenja. KLJU NE RIJE I: rano u enje hrvatskoga jezika, govorenje, itanje, pisanje Abstract Croatian language is the basic subject of the Educational Plan and Programme for primary schools (2006), with the largest number of hours and the most comprehensive content. Good knowledge of the mother tongue is closely connected to successful acquisition of not only foreign languages, but also other educational contents which are communicated only in the mother tongue during the early learning period. Institutional learning of Croatian language (the mother tongue) starts when the child enters school (about the age of seven). In the preparatory period (a year before school preschool), the child learns pre-reading and pre-writing skills in order to get prepared for the reading and writing learning process. In this period, just as in the previous one (kindergarten), it is especially important to encourage the language activities of listening and speaking so that the child could get prepared for more demanding language activities, such as reading and writing. In the first grade the child is expected to learn first the skill of reading and then the skill of writing. Communicative competence and the ability to use and select the language elements at a certain moment with a certain purpose is actually developed through all four language activities: listening, speaking, reading and writing. Therefore, it is extremely important to encourage all language activities during the early Croatian language learning process since the said activities are mutually connected and if only one of them has been acquired poorly, it will have impact on poor acquisition of another skill. For this reason precisely, the goal of this paper was to investigate the level of reading competence, the language ability on the writing level and the language ability on the speaking level and also to investigate the mutual connection between the language activities of reading, writing and speaking. For the purpose of this research, an experiment was done on the sample of 33 pupils of the second grade of the primary school. The experiment was performed in three stages: first the subjects read aloud a selected text, then they retold the same text orally and after that in writing. The data were processed by the SPSS statistics programme, by the Pearson correlation coefficient , t-test and the content analysis. The results indicate that the subjects performed the best on the speaking competence level and the worst on the reading competence level. Moreover, the Pearson correlation coefficient shows a positive connection among all three language activities (reading, writing, speaking), which means that a better reading competence will result in better language competence on not only the writing, but also the speaking level. KEY WORDS: early learning of Croatian language, speaking, reading, writing 1. RANO U ENJE I POU AVANJE HRVATSKOGA JEZIKA Hrvatski jezik satnicom je najopse~niji predmet osnovnoakolskoga i srednjoakolskoga obrazovanja. Naju~e je povezan sa svim ostalim predmetima jer se sva komunikacija odvija na materinskome jeziku. U osnovnoakolskome obrazovanju veina se nastavnih sati utroai na pou avanje jezika i jezi noga izra~avanja. U temeljnim dokumentima za pou avanje materinskoga jezika  Nastavnom planu i programu za osnovne akole (2006) te Nacionalnom okvirnom kurikulu (2010) sadr~ani su temeljni ciljevi i pretpostavke u enja i ovladavanja materinskim jezikom. U oba dokumenta temeljni je cilj nastave hrvatskoga jezika osposobiti u enike za uspjeanu komunikaciju na materinskome jeziku, ali i ovladavanje sadr~ajima drugih predmeta te uklju ivanje u cjelo~ivotno obrazovanje. Cilj je, takoer, poticanje jezi no-izra~ajnih sposobnosti, literarnih i itateljskih sposobnosti, osvjeaivanje va~nosti znanja hrvatskoga jezika te razvijanje pozitivnoga stava prema hrvatskom jeziku, knji~evnosti i kulturi (Nastavni plan i program, 2006). Oba dokumenta povezana su i s dokumentom Osam klju nih kompetencija za cjelo~ivotno u enje (European commision, 2005) u kojemu je komunikacija na materinskome jeziku istaknuta kao prva i klju na kompetencija. U skladu s tim, cilj nastave hrvatskoga jezika odnosi se na osposobljenost za pravilno i stvarala ko usmeno i pisano izra~avanje i tuma enje koncepata, misli, osjeaja, stavova i injenica te jezi no meudjelovanje u nizu razli itih druatvenih i kulturnih situacija (Nacionalnlni okvirni kurikulum, 2010). U oba dokumenta naglasak je stavljen na razvoj jezi nih kompetencija, a u mlaim razredima osnovne akole osobito na razvoj jezi no-komunikacijske kompetencije kao jezi ne osposobljenosti za svakodnevne komunikacijske potrebe. Stoga je u mlaim razredima osnovne akole va~no pou avanje jezika uskladiti s kognitivnim mogunostima djeteta. Budui da morfoloako i sintakti ko znanje nije joa automatizirano, djeca vrlo esto ine odstupanja od standardnoga oblika jezika ijim u enjem najprije postaju vertikalno dvojezi na, a potom upoznaju i druge idiome, npr. ~argon i druge dijalekte te postaju horizontalno viaejezi na (Pavli evi-Frani, 2005). Naglasak na komunikacijskoj kompetenciji i pou avanje koje pretpostavlja poticanje sluaanja, govorenja, itanja i pisanja te uva~avanje razvojnih jezi nih obilje~ja u enika, uvelike e pomoi ostvarenju temeljnih ciljeva i ovladavanju standardnim oblikom jezika, ato je cilj nastavnoga predmeta  hrvatskoga jezika. Sustavno u enje jezika zapo inje u predakoli igrom i predvje~bama itanja i pisanja (do 6. ili 7. g.). Dijete dolazi u akolu kao jednojezi an u enik s razvijenim organskim idiomom (jezik koji je nau ilo u obitelji i sredini u kojoj ~ivi - L1), u akoli po inje u iti standardni jezik (L2), u komunikaciji s drugom djecom susree podsustave standardnoga jezika (L3), ranim u enjem stranoga jezika po inje usvajati i sustave stranoga jezika (L4, L5...), te postaje viaejezi an u enik (Pavli evi-Frani i Aladrovi Slova ek, 2011). Jezik se u i komunikacijom, odnosno poticanjem i usvajanjem konkretnih jezi nih djelatnosti. Komunikacija se razvija komunicirajui, u funkciji stvarnoga izra~avanja. Ako dijete auti, zbog straha od pogreake, teako e i najbolji u itelj moi razvijati komunikacijsku kompetenciju. Dakle, rabei najprije konkretne izri aje temeljene na didakti koj funkcionalnoj gramatici, a bez obzira na mogue 'pogreake', dijete e tijekom akolovanja postupno nau iti proizvoditi i standardnojezi ne oblike na svim jezi nim razinama. Preuranjeno propisivanje usvajanja apstraktnih teorijskih pojmova mo~e biti nesvrhovito, te nepotrebno izazvati negativan stav i strah od neuspjeha (Pavli evi-Frani, 2005). Istra~ivanje koje je provedeno 2010. godine (Miakovi i Aladrovi Slova ek, 2010) u nekoliko vrtia Sredianje Hrvatske pokazuje da 92% djece u predakolskoj dobi zna napisati i prepoznati sva slova hrvatske abecede, a njih 63% zna napisati svoje ime i prezime velikim tiskanim slovima. Taj podatak pokazuje da se s djecom ve vrlo rano zapo inje u enje i razvijanje jezi nih djelatnosti itanja i pisanja. No, iako je vrlo visok postotak djece koja znaju sva slova abecede prije nego ato krenu u prvi razred osnovne akole, vrlo se brzo kod iste djece pojavljuju teakoe pri usvajanju i ovladavanju hrvatskoga standardnoga jezika. Problem je to i sustava koji osnovno obrazovanje dijeli na mlae razrede (do 10. godine) i starije razrede (do 14. godine), iako je poznato (Piagetova kognitivisti ka teorija) da se dijete do dvanaeste godine ~ivota nalazi u fazi konkretnih misaonih sposobnosti i teako razumijeva apstraktne pojmove koji se pojavljuju u sadr~aju nastavnoga predmeta  hrvatskoga jezika. Upravo bi se zato nastavna praksa trebala temeljiti na razvoju jezi nih kompetencija, osobito komunikacijske kompetencije u ranome razdoblju u enja jezika jer dijete ne mo~e usvojiti apstraktni jezi ni sadr~aj ako za njegovo usvajanje nije razvojno spremno (Ayres, 2005). 1.1. RAZVOJ JEZI NIH KOMPETENCIJA Kompetencija je priznata stru nost, odnosno sposobnost kojom netko raspola~e (Ani, 2004: 710). Rije  je latinskoga podrijetla (cometare, competentia - postizati, biti bolji). U jezik pojam kompetencije uvodi Noam Chomsky (1989). Kompetenciju Chomsky definira kao te no znanje gramatike koje posjeduje izvorni govornik jezika. On razlikuje sposobnost (engl. competence) izvornoga govornika kao nesvjesno uroeno znanje jezika od izvedbe (engl. performance), stvarne uporabe jezika u konkretnoj situaciji. Usvajanje jezika je usvajanje gramatike jer se djeca raaju s jezi nim mogunostima i opim znanjem o obliku koji ima ljudski jezik. Da bi usvojili jezik, djecu je potrebno izlo~iti jeziku okoline. To generativni lingvisti dokazuju injenicom da gotova sva djeca uspijevaju usvojiti materinski jezik bez obzira na meusobne razlike i razlike u jezicima kojima su meusobno izlo~eni (Jelaska, 2007: 11). Del Hymes tvorac je pojma i naziva sposobnost za uporabu (engl. competence for use) koju je suprotstavio generativnoj podjeli na sposobnost i izvedbu. Taj je pojam takoer sadr~an u nazivu komunikacijska sposobnost ili komunikacijska umjeanost (Jelaska, 2007) te komunikacijska kompetencija, komunikacijska osposobljenost ili komunikacijska stru nost (Pavli evi-Frani, 2011). U posljednjih nekoliko godina u radovima hrvatskih jezikoslovaca sve je popularniji pojam komunikacijske sposobnosti, pri emu mnogi autori komunikacijsku ili jezi no-komunikacijsku razlikuju od pojma jezi na ili lingvisti ka sposobnost. Za stupanj usvojenosti jezika, mogunosti njegove diskursne primjene u jezi noj praksi i sposobnosti govornika da od viae jezi nih sustava u komunikacijskoj situaciji odabere najprimjereniji, Dell Hymes (1984) rabi termin komunikacijska kompetencija (engl. comunicative competence). Komuniciranje na materinskome jeziku istaknuto je i u Zajedni kom europskom okviru za jezike: u enje, pou avanje, vrednovanje (2005) kao prva i najva~nija kompetencija. Podrazumijeva se usvajanje leksi ke, gramati ke, semanti ke, fonoloake, ortografske i ortoepske razine materinskoga jezika. Pritom leksi ka kompetencija uklju uje poznavanje i sposobnost koriatenja vokabulara nekogA jezika, gramati ka kompetencija uklju uje poznavanje i sposobnosti koriatenja gramati kih zakonitosti nekogA jezika, semanti ka se kompetencija bavi u enikovom svijeau o organizaciji zna enja i njegovoj kontroli toga zna enja, a fonoloaka kompetencija ozna ava poznavanje i sposobnost percepcije i produkcije zvu nih jedinica, fonetskih obilje~ja po kojima se razlikuju fonemi, fonetskog sastava rije i, naglaska i ritma re enice te intonacije. Ortografska (pravopisna) kompetencija ozna ava znanja i vjeatine percepcije pisanih znakova koji tvore pisane tekstove, a ortoepska uklju uje koriatenje pisanih obrazaca za usmene izrijeke (Zajedni ki europski okvir za jezike: u enje, pou avanje, vrednovanje, 2005). M. Prebeg-Vilke (1991) isti e potrebu razvoja komunikacijske kompetencije (sposobnosti) kako bi se dijete moglo sporazumijevati u svakodnevnim ~ivotnim situacijama. D. Pavli evi-Frani i M. Kova evi (2002, 2003) isti u potrebu razvoja komunikacijske kompetencije kao upotrebnog znanja jezika u svakodnevnim priopajnim situacijama, osobito u viaejezi nim diskursima pou avanja jezika. D. Pavli evi-Frani (2005) smatra da bi postupci u enja i odabir jezi nih sadr~aja trebali biti u ranojezi noj fazi usvajanja materinskog jezika povezani s dje jim jezi nim iskustvom te psihofizi kim sposobnostima. M. Barbaroaa-`iki i M. eai (2007) isti u potrebu komunikacije u pou avanju gramatike u enika tijekom osnovnoakolskoga obrazovanja. Komunikacijska jezi na kompetencija sastoji se od nekoliko sastavnica: lingvisti ke, sociolingvisti ke, diskurzivne i pragmati ne (Zajedni ki europski referentni okvir za jezike, 2005: 42). Pretpostavlja se da svaka od tih sastavnica uklju uje znanje, vjeatine i umijea. Komunikacijska kompetencija, uz jezi nu (lingvisti ku) kompetenciju, sadr~i cijeli niz izvanlingvisti kih imbenika u koje je uklju en i druatveni kontekst te neposredno okru~enje. }eli li se poboljaati jezi na osposobljenost u mlaoj razvojnoj dobi (po etni razredi osnovne akole), proces u enja jezika trebao bi se temeljiti na razvoju opih komunikacijskih sposobnosti i usvajanju jezi nih djelatnosti aktivnoga sluaanja, govorenja, itanja i pisanja na materinskome jeziku, te bogaenju u enikova rje nika. 2. JEZI NE DJELATNOSTI U RANOME U ENJU HRVATSKOGA JEZIKA Pojam jezi ne sposobnosti (engl. language competence) esto se u literaturi navodi uz sluaanje, itanje, govorenje i pisanje, koje se osim djelatnosti (engl. language activity) nazivaju i vjeatinama (engl. language skills). Nacionalni okvirni kurikulum (2010) cjelokupnu nastavu hrvatskoga jezika temelji na jezi nim djelatnostima kao temeljnim strukturama u procesu u enja jezika. Poticanje jezi nih djelatnosti u nastavi hrvatskoga jezika isti u mnogobrojni lingvisti i metodi ari smatrajui ih temeljnim zadaama nastave hrvatskoga jezika u ranome u enju i pou avanju hrvatskoga jezika (Pavli evi-Frani 2005, 2011; Be~en 2009; Aleri 2009; Visinko 2010). 3. ISTRA}IVANJE 3.1. OPIS UZORKA U istra~ivanju je sudjelovalo 33 u enika drugoga razreda iz dviju zagreba kih osnovnih akola  O` Davorina Trstenjaka (N = 21) i O` Mladost (N = 12). Ispitanici su odabrani metodom slu ajnoga odabira, a istra~ivanje je provedeno u drugome razredu kao pilot-projekt kako bi se utvrdila itala ka kompetencija te njezina povezanost s jezi nim djelatnostima govorenja i pisanja na kraju drugoga razreda osnovne akole, odnosno, nakon ato djeca ovladaju itanjem i grafijom hrvatskoga jezika. 3.2. CILJ I PROBLEMI ISTRA}IVANJA Temeljni je cilj istra~ivanja utvrditi povezanost izmeu itala ke kompetencije i jezi nih djelatnosti govorenja i pisanje. U skladu s temeljnim ciljem postavljeni su sljedei problemi: Utvrditi itala ku kompetenciju ispitanika na temelju du~ine trajanja itanja teksta te broja odstupanja. Utvrditi jezi nu kompetenciju ispitanika na govorenoj razini na temelju zapamenih obavijesti te leksi kih i gramati kih odstupanja od norme. Utvrditi jezi nu kompetenciju ispitanika na pisanoj razini na temelju broja rije i u sastavku, broja zapamenih obavijesti i pravopisnih, gramati kih i leksi kih odstupanja od norme. Utvrditi povezanost izmeu jezi nih djelatnosti itanja, pisanja i govorenja. 3.3. HIPOTEZE ISTRA}IVANJA U skladu s temeljnim ciljem i problemima, postavljene su sljedee hipoteze istra~ivanja: H1  O ekuje se da e u prosjeku itala ka kompetencija ispitanika biti procijenjena vrijednoau 6 na rang ljestvici od 0 do 10. H2  O ekuje se da e u prosjeku jezi na kompetencija ispitanika na govorenoj razini biti procijenjena vrijednoau 7 na rang ljestvici od 0 do 10. H3  O ekuje se da e u prosjeku jezi na kompetencija ispitanika na pisanoj razini biti procijenjena vrijednoau 5 na rang ljestvici od 0 do 10. H4  O ekuje se da e jezi ne djelatnosti itanja, pisanja i govorenja biti meusobno povezane, odnosno da e ispitanici ukoliko imaju bolje itala ke kompetencije, ujedno biti bolji u jezi noj kompetenciji na pisanoj i na govorenoj razini. 3.4. INSTRUMENTI ISTRA}IVANJA Za potrebe istra~ivanja odabran je tekst prvoga poglavlja iz romana udnovate zgode aegrta Hlapia Ivane Brli Ma~urani pod naslovom `egrt Hlapi, duljine dviju kartica teksta, to nije 425 rije i. Prvi korak u istra~ivanju bilo je itanje odabranoga teksta na glas te mjerenje brzine i broja odstupanja u itanju. U drugome koraku ispitanici su prepri avali pro itani tekst, njihovi su iskazi snimljeni i transkribirani, a potom je napravljena analiza sadr~aja transkribiranih tekstova i utvren je broj odstupanja od norme i broj zapamenih obavijesti. U treemu koraku ispitanici su ponovno itali tekst u sebi i nakon toga pisali sastavak o sadr~aju pro itanoga. Pisani su radovi obraeni metodom analize sadr~aja  mjerena su odstupanja na pravopisnoj, gramati koj i leksi koj razini te broj zapamenih obavijesti. 3.5. REZULTATI ISTRA}IVANJA Rezultati su istra~ivanja podijeljeni na etiri dijela prema postavljanim hipotezama. Prvi dio rezultata odnosi se na razinu itala ke kompetencije, drugi dio na razinu jezi ne kompetencije na razini govorenja, a trei dio na razinu jezi ne kompetencije na razini pisanja. etvrti dio rezultata pokazuje povezanost izmeu jezi nih djelatnosti itanja, pisanja i govorenja. Tablica 1. prikazuje pojedina ne rezultate ispitanika nakon ispitivanja itanja, govorenja i pisanja. redni broj itanje vrijeme itanje: ocjena itanje broj greaaka itanje ocjena greake itanje ukupna ocjenapisanje broj rije ipisanje broj greaakapisanje broj obavijestipisanje ocjenagovor. broj greaakagovor. broj rije igovor. broj obavije.govor. Ocjena1.4,32413371631211601911162.5,53947492552227483.3,5458491701012752251194.8,29145121174664214575.6,19230131384662142786.3,1856491703983190787.7,14122231056562176578.5,023123681466018149.7,5911923170137531513510.8,5813012102146362108811.8,03118234933431275512.6,34218241044866995413.5,08355811046601323514.3,39574913149722256915.4,56494818679821258716.3,35574923397731977717.4,14459198089568910918.3,545104913469741968819.6,52214358966741845720.3,295451022196641316621.4,56410481541119518411822.5,363251455533101667323.5,58337146375451758724.3,31574911278662199925.5,43241442444101646426.4,4942026108796101524427.3,551927343343894428.8,5413712172146944429.4,5531636734457743230.4,05494873765101417431.3,315123872156102316532.3,19574985256102495533.3,585749128188611145Tablica 1. Prikaz pojedina nih rezultata ispitanika prema varijablama ispitivanja 3.5.1. ITALA KA KOMPETENCIJA Prvi je cilj istra~ivanja bio utvrditi itala ku kompetenciju ispitanika na temelju du~ine trajanja itanja na glas i broja odstupanja u itanju. Ispitanici su u prosjeku tekst na glas itali oko pet minuta i pri tome su napravili 15,75 pogreaaka. Zanimljivo je istaknuti kako je najbr~i ita  tekst pro itao za 3:18 minuta, a najsporiji za 8:58 minuta (tablica 2). U itanju su ispitanici napravili minimalno etiri pogreake, a maksimalno etrdeset i pet pogreaaka (tablica 1). VREMENSKO TRAJANJE ITANJABROJ ODSTUPANJA U ITANJU ITALA KA KOMPETENCIJA (0  10)aritmeti ka sredina5,0515,756,12Medijan4,56127standardna devijacija1,7210,572,6minimalan rezultat3:1842maksimalan rezultat8:584510Tablica 2. itala ka kompetencija - rezultati Za varijablu vremenskoga trajanja itanja i varijablu broja odstupanja u itanju, napravljena je rang ljestvica bodova od 0 do 5. Svakom je ispitaniku, prema njegovu rezultatu, dodijeljen odreeni broj bodova koji je napravljen na temelju Gaussove krivulje. Rezultati su obiju varijabli zbrojeni kako bi se dobili rezultati tree varijable koja je nazvana itala ka kompetencija. Vrijednost te varijable mjerena je na ljestvici od 0 do 10. Ispitanici su u varijabli itala ke kompetencije postigli prosje an rezultat 6,12 na rang ljestvici od 0  10 (tablica 1). Naj eae pogreake u itanju ispitanici su inili u promjen* ; !!'N(P(&*,*F*X***,++++006 6b688Z8`8n88"9d;f;;;;,<V<<<ͺvvh*4B*CJOJQJaJph(h[h*46B*CJOJQJaJphh[h*4CJOJQJaJh[B*CJOJQJaJph%h[h*4B*CJOJQJaJphh*45CJOJQJaJh[5CJOJQJaJh*45CJOJQJaJh*4CJOJQJaJ)>Z:" %\''N(P(;?dETOVOOYY]]Rf&dd`dd $$dd`a$$dda$dddd<<<n????@.EbEdE HIIIIN4O8OVOOOO˻˩˕ˁqaqaqqUM?h*4OJQJ^JmHsHh*4OJQJh*4CJOJQJaJh CJOJQJaJmHsHh*4CJOJQJaJmHsH'h*4B*CJOJQJaJmHphsH&h*4B*CJOJPJQJ]aJph#h*4B*CJOJPJQJaJphh[B*CJOJQJaJphh*4B*CJOJQJaJph%h*45B*CJOJQJ\aJph"h*4B*CJOJQJ\aJphOO6PVPPPQQQQfRzRS(SSSVVV"W2WVWWWWWW XYY[[]]]]*^^^``PfRfTfXfZfgggg䮟俛} h h*4OJQJ^JmHsHh h OJQJ^Jh h*4OJQJ]^JmHsH h*46OJQJ]^JmHsHh*4h*46OJQJ^JmHsH#h*4B*OJQJ^JmHphsHh*4OJQJ^JmHsHh OJQJ^JmHsH1RfTf6r8rrltwwwx{2|}z~܁؅ $ & Fdda$dd $dd7$a$dd$dda$&dd`ggXi`ikk0k$dd<<$Ifa$  &,04<BFHNX\bfjrvz~Fff$dd<<$Ifa$FfR ~•ƕʕΕ֕ڕޕFfFfz$dd<<$Ifa$ "$&*,.0268:;>CFf%Ff $dd<<$Ifa$CEHJLOQSUWZ\^_bgilnptwy{}Ff*$dd<<$Ifa$ÖŖǖɖFf4$dd<<$Ifa$Ff/ɖ˖ϖіӖԖؖݖߖ Ff?Ff:$dd<<$Ifa$  $)+-/1579;=ACEFJOFfBIFf.D$dd<<$Ifa$OQSUW[]_acgiklpuwy{}FfVN$dd<<$Ifa$×ƗȗʗΗЗҗԗFf~X$dd<<$Ifa$FfjSԗ֗ڗܗޗߗ FfbFf]$dd<<$Ifa$!#')+,057:<>BDGIKORTUY^FflFfg$dd<<$Ifa$^`cegjlnpswy{|Ffq$dd<<$Ifa$ØŘǘȘ̘ИҘ՘ט٘ܘޘFf |$dd<<$Ifa$Ffv  #%'Ff2Ff$dd<<$Ifa$'*,.02579:>CEHJLOQSUWZ\^_chFfZFfF$dd<<$Ifa$hjmoqtvxz|Ffn$dd<<$Ifa$Ùřș̙ΙЙљՙڙܙޙFf$dd<<$Ifa$Ff  $(048:ޚޞdd$dda$ $dda$FfFf$dd<<$Ifa$ܞޞ֠ؠĤ *0HVǺ屩scQcQcQscQcQc"h*46B*CJOJQJaJphh*4B*CJOJQJaJph"h*45B*CJOJQJaJphUh*46CJOJQJaJh*4CJOJQJaJh*46OJQJh*4OJQJh*45OJQJh*45CJOJQJaJh*4h h*4CJaJh h*4CJOJQJaJh*4CJOJQJaJh*456CJOJQJaJޞJʟYI$dd<<$Ifa$kd$$If\?o$-   44 lap($dd<<$Ifa$$dd<<$G$Ifa$ʟԟ֟k[$dd<<$Ifa$kd$$If\?o$-   44 lap($dd<<$Ifa$(2>F{k[[[$dd<<$Ifa$$dd<<$Ifa$kdt$$If\?o$-   44 lap(FHnx|{k[[[$dd<<$Ifa$$dd<<$Ifa$kdZ$$If\?o$-   44 lap({k[[[$dd<<$Ifa$$dd<<$Ifa$kd@$$If\?o$-   44 lap( {skk^^ dd<<$If$dda$$dda$kd&$$If\?o$-   44 lap(i rije i zamjenom glasova, izostavljanjem glasova te dodavanjem glasova. Meutim, ispitanici su grijeaili i u pade~nim nastavcima, promjenom oblika glagola te promjenom tvorbenoga nastavka (tablica 3). POGRE`KE  ITANJEPOGRE`AKEpromjena rije i poderanim  oderanim kao  kak majstor  maestropromjena oblika rije i  glagoliprezent (nijesu  nisu) glagolski pridjev radni (smio  samo; otjerao - otjerali ; voljela  volila; zapovjedao  zapovijedio) perfekt (se vidjela  su vidjeli)promjena oblika rije i pade~ni nastavak (svje~a kruha  svje~i kruh; Hlapia  Hlapi; drugi - druge) promjena roda (tvrda  tvrdo; kakva  kakav) pogreaan tvorbeni nastavak (kruaac  kruhi, kruhac; rado - radije)promjena glasova u rije ima gubljenje glasova (kao  ko; odmah  odma; sukna  suka; sa  s) zamjena glasova drugim glasom (nedjelju  nedilju; Mrkonji  Mrgonji; tako  jako; god  got) dodavanje glasova (stocu  stolcu; sezala  stezala; Hlapiu - Hlapoiu)Tablica 3. Vrste pogreaaka u itanju Prikazani rezultati ukazuju da se prva postavljena hipoteza, koja pretpostavlja da e ispitanici u prosjeku na razini itala ke kompetencije postizati vrijednost 6 na rang ljestvici od 0 do 10, potvruje jer rezultati pokazuju da ispitanici u prosjeku ostvaruju rezultat 6,12 na ljestvici od 0 do 10, ato je zanemarivo malo viae od o ekivanoga. 3.5.2. JEZI NA KOMPETENCIJA NA RAZINI GOVORENJA Drugi cilj istra~ivanja bio je ispitati jezi nu kompetenciju na govorenoj razini. Ispitanici su, kako bi se doalo do rezultata na govorenoj razini, usmeno prepri ali sadr~aj pro itanoga ulomka te su njihovi iskazi snimljeni. Nakon toga su transkribirani te je na transkribiranome tekstu napravljena analiza odstupanja na gramati koj i leksi koj razini. Ispitanici su u prosjeku u usmenim iskazima imali 178,56 rije i, s tim da je najmanji broj rije i u iskazu bio 18, a najvei 689. Ispitanici su u prosjeku inili 4,78 pogreaaka na gramati koj, leksi koj i pravogovornoj razini, odnosno, neki nisu u inili niti jedno odstupanja, dok su drugi u inili maksimalno 10 odstupanja (tablica 4). U prosjeku su ispitanici pamtili aest obavijesti, dok su neki pamtili samo jednu, drugi su pamtili najviae jedanaest od dvanaest obavijesti. Na temelju tih triju varijabli, iji su rezultati pretvoreni u rangove, dobivena je varijabla jezi na kompetencija na govorenoj razini. Rezultati ispitanika u varijablama: broj rije i i broj odstupanja na jezi noj razini bili su podijeljeni na tri ranga, a rezultati u broju zapamenih obavijesti na etiri ranga. Ispitanici su u oblikovanoj varijabli jezi na kompetencija na govorenoj razini rangirani na ljestvici od 0 do 10 bodova. Ispitanici su u varijabli jezi na kompetencija na govorenoj razini prosje no postizali rezultat od 6,33 bodova, minimalan rezultat bio je 2, a maksimalan 9 bodova na rang ljestvici od 0 do 10. BROJ RIJE I U ISKAZUBROJ ODSTUPANJA U ISKAZUBROJ ZAPAMENIH OBAVIJESTI aritmeti ka sredina178,564,786medijan170,5046standardna devijacija107,323,112,36minimalan rezultat1801maksimalan rezultat6891011Tablica 4. Rezultati  jezi na kompetencija na govorenoj razini U Tablici 5. prikazani su rezultati odstupanja na govorenoj razini: morfoloaka, sintakti ka i leksi ka koje su ispitanici inili u svojim govorenim iskazima. ODSTUPANJAPRIMJERIMorfoloaka  glagolskadonijela - donesla, voljela - volila; obukao - obuko; nositi - nosit; smio - smijo; ponaaao - ponaao; rugao - rugo; morao  moroMorfoloaka  imenskas majstorom - sa majstorom; majstorova ~ena - ~ena od majstora Mrkonje, od majstora Mrkonje ~ena; s tri noge - sa tri noge; dobra prema Hlapiu - dobra prema HlapiMorfoloaka  pridjevskabolja - dobrija Sintakti ka  ponavljanje istovrsnoga dijela re enice i onda je ~elio, i onda je ~elio radio je kod majstora Mrkonje, kod majstora Mrkonje pa pa pa i i i pa je pa je i onda mu je ta i on ga je, majstor Mrkonja je bio zao da on da on da on mora jesti i onda su i onda su on je on je bio mu je, bio je Sintakti ka -. inverzijada nosi odjeu novuSintakti ka  red rije inije mogao se obuiLeksi ka  tuice aef; friakiLeksi ka  dijalektizmifukao; podrapane Leksi ko-semanti ka da jede istu odjeuIzostavljanje glasovaodmah - odma kod majstora Mrkonje nisu se smjeli igrati - kod majstora Mrkonje nisu smjeli igrati Tablica 5. Odstupanja na gramati koj i leksi koj razini - govorenje S obzirom na dobivene rezultate, mo~e se opovrgnuti druga hipoteza koja pretpostavlja da e ispitanici u varijabli jezi na kompetencija na govorenoj razini postii prosje an rezultat od 7 bodova jer su ispitanici postigli prosje an rezultat od 6,33 bodova, ato je manje od o ekivanoga. 3.5.3. JEZI NA KOMPETENCIJA NA RAZINI PISANJA Trei je cilj istra~ivanja bio ispitati jezi nu kompetenciju na razini pisanja prema broju rije i u sastavku, broju zapamenih obavijesti i broju pogreaaka na pravopisnoj, gramati koj i leksi koj razini. Ispitanici su u svojim pisanim radovima imali od 17 do 233 rije i, u prosjeku 113 rije i. Naj eae su u svojim radovima imali po etiri pogreake, no neki ispitanici nisu imali niti jednu pogreaku, dok su drugi imali do 14 pogreaaka. Od ukupno 12 obavijesti, koje su ispitanici trebali upamtiti, najvei broj njih upamtio ih je samo aest dok su neki upamtili samo jednu, a neki i svih dvanaest obavijesti (tablica 6). BROJ RIJE I U SASTAVKUBROJ ODSTUPANJA U SASTAVKUBROJ ZAPAMENIH OBAVIJESTI aritmeti ka sredina1135,306,54Medijan10846standardna devijacija54,853,492,52minimalan rezultat1701maksimalan rezultat2331412Tablica 6. Rezultati  jezi na kompetencija na razini pisanja Za varijable broja rije i u sastavku i broja odstupanja na leksi koj, gramati koj i pravopisnoj razini, napravljena je rang ljestvica od 0 do 3 boda, a za varijablu broja zapamenih obavijesti napravljena je rang ljestvica od 0 do 4 boda. Na temelju tih triju varijabli i njihova zbroja dobivena je etvrta varijabla koja je nazvana jezi na kompetencija na pisanoj razini. Ispitanici su na rang ljestvici od 0 do 10 naj eae dobivali rezultat od 6 bodova. Najmanji postignut rezultat je 3 boda, a najvei 9 bodova. U Tablici 7. prikazana su odstupanja na razini morfologije, sintakse, leksikologije i pravopisa koja su ispitanici esto rabili u svojim pisanim radovima. Tablica 7. Odstupanja na gramati koj, leksi koj i pravopisnoj razini - pisanje ODSTUPANJAPRIMJERIMORFOLO`KAGlagolskasmio - smjeo; htio - htjeo; smio - smijo; volio - voljeo; ete - e te; voljela - volila; je imao  je ima; ne bude  nebu; zabavljati  zabavljat; rekao  reka; ja ne bih  ja nebiImenskaaegrtu Hlapiu  aegrt Hlapiu; kod majstora Mrkonje - kod majstor Mrkonja; ~ivio je s majstorom Mrkonjom - ~ivio je s majstorom Mrkonji, s majstorom Mrkonje; Mrkonji  Mrkonjom; djeco - djecomPridjevskabolja - dobrijaZamjeni kas njim - sa njimeSINTAKTI KE  ponavljanje istovrsnoga dijela re enice sintagma: u ovoj pri i se radi atribut: jedan, isto predikat: sjedio je, sjedio je objekt: se, me, majstoranesro nost  neslaganje subjekta i predikata u rodu i brojudjeca su htjelired rije i se je dogodilo ali  po etak re enice a  po etak re enice i  po etak re eniceLEKSI KETuicefriaki; aef, aefica Dijalektizmikaj; svatili (shvatili); podrapane (poderane)}argonsku~iliLEKSI KO-SEMANTI KA ~alosna nesreaNEOLOGIZMIne poderane hla e; aegrticaPRAVOPISNA  veliko i malo slovohlapi ; mrkonja; Majstor; `egrtPRAVOPISNA  ije,jecjeli, donjela; bjele; ljepo; djete; nedjljeljomPRAVOPISNA  /odje u; hlae; pregae; nesre a; obue (obu e) PISANJEgot  god; maestorici  majstorici; saliti  aaliti kat  kad; huatravu  kuatravu; kod  god; aevica  aefica: ijako  iako; eka - egaPISANJE NIJE NICEnevoli; nezna; nebu; nebiSKRAIVANJEko-kaoIZOSTAVLJANJEmastor(bez j); doramena (do ramena) U skladu s dobivenim rezultatima mo~e se zaklju iti da se trea postavljena hipoteza, koja pretpostavlja da e ispitanici na rang ljestvici od 0 do 10 u poznavanju jezi ne kompetencije na pisanoj razini u prosjeku postizati rezultat od 5 bodova, opovrgava jer ispitanici u prosjeku posti~u rezultat od 5,9 bodova, ato je neato viae od o ekivanoga. Rezultati istra~ivanja pokazuju da su ispitanici na pisanoj razini pokazali vei broj upamenih obavijesti, ato se mo~e objasniti ponovnim itanjem zadanoga teksta, ali u sebi (grafikon 1). Grafikon 1. Broj zapamenih obavijesti  pisana i govorena razina  Ispitanici su u usmenome iskazu u prosjeku govorili du~e i opse~nije, u odnosu na pisanu razinu (grafikon 2). To je bilo i o ekivano s obzirom da se govoreni iskaz razvija od roenja, a pisani tek nakon navraene sedme godine ~ivota. Poznato je da se govor razvija uglavnom spontano, dok se pisanje izravno pou ava kako bi se njime svjesno ovladalo. Prema navedenome, govor se usvaja, a pisanje se u i. Stoga je o ekivano da su ispitanici pokazali bolje rezulate u govoru nego u pisanju. Grafikon 2. Broj rije i u govorenome i pisanome iskazu  3.5.4. POVEZANOST ITANJA, GOVORENJA I PISANJA etvrti cilj istra~ivanja bio je utvrditi povezanost izmeu jezi nih djelatnosti itanja, govorenja i pisanja. Rezultati pokazuju da postoji pozitivna povezanost izmeu itala ke kompetencije te jezi ne kompetencije na razini pisanja (r = 0,627, p < 0,01) i govorenja (r = 0,470, p < 0,01). Statisti ki zna ajna razlika pokazuje se izmeu itala ke kompetencije i jezi ne kompetencije na razini pisanja te izmeu jezi ne kompetencije na razini pisanja i jezi ne kompetencije na razini govorenja. Koeficijent determinacije izra unat izmeu itala ke kompetencije i jezi ne kompetencije na razini pisanja pokazuje varijabilnost od 39%, a koeficijent determinacije izmeu jezi ne kompetencije na razini pisanja i jezi ne kompetencije na razini govorenja iznosi 69% varijabilnosti. Koeficijent determinacije izmeu itala ke kompetencije i jezi ne kompetencije na razini govorenja iznosi 7% varijabilnosti. Prikazani rezultati pokazuju da ispitanici najbolje rezultate posti~u u jezi noj kompetenciji na razini govorenja. Meutim, ispitanici pokazuju najloaije rezultate u jezi noj kompetenciji na razini pisanja jer moraju ovladati veim brojem pravopisnih pravila (grafikon 3). Grafikon 3. Usporedba rezultata na razini itanja, govorenja, pisanja  Takoer se iz rezultata mo~e vidjeti da su jezi na djelatnost itanja i jezi na djelatnost pisanja povezane, odnosno da itanje utje e na opismenjavanje i pisanje. Iz navedenog se mo~e zaklju iti da se prihvaa etvrta hipoteza koja pretpostavlja da e jezi ne djelatnosti itanja, pisanja i govorenja biti meusobno povezane, odnosno da e ispitanici, ukoliko imaju bolje itala ke kompetencije, ujedno biti i bolji u jezi noj kompetenciji na pisanoj i govorenoj razini. 5. ZAKLJU AK Prema Nacionalnom okvirnom kurikulumu jedan je od osam klju nih odgojno obrazovnih ciljeva jezi no-komunikacijskog podru ja stjecanje potrebne razine sluaanja, govorenja, itanja i pisanja klju ne za u enje, radi i ~ivot, tj. razviti sposobnost komunikacije u razli itim situacijama (NOK, 2010: 55). Ovaj rad ~elio je ispitati razinu itanja, govorenja i pisanja u enika na kraju drugog razreda. Razina itanja ispitivala se itanjem na glas prvog odjeljka romana Ivane Brli Ma~urani `egrt Hlapi pod nazivom Kad majstora Mrkonje  `egrt Hlapi. Tekst je bio duljine dvije kartice teksta i sastojao se od 425 rije i. Nakon pro itanoga teksta na glas, u enici su trebali ispri ati ato su iz teksta saznali. Njihov govoreni iskaz bio je snimljen i transkribiran za potrebe ispitivanja. U treem koraku u enici su joa jednom itali tekst u sebi. Nakon itanja pisali su o onome ato su pro itali u tekstu, ato je rezultiralo u eni kim pismenim radovima koji su se koristili za potrebe istra~ivanja. Ovim radom ~eljelo se ispitati razinu itala ke kompetencije, jezi nu osposobljenost na razini pisanja i jezi nu osposobljenost na razini govorenja. S obzirom da je roman `egrt Hlapi obavezni lektirni naslov u treem razredu osnovne akole, zanimalo nas je s kojom e razinom kompetencije djeca pristupiti itanju romana, koliko e im vremena trebati da pro itaju roman i koliko e obavijesti moi primiti. Takoer nas je zanimalo kako izgleda pismeno i govorno izra~avanje u enika bez prethodne pripreme za govorenje i pisanje. Nakon itanja na glas i itanja u sebi u enici su pristupili govorenju i pisanju jedino uz poticaj ispitiva a da napiau ili ispri aju ato su itajui tekst saznali. Kao ato je vidljivo u prilogu 1., svi su ispitanici izolirani i postavljena je ispitna baza za trideset tri u enika s evidentiranim vremenom itanja, brojem pogreaaka tijekom itanja, brojem rije i u govorenom i pisanom izrazu te brojem pogreaaka tijekom govorenja i pisanja. Ova baza mo~e poslu~iti i za daljnja istra~ivanja kojima bi se ispitivao napredak u itanju, pisanju i govorenju do kraja prvoga odgojno-obrazovnoga ciklusa, do kraja etvrtoga razreda osnovne akole. Za ispitivanje razine itanja, pisanja i govorenja nakon drugoga razreda osmialjen je poseban metodoloaki pristup pri kojem su se odredile razine od 0 do 10. Rezultati ispitivanja pokazali su da su u enici na kraju drugog razreda prosje no dostigli vrijednost 6,12 u itanja, zatim vrijednost 6,33 u govorenju te 5,9 u pisanju na rang ljestvici od 0 do 10. Tijekom ispitivanja evidentirane su pojedina no, za svakog u enika pogreake u govorenju i pisanju, ato takoer mo~e biti zanimljivo pitanje nekih buduih istra~ivanja. Ograni enost je ovoga istra~ivanja u malom broju ispitanika i uklju enosti ispitanika po slu ajnom odabiru, pri emu su u istra~ivanje bila uklju ena tri u enika s posebnim potrebama s bitno smanjenim rezultatima. S obzirom da se ovim radom ~eljelo prikazati zaista realno stanje slu ajno odabranih trideset i troje u enika, odlu eno je da i njihovi rezultati sudjeluju u obradi, svjesni da e to uvratavanje utjecati na prosje ne rezultate. Meutim, mali broj ispitanika omoguio je airinu istra~iva kog polja tijekom kojega je promatran i opisan vei broj varijabli. Kao ato se i pretpostavljalo, ovo ispitivanje potvruje tezu da postoji pozitivna povezanost svih triju jezi nih djelatnosti, to nije, da bolja ovladanost itala kom kompetencijom utje e na bolju jezi nu kompetenciju i na razini pisanja i na razini govorenja. Zbog toga je izuzetno va~no poticati i promicati itala ke vrijednosti i poveati u estalost itanja u prvom odgojno-obrazovnom ciklusu. Literatura Aladrovi, K. (2008). Magistarski rad: Komunikacijska kompetencija nasuprot lingvisti koj kompetenciji u usvajanju hrvatskoga jezika u prvom razredu osnovne akole. Zagreb: U iteljski fakultet. Aleri, M. i Gazdi-Aleri, T. (2009). Pozitivan stav prema hrvatskome standardnom jeziku kao uvjet njegova uspjeanijega ovladavanja. U Lahor 7  asopis za hrvatski kao materinski, drugi i strani jezik: 5 23. Zagreb: Hrvatsko filoloako druatvo. Ani (2004). Rje nik stranih rije i. Zagreb: Liber. Ayres, A. J. (2005). Sensory Integration and the Child: understanding hidden sensoty challenges. Los Angeles: Western Psychological Service. Barbaroaa `iki, M. i eai, M. (2007). Komunikacija u nastavi hrvatskoga jezika. Jastrebarsko: Slap. Be~en, A. (2005). Problemi razli itosti i standarda u po etnom pisanju. U Metodika, asopis za teoriju i praksu metodika u predakolskom odgoju, akolskoj i visokoakolskoj izobrazbi, str. 210-227. Zagreb: U iteljska akademija Sveu iliata u Zagrebu. Be~en, A. i Conjar, B. (2008). Tipologija pogrjeaaka u pisanim sastavcima u enika prvoga razreda osnovne akole. U Pavli evi-Frani, D. i Be~en, A. (ur.) Zbornik Rano u enje hrvatskoga jezika. Zadar: ECNSI i U iteljski fakultet Sveu iliata u Zagrebu. Be~en, A. (2009). Rano u enje i pou avanje (hrvatskoga) jezika  posebno znanstveno podru je. U Pavli evi-Frani, D. i Be~en, A. (ur.) Zbornik Rano u enje hrvatskoga jezika 2. Zagreb: U iteljski fakultet i ECNSI. Chomsky, N. (1989). Znanje jezika. Ljubljana: Mladinska knjiga. Jelaska, Z. (2006). Jezik, komunikacija i sposobnost. Jezik, broj. 52., str. 128-138. Jelaska, Z. (2007). Teorijski okviri jezikoslovnomu znanju u novom nastavnom programu hrvatskoga jezika za osnovnu akolu. U eai, M. I Barbaroaa-`iki, M. (ur.) Komunikacija u nastavi hrvatskoga jezika 1. Zagreb: Agencija za odgoj i obrazovanje. Kova evi, M. i Pavli evi-Frani, D. (2003.), Komunikacijska kompetencija u viaejezi noj sredini II. Slap: Jastrebarsko. Miakovi, M. (2010). Poznavanje slova na po etku prvoga razreda. Posokhova, I. (2007). Kako pomoi djetetu u itanju i pisanju. Lekenik: Ostvarenje. Pavli evi  Frani, D. (2005). Komunikacijom do gramatike. Zagreb: Alfa. Pavli evi-Frani, D. (2011). Jezikopisnice. Zagreb: Alfa. Prebeg-Vilke, M. (1991). Vaae dijete i jezik. Zagreb: `kolska knjiga. Visinko, K. (2010). Jezi no izra~avanje u osnovnoj akoli. Pisanje. Zagreb: Profil. DOKUMENTI Nastavni plan i program za osnovnu akolu u Republici Hrvatskoj (2006), Zagreb: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i aporta RH. ( HYPERLINK "http://www.mzos.hr/"www.mzos.hr  preuzeto 12. 7. 2011.) The European Framework of References for Lifetime Learning (2005), Teaching Goals and Methods: Comunicative Competence. European Commission. ( HYPERLINK "http://www.ucrlc.org/essentials/goalsmethods/goal.htm"www.ucrlc.org/essentials/goalsmethods/goal.htm) (preuzeto 10.5. 2010) Zajedni ki europski referentni okvir za jezike: u enje, pou avanje, vrednovanje (2005). Zagreb: `kolska knjiga. Nacionalni okvirni kurikul (2010). Zagreb: MZOS. ( HYPERLINK "http://www.mzos.hr/"www.mzos.hr) Prilog 1. Obavijesti koje primamo tijekom itanja prvog odlomka romana `egrt Hlapi Hlapi je dje ak, postolarski aegrt bez oca i majke. Hlapi svaki dan sjedi na stocu s tri noge, zabija klince i aiva cipele. Majstor Mrkonja je Hlapiev gospodar. Majstor Mrkonja je velik, straaan i zao. Majstor Mrkonja vi e i psuje na Hlapia kad god je zlovoljan. Majstor Mrkonja i Majstorica do~ivjeli su nesreu. Majstorica je jako dobra i jako voli Hlapia. Majstorica Hlapiu potajno daje svje~i kruh. Hlapi ima jedne poderane i jedne zelene hla e. Majstor Mrkonja je majstorici zapovjedio da Hlapiu saaije zelene hla e i da ih nosi nedjeljom. Hlapi se aali, glumi ~abu i igra se s dje acima. Majstor Mrkonja ne dopuata Hlapiu da se igra.       PAGE 1 4XZJSkd$$If0_"$44 lap dd<<$IfSkd $$If0_"$44 lap.>XdVl Tx (2DHP @Vbvûh*46CJOJQJaJh*4CJOJQJaJh*46OJQJh*4OJQJh*45OJQJ"h*45B*CJOJQJaJphh*4B*CJOJQJaJph"h*46B*CJOJQJaJph7SkdX$$If0_"$44 lap dd<<$IfTJSkd$$If0_"$44 lap dd<<$IfSkd$$If0_"$44 lapfh$dd<<$Ifa$$dd<<$G$Ifa$dd$dda$$dda$:BH>hdh,DF,.D\j"*>Fr4Rhֶֺ堘vvvvvvvvvvvh*46CJOJQJaJh*4CJOJQJaJh*46OJQJh*4OJQJh*45OJQJh*45CJOJQJaJh*4h CJOJQJaJh h*46CJOJQJaJh h*4CJOJQJaJh*4CJOJQJaJh*456CJOJQJaJ.&4>B{k[[[$dd<<$Ifa$$dd<<$Ifa$kdJ$$If\?o$-   44 lap(BDTbfj{k[[[$dd<<$Ifa$$dd<<$Ifa$kd0$$If\?o$-   44 lap(jl{k[[[$dd<<$Ifa$$dd<<$Ifa$kd$$If\?o$-   44 lap({k[[[$dd<<$Ifa$$dd<<$Ifa$kd$$If\?o$-   44 lap("(.{k[[[$dd<<$Ifa$$dd<<$Ifa$kd$$If\?o$-   44 lap(.0{sk`` dd$If$dda$$dda$kdȹ$$If\?o$-   44 lap(FHJtLSkdT$$If0_"$44 lap dd$IfSkd$$If0_"$44 laph,0~v    . V n     J \ d   ( *    4VZ@2HZ .:R^v~h*4h*46CJOJQJaJh*4CJOJQJaJh*45CJOJQJaJh*45CJOJQJaJh*46CJOJQJaJh*4CJOJQJaJELSkd$$If0_"$44 lap dd$IfSkd$$If0_"$44 lap.BPh : R x z   SkdF$$If0_"$44 lap dd$If   0 2 X p LSkd$$If0_"$44 lap dd$IfSkd$$If0_"$44 lapp r      LSkd޿$$If0_"$44 lap dd$IfSkd8$$If0_"$44 lap  L f    LD$dda$Skd*$$If0_"$44 lap dd$IfSkd$$If0_"$44 lap 6Bx$dd<<$Ifa$$dd<<$G$Ifa$ $dda$$dda${k[[[$dd<<$Ifa$$dd<<$Ifa$kd$$If\?o$-   44 lap({k[[[$dd<<$Ifa$$dd<<$Ifa$kd$$If\?o$-   44 lap(FR\f{k[[[$dd<<$Ifa$$dd<<$Ifa$kd$$If\?o$-   44 lap(fh{k[[[$dd<<$Ifa$$dd<<$Ifa$kd$$If\?o$-   44 lap({k[[[$dd<<$Ifa$$dd<<$Ifa$kdh$$If\?o$-   44 lap(XZ`4J\{sg___TT dd$If$dda$ $dd<<a$$dda$kdN$$If\?o$-   44 lap(\^tvd;kd$$If#\$44 lap dd$IfSkd4$$If0#$844 lap*DvFZn~  r      !*!J!d!!!!"$"L"P"x"|"""" #&#@#T#h#x######$$<$B$h$$$6%T%Z%%%%%%%&"&4&>&J&\&v&|&&&&&&&&'h*45CJOJQJaJh*4CJOJQJaJh*46CJOJQJaJVLSkd$$If0#$844 lap dd$IfSkd6$$If0#$844 lap   LSkd($$If0#$844 lap dd$IfSkd$$If0#$844 lap   p r t   !L!N!WSkd*$$If0#$844 lap dd$If dd$G$If;kd$$If#\$44 lap N!!!!!""N"z""Skd$$If0#$844 lap dd$If """"""d;kd$$If#\$44 lap dd$IfSkdv$$If0#$844 lap""#j#l#z##LSkd$$If0#$844 lap dd$IfSkdx$$If0#$844 lap######&$LSkdj$$If0#$844 lap dd$IfSkd$$If0#$844 lap&$($j$$$$8%LSkd$$If0#$844 lap dd$IfSkd$$If0#$844 lap8%:%\%%%%6&&LSkd$$If0#$844 lap dd$IfSkd\$$If0#$844 lap&&'<'>'V'd'LSkdN$$If0#$844 lap dd$IfSkd$$If0#$844 lap':'T'Z'b''''''*,,,,,,,X0r00000*19ͻs[Nh*46CJOJQJaJ.j'h*46CJOJQJUaJmHnHsH+j@h*4CJOJQJUaJmHnHsHjh*4Uh*4%h*46CJOJQJaJmHnHsH%h*45CJOJQJaJmHnHsH"h*4CJOJQJaJmHnHsHh*4CJOJQJaJh*4CJOJQJaJh*45CJOJQJaJh*46CJOJQJaJd'f''''*,LDD$dda$Skd$$If0#$844 lap dd$IfSkd$$If0#$844 lap,,,Z000,1`:b::::>>OS@XZ[p[\\\]&dd`&dd`dd $dda$ $dda$$dda$$dda$99 949^:z::::>>> ???t??BBBCxCCEEEEHHHHL.M~MMNFOO0PQ>RRR>S@SSSTTTTlUUʲ'h*4CJOJQJaJfHq h TCJOJQJaJh*4CJOJQJaJ.jh*45CJOJQJUaJmHnHsHh*4h*46CJOJQJaJh*45CJOJQJaJh*4CJOJQJaJh CJOJQJaJ4U>>CĿq@ @,D&b @'D<@  3Յ @" @bB @@ @`1 Fu!@  @ Db @@ @X"~1Q]@  @ ,F. @ @#_`T @x| @@/f0 @ D<>@  3Յ @" @bB @@ @`1 Fu!@  @ DbOǏozq!ׯ>~}}9۟?|y\{|"O5Z G%_4?kc.$_m*?}T3^^^럷Q]X5ka|PÓ4""M9]f,SckVSo߾u)#|ţhʸ!>9JG&,W{/Tá'i EEr(/ {I KBAq7חp)Ԉu[a|5Z5LIxʔэ@IOy=¸)MV+׽HwUYiNF&֊x$n%[}_-F=ˈGjnOWI?˳֫6½kWMQ>]ˣӔQDh omo""ujJ"^Y,LemstPTY.ZQfp%`ҡpp$FHۯ )O1765[va.Į$t~g}~$0}xZ-߳vqU]2k}LGt[6+dyVΌOWlk>6E~jc_kOOk8 AA2h}[4zSjHˎ9l>n:\zkٵ'=ۻ)TKMi[;_w!fw^-xTGrF[753ե45~qtC7g>ʧKM`oB~S?U&F~wv,Lok8t:@wH~ZD|Ut?[NiV"֥/]@iYK uԊowfW|jёbҍe9cGkG>ae.=}闫3,V{~W~-S/?ۤ 珈S<؂T(U]m95f[.iK5 ꩗VR~\$sK= VRvK|PY[ҍwjٞߔfűXHX(+5[jF?J/'ػ̽w<-|4C$O?5zi!cfm/էCe$p#wCMA=8[^<B_L7Jg+$ϯ"±$K7sa}l)nwKhu[/{RK8nHJ䫥JvTKvc|>PQ=2i2AﾹUw}mJWElT#^kǧ^~j~P>5Z_B`4Dhߕo3[K^<T0]dJCڋd Вp<2k xn]fy}+TF[jf|kO2|bDߜѧK>U;ugU3>|l lC|Dj ^3">.T.G;K.M͕ Tsl1ՕEWr[4ψ${* u- #K/ZmS`^-v}%!;ʧkndCMjƧ~Zʫhy-WҮ@o[1n[f5GkCK|J5ɣz3jW]rE{{U{խE32(/RKV~MkD`M2|G}˧K7Xy/ބՌOtk]mztc҇k9ԎDeFewX<$ƔnTʩHւ,.@n핾гMEZ?/G"vn) }&4=DGu;W+Ԥ[i6?^Ӿ/%?YKVI3_{!*XzhJl/3/nř\,K?Uz3r$[D|535դ!ϰ>5CO7i^~Cn}"br Wj%ѯ> gu@WG?m\~ƞA09b& ޚWJ7=D}nYp4_ E:#/{(W<*{}u5 54⧩j5f,b&Qqof;o,"TK7QEȼQj2bhi`zezvlٷf67TSvȭIc& \}>] /Tcif|?-ҍK͂]DU?Dl>ZE|i*W@~>c9k.{pJu:h)/sEoŭ왦Ӟ"mRU:4X;|aV_M"~D,}k'oÜ_MOfluKP >F:x@{PnZD=4v{iCJ?ozb:󐄚R ʯu%hmkqףn"^e7`-JfV6|YMķ. `q R\§Նg񩗟^Y)D-˥v퍉5] ;@$ ?%A!7}m-:R KGI+͐^$KuzfOgqfUV[kPӋsg =%,z""-9V;$PlT|E({/[^ _?ԎOQ_BKA %A")&"Ptl=^J{ qEd=QKz[iGʷZŤ$[D/a7u[Jj>mWP_3Og~gJ5775&R!qB:3ꕁ[ n͈\$s|Zi&x~a[3i[q%mƴVZ|_88o{ͼI96'5׌-S?m[R6wR=Dݛ(!^saP0W 96侗OE2ϧ傧:~z ҖTzoJ:o]K?.ǦWZl߰-\ι&qܻQ{գt!yi&45eIGncVޞ>mgׅ_mΌOsOW_9ڪU\n~G:x@{P0tq,8s"9!65c[fNckqnxu߭mv&޲+}|tOs۝q[/sl%D-S6PYVNF^Ƨk8s@ejV 銳ENL=Owk$">i,bv y=ZzA=OmH s{;\# tjR@`ulEM^[[ӭ# tjR@`ulEMbM%%|+.fMMmt6|&I8>ݍqhM@ @`1 Fu!@  @ Db @@ @X"~1Q]@  @ ,F. @ @#_`T @x| @@/f0 @ D<>@  3Յ @" @bB @@ @`1 Fu!@  @ Db @@ @X"`~zׯ_qH @ p}yyy?VvBH@ "&I_U @B@[!0)zB9  @ wLwڰ<߽@@ S;>.z˂֫矲('A =D?}x?^ت}vW?, @! wn;hF]J]\-nzG>==_Ki/X>>0F 'Q|͂Wg?cp @ wǴI%q3?Cs @Z7_x`]@(@ߙg !eg@,XS=@6dG7 I!@] +1o_~}5Ǐ?JkH []OG_"r @Wzyyy?-^:Of`āAu?OD<"(@x |}}=߾}c6C|$@#qV* @wCcJ m͚M`&ދA#!@ :D(E"(lf+ D|GtZ @3@X"̷ grquA#y9C;ӧ7"U8UZԪNsd#!@;|lgk[IrK뻚ŭJsDUWwٟ0Ags38Vi"BI#e霍sfGt<qDwQ" @LyL|l- iu\D|+^D 6p6sʫGzD<" @"~f58*fIbLe&xDu/"@@D/D-lU(}jqU_mak(V8#版G{%B@t8t|ݶL*nM׈Xxk"޿K#^G "$%Է[ZJc냈4hdxD|Gw"+@@D|D:srl DXxD@N@p G{%B@t;DAxD@Ng7("u@ E#!@ :Dy"ߠxDQ" D'3@:J wx"^G "^OAnG7 xDQ" D'0~~>@{"u@ L/$TtmxW@#!@ :EϘ>zR>3D<"VG "^3vcwP=G֕3Vv"̓8 N`zo44 ,ho7 ڟ?6/(!o2IĈxD|G"@@E-l ͂bzd8 x#=trXM#[͝C #EV$|M5l[T{-3W-~>"5@F`z<Ͷ2u 6Y)G8@$fq,#fGc2$s~po<,OwYڛq~8"H@!0lvM\=D^#]H5=bFCy$%y,N~/FjZ@^ߍ-qn!=n5~b^b&~E#۽3 @L/T{/_\PqDSVGϰWT= 4C#y9AL/qT Cn} -G{%B@tXx[:"A@#] 񶭣j[5^&{ xD@N`:.qnu5A[ :J @`׌ [WqDxD@N`: WۏJ|D<"k8 p"F:J 8x= x!^G T"ޞz?ΞGğ΃ %0W#5AJz2}'3}zww"ߤxDQ" D'0 i$%CY2qݐ~D' ^G "Bk~U 8"u@ ,#҅x{C{"u@ L/~?U!50lL}/+H| D|/烈G{ )!@}L/hh /{OoBO> ."~͌xD@N`z/IK"Z3yl-Guӎ:&5{v7"~7F#!@ :%D|j$u4 ðݽw%GTD#!@ :D4[.DfGTܨ}@2"^{Kj[!Qܲȴ9*jYn;-uJA-.3mCj@uӋx|q*_-=3;(q띢5D<"gH@J`zw[j3i< Jj\\ȶfq=U/=}WH烈G{ )!@}L/%~%|-.]"ބMx3qNs׃;祴|'3LqD> pU}@mıOEcSh1䏸`&}">C. 񚉷#s+kx:@@,ӋxWmh[<|*{dMN9[7V7􀺼:O! @En3LV_Sl*[/[ت ,K?vx#k(MG(r ^ī &~S.mq_zD{~.[L;j)|B)fx2D^ l#g2)xD@N`z$g1fص`"xDQ" D'0tz(چE>D<"[H @C`ӧ "ߦxDQ" D'0Xэ~Dw ^G "^3l>+:"jxDQ" D'0 iG{"u@ L/⟟{zpҊ΁"u@ L/Vb#׽ @mf5;Ϯ548"HG# ^K+݄xo1F@#< [wk ;EkxD|ϐ p"^]ǯ_~ x 1!\x!^G "^3q63ە]:J &84^6N#t}xD@N`z/Ol}n\FŴqnqn2қEď<xD@N` /#IYgMSC3V;@ďF@,f i>r#AYQxOA2u@ w<@35a3No%6wzD<"~nv p;Vo,f[GNL#!@;|68Uon;LvNB&z"% %/m3GVf%V8fqkZ/t#?ӧ>H8" oKMcS.NrU#3`8";8 0"> Ng4q<O/%?F}{%B%Ef1x&"_~ H!9?mgɝ?LyL@9Ӌx Y#Dʴ8v[*n-N>*!׈Dp,D<"p. @ E-lYoOJT:$5'ϸ3bW Z{vʣVF 2D<"@&0XNCWk$GC؛E1%/"ϛ  PG`z ͐Z0ǘo} -G{%B@tӋ*Iȷ> Q " xDQ" D'0 @iF=uE@[ :J 4}PfŦ# x!^G "^VmIZ#j\1C#!@ :E $nM%GlѸC -G{%B@tKx3k!kO{tCZG{%B@tSx͸[J7FwiD<"(JSO[nHfoxD!@ *D=UOhmyzxk ^G T">1z߃b[xD|ǐ pT"~kbKsp"xD@N`*^zjBnv"xD@N`*N#v)͸kvka҃T/Rm`*DF#!@ :D!qYw6H#j^^^~,; aU`䁈I7"u@ L'=.q̼D^j3aOsv K:]:D]~xD|p @Dyz<篡lU6l|D5G#\j @+Jop4&]ܣbeZ43fA_lOϦU 03%D| P!*L-}xxx []Ȗ8_Q$ D'}׌uw{}WuLy)- D|?8O?#|`UfqL'-bKa4iH͌ӺV}8"F @Nħߪ`.طa<&>- ?sNk'xDu/"@@Dc V5#/1jE%;"z@D- lū=}-gkɺꂈG&r ^K(kF|KiuMK]iM骏}`qÜT vz?փp:LG' ^[Ht+ЖNcK7Ҥ=&lSydTD#!@m(kٻnK$o^2.qD#!@ xծݙFn}(ƶże]xD@N`ʙV/<6~%/3x+ ^G "^F uʌ΃ "u@ L+0Ox"^G ">Zۏo%v=="݋ F`smߨӭԆcԈx"^G "^a4}e8ۇ}E38" xDQ" D'0m5i~Jj?!xO@#!@ :E`׬'F30"xDQ" D'OE;"~e]:J 񚉷#NL=+:#NG "bwn[<|*[x@#!@ :Efm間xo@#} @ӋxHB^3xm_> wjD<"(XBħFÝV{m2ӛqx.G{%B@tˉ fU}}D"^G "^' {hHh]sDG{%B@tӋP|q댆tFl xDQ" D'0OO6gg4-Ƶif~ԂV+ xDQ" D'_eԡtӡtnGߥxD@N`zotҎ4+fׯ6]^]YfK_]X!xL>G8@$fqL/%t%x%|W;LV{ ">.J22?ojvwլ5=`#OW{}ߛq~\{ ) 0?2Ʋ+Nٸq 01ݻ[ЭiE߻(~H*JI`z>5[)@{B?z[!G z~?[=|$F[+E#GjWQHӋͽmYwi# ]?wy%$0{oH{%B@~^EI# L/%fܷvsw"" ]?wy%$0nbl DވT4GowQ"DߑU4"^]/=UB]{]&=oi^y#{'^AJG zL)%kwtoxO4GowQ"DߑU4]x%ρDV>F Gj?QxSx5&?&/!E#GjWQHӊxk4#ᬘ7"jm.J;RF^ďl=捈j?z[!G z~?񶥤fu{ ]?~8Ry#iVD޿#ϫ(i$DuwԌokiK-2%먪狈y?z[!G z~?uXLD˗/Cmui;*XOoD$GT4GowQ"DߑU4t"~dc[6_zTLn@$%P^~ihQzDG#!Gj<^GM^K,j+IgWffG#tsFp GjI-L/-6|-_[3z8Ӭ|ߛq~m=R@`]w<%SYx%-7&xiVD޿#ϫ(i$E-tUhʈ= ߪsiKP#_O [hIi>C.@sz j%0 OvOm )A%k "W{E?==o'ٟ04Go> 9FߑOߟRl#E/A7!^ˀnBҭ15FaI.Hy &;RPj^KF.&.Lp~BwH{%B@~^EI# L/G6l&ϊpbl{!GP3E#GjWQHt-.>ee@)44GokG k޿#M9%DebGV f U3"[}}5c>U(O-u G7E#GjWQHӋx =7ѝYR,Ͱ:?xsDR;E#GjWQHӋx\KKWЏ~BdBe,N^C>aXDyF߻(~H*JI`zo3v2rZzS~T:D(F߻(~H*JI`Ix;,dkd ׌soqD| >i# cs޿#NVNc  g-8o)[LIw?z[!G z~?U1:/!fZFķ6}<\ 0';R@jJ`zE7;H^ # ]?wy%$0je'O:ݥw?z[!G z~?#7"zm.J;RF@ď{# ]?wy%$Iy#G߻(~H*JI? FC4GowQ"DߑU4"~$䍈iVD޿#ϫ(i$DH7=E#GjWQHƲ ^{ڷ[[Cķ>׽ 0/;RBjBCK=:>|jx`4QBķm19 Dߑ?RV Y|6f6]B]]ByMg z4Go5OlM z=@WO˻XZ. 0;R>jt"~P\?9H34Go3 ޿#a7 D@o1>}-K!6==ߓf]^mRA`Mw:'Tų.jU?~|yfGQd4GowQ"DߑU4"{E䵇ƷlSڵs" zS8s޿#nOv񵤒t6~Ӯ5 /ᯛFcq r<==祴|WVm3pcA>(6@ğjhɽCB]">?tިfO)m* Dߑ?#RjjTIh"^a6[f-fU} " sFp GjI- zXND|oEHu DߑڿR"~ dlav(/(=]yu{n Ym*Bq3W;7< ;RHjyDDBcP)'53y]$] 0;Rr<*s"4h7; "4'Fp" GjH+ + %Qx}ߏʨ_K_Hr|H3&>oH{%B@~^EI# GҽAވxm.J;RF@ď{# ]?wy%$Iy#G߻(~H*JI? FC4GowQ"DߑU4"~$䍈iVD޿#ϫ(i$DH7=E#GjWQHto7"z?z[!G z~?# oD?H{%B@~^EI# GҽAވxm.J;RF@ď{# ]?wy%$?Ǐׯ_vg\˯&BVbG%Gj^HZ whIl!sϟ?њJzH^rH Y D|35[3///7ʷM8H{) .;RRj@Wx<4/_s#Z."m-y Dߑ?Rxgo!:-vNF-a?z[9 A`BwO~TDx,BmFT4GowQ"DߑU4"Bħ TjUCď.# ]?wy%$?+UKğⶠlv3H{%B@~^EI# Oе!1?~| q<==祴||_C"Vȷn$uPj2_KtfuZ-V&fS{h^3Q2@ %X?@B`x?!,m%0"@SuћTK3Dh\QmaO>Oo-xp.{%X6i H`x1|Ť˗jqUG9JU$ ЉcY'dܜ _aZl'tx c_D̈p#/m"A`U?1  @j k(|9|=dӧOqaixפ)]z(_|f:/OiK15y^^^aQuQY(%>)`zN^___~W4f_M/mLgxt,H?3[}y81"͟oj!Τ4h6§.~M&&F}l ⛑ql)Kim&~uf4 [UncKLy$[{49^j6!atLF:_BLXf[?->?_Cc76Z5Z" &pUk1&fL|حͳVķ VURnA)/:-W[ҧ&keHkfwg;,8[΃زŴoUJ]4)=Lz;&3K=֟IG@`0œ= 򒈷ŕ 'Fpq H!pgl+C{"XXJ)D]FL@]2s 0?[jKR(Mp[O !>D6 @ B O i @@0` @@įoCZ@ ">i. @ې@ #fp @ >D6 @ B O i @@0` @@įoCZ@ ">i. @ې@ #fp @ >D6 @ B O i @@0` @@įoCZ@ ">i. @ې@ #fp @ >D6 @ B O i @@0` @@įoCZ@ ">i. @ې@ #fp @ >D6 @ B O i @@0` @@įoCZ@ ">i. @ې@ #fp @ >D6 @ B O i @@0` @@įoCZ@ ">i. @ې@ #fp @ >D6 @ B O i @@0` @@įoCZ@ ">i. @ې@ #fp @ >D6 @ B O i @@0` @@įoCZ@ ">i. @ې@ #fp @ >D6 @ B O i @@0` @(x`||Y}H_Ke)rIENDB`XDd1 =Z  6n&AbWXt3A3WI' nWXt3A3PNG  IHDRbEsRGBgAMA a cHRMz&u0`:pQ< pHYs&?WIDATx^흱ݺf=hk&dpt?q4Iy;C_Թ4)M)X$?q?ׯ_ѿ9 @ G||X7@ @`Zv @$# @ Db Fu!@  @ Db Fu!@  @ Db Fu!@  @ Db Fu!@  @ Db Fu!@  @ Db Fu!@  @ Db Fu!@  @ Db Fu!@  @ Db Fu!@  @ Db Fu!@  @ Db Fu!@/ۯ_/ ,sx /_>}TBM $3=VTVu ϟ?b%ǬĮV!'-_ľ7+ ߰n>*YۓzA,DY\B?$ZxdOOOU7x*Xbqj\yeX `oA}Ŏ}bUn+-u#ԸMHd+&*Tʝ85dūj ŖصO *F1?zUyqlAR<5m[A̧&%&njWK(k_zuаV*yG>""~qX8F.S7(Z}~وcU7=%P[%vf5X̍mzE1ԻOȭߐf#E'%-tBSLwN܇3X6;FtHK\ÿG6 |/ԨԮ`:!Ƿ` Uw@ďowJD<1׹O۩a* .@?㝚4֍x(>?) {{~(RJL =l6c<;ؔ~@crא0WM'VmoϔgbkBķ_MWG{55mߓ=G= A2jDDKV:g 0z*ktӐ9Gw$ޣvh?rn⟊Ux k[O ZS݊תÚnp^_vXM75 }sPGl,;Sm>Z*F>;|(􉚶7kŭ/۸ֿqdTՌ @ D| -v'P#S?1gK| 1G}c噺Y==jG[[ԯ co9w#R_ bQjj5փ[7GQyxz)I))i£$KԇR\n(ϑ%ӭ>ܖ:~G @)D|)) !P#\s?1h.6Ukr\vLT5u+bKȗ x[}=*R[¥P#ޔ[=RھuOr;R>L}?x/~GE|\F|#Q'}?/$"~4N! ¦}AYB$ALޚxrFXԄ4 nlSmP.%vҺ҉GTWn[I'/yصq5`a){,L.JMhVms7Dq>GZ_|C>Z/֮tƼF(fWm_*p;Snf n=^-ng=R@8Dqv\ف@ʊoԐ[AqLܶn+ίT(簶#.nvS+Xnm*f.)ʱo!؊[+_הO/D|I,@7Ifg 񶒓{H45PjIR gGJpI)&[q[ԆGqL3;}%{}H=jE|ɸWϤ-9I?gVϊFw9~[qk[yRԌ!GnJ$ @ğǵ auj,5Ph@,ZcqCQ2+MIjS[;V-! xⷷ:]kQ{xս$&p+)v[;-kZi#{}lۧ?­įK|9O͍7a%vg rns[I8Xi?exj'LW"L8bn)&YJ}bya\_+r rTmT\|*Dl=ΊuOġt%1_JÌFP=(3mߊ[?C?^GošOdD^EěZ!Z WSa{]tKRB&K֑zϖo]=KBiwJTjo*[qkWm "ěHD 䨎T=Vb^Q os#|)S±U{e)ګߺ;zn;܊un񜟗|[q{+GDi%>%k+u37^Դ_| GGX%Vk>Wm W/Knz9So, Ll0dqWVbFs3|]5JZ y,ϊ7j9Ki뗋R[KicKԼ!Ūv]Ч΄sꆵ"f=?9{pڸRcehq!В"%M:M 5jb~r&I#|5:o1Ȫoj˶ԪD|x1j&HRUXw/R7sx}GՎ 39_a{ϖ=ګ^e\Aˎ#LR">[mk_cKZN/\/9np9Sdw-2Ů2TPi(׭-cζ^3k~c!p",AoJ j`~!p_[e">x\yA眩x^57ЍԪc*)jq^gavRѪ!ӭ*+'R7mn6~uk[PFqf$>qKWJے55&h4hMߚ(]n4[̶wa@Q03&ʯFW^G8,.h>%~Tkҋ8V=|Ъ%G9C_!XE۟)?[rli'y@'D|O @j>zk3׭ I43D };>{n6+H=z.be; О"=Srb6sp!x"zh'n ==!aD\( &?d{ו!y i jrA}k^ ue3B`F%;nhu@ďgN(U0us" @8DA @~cO @8DA @~cO @8DA @~cO @8DA @~cO @8DA @~cO @8DA @~cO @8DA @~cO @8DA @~cO @8DA @~cO @8DA @~cO @8DA @~}G:o///iUڂj @ DFCݾ|r߿'h~9)k:Ē @($t ׏TB+B^:tN"^;gK# @@o4v(-xǏ5wI5i"B @ D|ꜮI{z\@ pqxۡ0 ?&s E{Mʪ @ D|eC[(L+>uî&meH@ "M5¼&mE>>>>ެA׿W}|8g=D|!UŶv)]]Vi VL @ p v֑is4U+J/D"@ D|A3m x} ך+J/D"@ DN3˝OkR/.ѮXx;jҶ"D|+@O&%L =w\+}jO\ߊ$@ @ov!S÷*w͇is{פm& AߡBlQLUgq- @"~VD|7d @@G~N @D|扈Q @8Hj!Wk1 @N嵐1 .vC;ih̄ @DfF;if̄ @ Dvb*fB @_2p'   ẅx'͌ 8!wNLL@ py7_N㤡1 .酪1 'ډ @.O_Ŀm^~{~~rsSK[Q꤄T#@ 0-D|AH?<<>}t{?~?sqϟ?"U @!x&%J/_>W䵢s1:'Q7A%u @`>61am["Ǐ<>*KuP8Nߚ(A @WJuem+a,}.A  +dK`!2&S!6Na7a BR@ "Db-j%> }@WPf°׊}(YI 9Bk @rtW:#>.z׊#)" = @s@WǞf,[62\ypImSYQlRD| @us}[ic=jxūC tŽVeOo/R>=D| @zjc 7[lofU[IIKG-( @#װߡ%7抩I{3xDo_RDW\{D|1*BpMw2Pc*" = "׶v_\@#]wG/Xg?Ck!!G-Eį~ŵG"! x`! 5֙"Z@~ ~}mKk_qŨH@5D<"uXxDBu3xDo_RDW\{D|1*BpMw2Pc*" = "׶v_\@#]wG/Xg?Ck!!G-Eį~ŵG"! x`! 5֙"Z@~ ~}mKk_qŨH@5D<"uXxD|Ec{ׯf|""<. "ݗ6_|O>ݾyG8ϟ?D߃*yBD<"z^}M;j\}O[ڟ?׊ҍD>3.?Ck!!G-Eo k[Ǐ4Ju[~~ͣ6"!$GFWٖW/c7{!;U;)"5 "״_n["m,; TXDCn캽AEZh-/_|sŵCwcZOv]E"0{xDND|ECmxZWlĺڮ6pkOx~-]Wo>!=>q +8; ^KDV[ķ&J~IC_{}Yh0X_ $ NE] +*ϭz?BCk[h-W}U=|xW i} [%?@$G_ӳg"~M%#xu,퍫`ٹW^a^4*΋Ez@#{y'`jL7~K[Mjxp+ʭ[4;"E p}xD.!-$'u~C4$F¿4gq- ?x?޾Ӌx]?cP'@@#Jj"0+\*n+ä4? @(!Gė iO`zo+J1ء7Jsl@! PB/ܟ">|Smj9U[zCKnX񼱵M#p$@W']z~Ek%^^>댍3^Dw;xu-]FkOxq% O[/{:Y?炈s^Dw;^KK?<<ܽVXmmYz(֛dWxPF:@ x^װ~z/q+ەF{UOJguN ܛg{yD|IXv^o^M-UoݮEo.h5^fD;&D|K@[/_׃X6׎4[?~ti1ֶ:nb~0 qIa2&NcnyȸK^Dw;]:Ō^ĻDۋ$s">))Dj\@֋!uQQ?"⏒:@x״v:oqZ> `5V]%)o&c2["5Q pMŭ齾NěH`k["޶ GǛ5h۷orp+̾€~x/"ֻJ8&|mZ+z5J۝F+wGE|ߪYoE| \wqk{3cϭk7sp)nJ,&>^Q>/^Dw;}y5EW랈/}!U {VTIgq- ?[/Z:7[?eOa׮/{C+}["E p}^Dw;׷p*o;$Kv.ᱻD٩'Җ["P@x^׳x*/hk I h{ ۪0=_ެj<%%.i6D| @Xv^ߓot">Fir/GJs|ᶔꌈE|!\wqkyOkJ}6?F  PBng/fnˈxG2b5{ܮ"~֣.n?Σ(E c-N^a6aLynEįb}xwQjKӋx=[=+ ']zý L/HBb^+&{|Vgo!@`^Dw;6jq">4P~E_U @{ŭ{9& *!Ғ@//"ֻ}GXFkOx7/YҪ< "~) @v.n؏O`z/P\%u&C @_ Z}i$C/&|! [/qV?'S3Ah.4 k,M]  InGjLvD|M7-+Ǹq o[/{+ڻJ$+W@`4/"ֻ^[Lbb'xÇ"=kJ5+ &]zӋxj= lk 0~Ey L/e= xď%oUbö>#<=7 .nk">l /xMz)MVzK#vr, PCngOvNӋxVhDxZMׯ oDn mQ"^oE pŭ~-^jDÄoO]c|!Dh<@k"b۹wR2"WI;l\>krH)D| %@wq~<}}ӋxV2|k뽰 l[ʻ Q>?LQ[F) D|))AMno/ӋxC-&G_+-l&A!:'d6v/D|k@[/_{}Y5 f&kx񏏏7ko߲W}^Dw;=>qL/v"! Uz@'^]kJW.>z=z3ŭxu-^á&-%pO91$CC*˭X@%/"ֻ-}C`z/Qƈk枻>V(MN5v#"Ko[i¶r D|+@[/_ۋ}X7ak/C0=V-%CNf">~ ꯛ0mnoA< \{-\BK*DVÕw=D׍ˆ#G&e@Xwq= &s1 IwZ@ PBng/fnӋx ƌ^47 @`5ŭWKOKxU[a'n.Z}rA_@^Dw;{%& #ǵ< 0>α^Ei= {P0ODF>1xGQ҇9֫(D|扈('/(JX^w;z Au<qEIKKnXm&*s<ZqEIKKnXzip'"~\kz?Σ( c xUփ"^ogXj_nz>п`s<qEIKKnXneO "( }mq}bb8$%{sWQZKxRK=:ȑεڦL/s&1=*^eZ>T-+AJפmẈ>1xHx\3qL`zCB^q{pV}Kī^b_+:tNc|iVv![}O ${sM!Eq0-A0n+[" źd+z׎Bķ"@ IKnINRYb%}7YD|;Bķ"@ IKnIZɶm$7|æ<'USRGx]MVV>4>1xGQ҇9֫(idt`m/)A^u&mK-i"O~W%@uɮ%D5+<=hǏ۷orp>rџ2c^cHno"~Oy/K1׊/t=Qoi[68+-i$JEI п}~Ey L%M0T=?s܋mu/ID|Kx&yDEI п}JY'{ͧ>!ֽiR[ad=&{Xu" k<cc\Imr7S>N9]/Iۊ "|ccؼIBSêt>=V;G"^P[(׶ҥMV6![χ pKHy 01lZ/ѫT___ TBng?ޒя kr{פ=kGķX ` s` c 3UL`pwsvIP%g:j~!I{FDzu22y !00ư<L%UI s۶{jVw!Dddm{9 0gDzvD|Γ pQ` c kU؃T"^q=4j;he^P/ 0*OD(7fgq=F#G#08Z1>Bďkg&@&qFIhO11WcSMSVen/" ` ?"܋ccؽ|r,!CO:Fďks&@&qFIhO11Wcˉ<䉈LL㼍 ОccX{"6c0K<غ}FR02%=01(t"ĻR?y%A=0ư^E=L'mx{`U+[mCɱM?Cy%A=0ư^E=L'{I"~026J@{aa{^kE^I^J,>8/R!vofn}~~>XωV?՘y%A=0ư^E=L)%Kwt=\)ODddm{9 p ҃͡<֣_ +*"D|!ɘY@n|\E`J/ Jif _R7:ziUD|U8 q1L11.HV'~WM;_|a-\Hv^Y}z؊/ 126p#01("ʚ;& $ 5X>cdm{9 Ֆȕ8r] Bi qwّ>qzDY32{ )!00ưL/Ð!7,as KȘ`OXs/B߻%ϗxދ#v?Ӌx =1q\91WZvŴuJ|xWMe&+Z226J@{aa{^KJv,VM"f [5z qm~naaӶTDZg͆~8}}JDh}ߚh>?&@8$%6((%Dıѣ0\'CXLVs4^M", [H 01(E`zo)Z#{oW#0CglBğWw- `ǐs` c #M"TRoBs=Uq]rpnL_rTe[CccؼIBӋxUVb` żV- O]q~l:[\mG(J8(  01*rA` ny< b+||QZ-߂bYLLeB*I11lNϤV1D M_7]3edRC`.aasy$XBkZa&[x"~026J@{aa{^kkƭZ{{扈G pQ` c kU؃">zH4ΕDďkM&@&qFIhO11WcˈYv#DďWLL㼍 ОccX{"BE{@Bq8(  01*rA`zso8y"ǵ, 8o$'ޫȱE7jUcn?ULLGk 0 0ưY|zl^ij;MFķX  `` c 7ן?{4Zؿ[LLc#Nף-OD|O8(  01*rA`zy{{XTX8=ddm{9 0jVsN3&W٥s'gg]X1\Hj#0HMCָW]JB{Fi:|=5y.- 9jܗcc}=K L+%i$l*/q6%x$>F !, [H 01(E`Jo&;(ݽ!Au@"_ͅ;D[\LL%/XU{U6ع|W{W(Fď`dm{9 0a<.ar{(W=܊rkGķX ` s` c 3UL`z&ʹd Y}k ' C11>G񶪝{9R^#ǵ< 8o$'ޫȱeD oeDď"ML0Σ( c xUփ"tUxK W?eO ^Qav*JA`z?a2OD|Kyy?Σ( c xUփ"dx&!'/(JX^w;z 0 wߣZ剈oEr?=X>5Z4W6Kr>1xH x\7N<?O ^Qav*JA` pp'"~\kz?Σ( c xUփ"^1{[]ϨU [ @`6^w;g;SO`z#%ҵ=|ѿmA7<"~Q'/lavwԧ"V4۩='~Z>1xf#{s6>Zc;?O ^Qav*JA`zo4fvjӯ ع5Fķ< 0>α^Ei= ;P}SùX7v[Dy?Σ( c xUփ"1UmyiuOx*}|H;[MDY{_Zav6E/LC)X~ u=: NYy'Xt'{#Q@w*%->m'BVc%|O ^R@`M^w;Nj@7x*-o֠o߾e]yO8?6?7/}ػq}QǁoDU+qQ7އC1D)OKnxϢ j7spm1w xP:o w;C/}ػ@7@m"ScG|\CgJzuz_:av4G7r[L>Ԗ-oA,˼TX><}"'mžOMߢ>1xHx\31"~0WUw؄7[T߂bY'/y /}ػy&5FOZ} {o'/(JX^w;z @8M扈('/(JX^w;z Au<qEIKKnX=N'"~\x?Σ( c xUփ" Dďky%A`,/}ػcz@:aq}bb8$%{sWQZT'?QO ^Qav*JA߃y"5< 0>α^Ei= {P0ODF>1xGQ҇9֫(D|扈('/(JX^w;z Au<qEIKKnX=N'"~\x?Σ( c xUփ" Dďky%A`,/}ػcz@:aq}bb8$%{sWQZT'?QO ^Qav*JAߘ߿o~[#<=< 0>α^Ei= Q}{{}ӧ?>߿O s71ox_ $av.TFt ׏%>h^VuD>vQ>Aķ< 0>α^Ei= QM o zx5ǏkluQ "9l'/(JX^w;z A53%StD}Dğ%X~AJEKnZ^ImSVnl$,߱Ae}bb w '{scQ`sḦ́;XLCL| ݊ 0aEA V^T32x+H ux^_#i"o˝Ox^]_!7D|kLQm/*JA߈ s y<Bnq}5 F ] @,I{bI oڅƶL*0m03ߨ 2xH% x^_94"~& }FDV2xsGQ޷?֫(V{P0ODF2xsGQ޷?֫(D|扈(^&v(JXz Au<qEIK{bX=N'"~\x9Σ( c x^Uփ" Dďk/w;y%A`,}ۋcz@:aqen8$%o{WQZT'?QLQm/*JA߃y"5 < 0^Ei= {P0ODF2xsGQ޷?֫(D|扈(^&v(JXz Au<qEIK{bX=N'"~\x9Σ( c x^Uփ" Dďk/w;y%A`,}ۋcz@:aqen8$%o{WQZT |~灈IϼLQm/*JA߃jA>}nb_(x]޷?Qjjd/xxxi5^IcΗ-inen8$%o{WQZTwLJź???7"9l^&v(JXz Au'O ߿#D}Dğ%X~ AJE{bZ^ImSC3Y2"~pt(C)J"?b׎4vy V[en8$%o{WQZT7D~LkQ$޷?ę(+D|W̼DPo֠o߾e]0 >>pu{!5bCM.&jNs C"u/  k CķhMq%z{C\Bx VTj$Z:ieK[U%y qV8M̥]] 0:ӘħľU.6N,\e7Q߈'UҤ>[Ѩ#Vkc[PKD @KibPbf+`ǶiJD|i"&?Z9gE|M=8(#qG@/|k P+X\& sOħijV⏌[uɏq]7*@ "cc3 @K7 @Hձ @`iC x$ @ 4DG!@<@{lul @X"~ @ =:6C ,MtQy@ [!@&_< @Gx @K@/|T @#DVf@ n>*@ "cc3 @K7 @Hձ @`iC x$ @ 4DG!@<Hx;߯7||`VDoIENDB`^bDd1 =T  0AbaS42a naS42PNG  IHDRbEsRGBgAMA a cHRMz&u0`:pQ< pHYs&?`IDATx^흽<}noc0w+`|1``Ν;vC|=jOKK[$JŪGFwO*%"^z߹@@@@@\#_p8p`M?sEn@@@@@ aL"~\@ Dd          0 sA@@@@@@@@@`2 "d '0D<@O6`     oߞ|Sﹾ"oE(W^GWk߿B : @joӧOՒf `BA@@@ 5Wʌ:j-}K;JQÐA1&{f.4/D|P@@@@D|,ŪH.h|w]( @T^ַ=eA@ǁo>yYIŭׯMA@m؅oB #w3}eSvb(1@~#L|DB\ S5㣟@u;"c(  0G6Qk,Q}YND 04ԲU3J*"ǏslLށq02qooܿ//m`b#.D|uN|Yն\kN6*TOk0  6(7-&S5 "~鐨2?@&P@YF?A@@@ 38    D|O0 %dAe@ _y Aq@`8>xr@(  N@#P3@nB?>˗//?wzzw.E Ab!1?~~?~= RANB4 W"G_7"ߘ`l"Go @ć^" І" 'J+xW@_9q,@-q@D}W_?|/_^~/\  Ћ"ʃBlD7o^^f%>`ǏfVWO_ @#@ ^ě5%xKg .6MЃl_>].hEo @b"0l]&HKQʌ}+K)7j=R"Ge?"il,ׯ/3+Df%fzE xD~{ 6?߁;0=D~p`b#)Dv)WNoNf_0c[cH G2 m8 -!'a: ^{:,ϲ{*4?9^B#p;@AYwKk xU imǜr j*7 #~ok"#k)D<">+@ӈEmaWiy@h$D*FD=KvJ6s8Xd,Gg=>{-%t Zp36ӯnS CNuU Wq~@|"^aHtI?`z(-g+9,"Gc@ ^ė`_ubkϠ&>sBzE<o#.k½~P(-7ٖ63sη?U 0EvQ ãWw>:g%[EU7"y-F#A{0':+|j->lA#}0+@B;%wxTn4"?dt w"D- ږQ3uۍ~os8 _Orx;_.3.ls8r)uW`yt;D<"( 07D4#ֹI#~I-~m} `ј"JDC0E !3A!--'G`xD`<s\TGqƼdpW]D<"%#\x;u1kY @#⇓@\#J r]i ڭIӓk1@F?S 0D| vXh/۳[ @2!Gg;{o)3 d? @##@Fʅʧ, Y :fەRc9J\ym yO Z[=dBw|"^&Kȿ}1xs@6l_#0/MV^ʇ Y N3p  ψxD#@/܋x r-re[L*_KviK ҂58 q،' {p/5nH"^:vlkNkB]{ kKzX$?=CĊ' ^K(kȵ7aaO&g}yi/=ԏ^aKD+bg47̉"S+eFہ=4@b־i3ZI,a!Vb "Sta ́"^׮Zک,GE$09o}+VD<@/E+DnXYк@cKԲX$*O=EĊD "^6^/$-'G¯ŨzpP>|i~c3Gb#1{ѹѿ>܋x#!oॐ# tKڕ㮟L+g?~D/l?3~pG3f-2o6;'Tu%-6BėK8uz l3]i/s'p@zp/s~[9e=|O-g>GGMV< @!^}!Ǐ@~gLr&_yٌ {F{@` / ~*SS>EaKZ+ Vb "E`DaK9&Vb "~J"h`KYY12"~$h@?xcBI,a;KĊf/   b$&I$nzX+xo= )D6喓+X$+}zAĊD8*{ӧߧ½3֎$0iyJ"@ĊD|oP@i뚍˳wK o  Lb t+V. @5EͶ:ة+b%A~Km!Lb QXkUr?.-^ՌK}mAʼnф@4㢅A &DP7la;ܫ0TNʆeCx=r@aK`O/XgRVe&,e%Xf_\\xؒNC ͹d$06+b5RRo^ V@Ob /b1&16PJXA{Pz y{ћ{?7Xߋ$0ʷ#@ĊD|;)  iD4`C+E[yb \ Lb 7JXAX p/Fc{*kBIG=F@sl@&簂V Vb "8E{)}PM:Ny Lb ,a+V1/@J܋xv֬Zoz6kNg|QJ{l~yiaKxUD;XcBė')B%Ar項}`)-mD.0%L"sn߈X;C` xj+DcoV|4:bI,ar3hFX+xb@"r5[m'_^zʛ{ȔeW<{GYI,arIĊD|O8"^f4rXL',R^[^RLmkӯEacym=D&6mJXxI8qM!3.56M,L}ѢV#D|^!Lb /h+VKx˖yZw/m[ƵEߛo4D:M;2zѸ?mgD("~l׽/۷oWgD^n[L郗rEv+bGĊliDY+7u--f}pF땛"Vb "~l/e,[iݽ73B;(G3Gv@Z^3i6/r% Vb "{K/e/s/-_܃5ݲWͰY{HqF&;b%V GE Dc2OEp֬5WBT˓_Yx,̼<樜,m{?4Kd70ZYoHQOODLf<+-yh{/1l+kӔ)+{8=UmEd*d'3W3Y7q/M{ޝ d_RTglFLffLfUDgH[݋xOӌ@ěMf82*BQ9/ "4f<YoHQϘ=DLfyy񌙣"܋ڱ]y\1xS V"3i1ʙ~`q/܋5^ Z@RT=p* Q9ٯ\Wf^E<^0}oxYmxӬ<̼ ƨ׬<ê̼{ V"^\1xS V"3i1ʙ~`q/\xՒNC qxk! )ɞW$~z%3"_wV ?~;]"l24%*2*0{Q9կqLe"~.8(YoHQ>#3̫c\-񶥤fuߏ~z.Աv7>AqdUTDZr&_0Duw]01zCw V"*g2i1̫`q/܉x]?uYNDÇǑDdWQ}JUnELV\ʁDL0Fސ}#w3 O̫H%W]?|n+o6}{̫äFLVrvK"r-fۥ%l6Z/|AU=u[\RTg vGLffݬ6fUDgvO#=*ᾶж!ӧOmxlri/&O{8@62*m#O=DLVp b"j?~:&5g&^B]vi͛7/3#6nȷlΣq~m5%qcX2_E۷on5y>&kGur瑾+bE5%Vc\-?*-FS~MrF끇3@ĊDب#^bXӺ{/hx}⏊xoL/C-Fˍ|VlX+qJĊlu"K [޺UH+G3zOsB-7Zb b%V x+^ Z=D|J?==,l(U+ ?ƺYm$VbŊsV.`7+^f\i؈k _ޥ<ശi3[9f%h,O^)6\Gaah%Z|LmkBNmwm=P_IGH!&Mw|Xn=;y^[f-}mL+fҬ/yLdvO&^kvnEje/"_2|u/mݜj+x&K-&fWs%6}e)Ew)ߎ@Dd})ً@vnEwRK4e{_qPPz="_2oW^[:b)4#_!%ԭ?@Ke=6\Ed)E/}U~eV4=pʃ E^ۋG*.- _T,O~B3W"%OXִ">P)N 82G}[h9*g! zC+r3&*g2̫"׍ oD &Op|yql娜f&8D ))ƤWr:t$3"bL-o6}̫c -GLV`43p!YoHQvH0&ELfӡ#yw$foNL@>c -gV4a43p!n4qH0&eVDÐӡ#'$foNg&(8@c!3Yd!E!˜3 CNdUDRv:e&x?tf&>\dC1)Wa228W,?+3LLVnhX)a+^ƲeU KrMA$Vb "x+^ƲeU KrMA$Vb "@?g/e<#fe3ior2 2yRtG|MA' Q:2|2xsGY|<¡,~^=!}O:܀:C>ģ #Èx 7L>"W0c2((ʝ,+rh "߿?/~ҏ?Z{-mlv2y,7,~NNGgP&?]nr2(4PJlzjAkuwXhO&cԇWxW̊iEe3&KBw`f"ׯ̨̢@f܀#¡L~K3(l#;`"^?ϼ4/ pfpGE)¡,~z6!;P!O>uXhP?2~ϲp(*x׸L ߁/Yxp=9m.MV>rC 29-G|ѿ@w0aia7o[.u xNO&;‹dQ_;)@p(C("sx%؟^wB~ӊ?~fgP?=smv۲p(sҳxW\[MZlą?U[ڛ뗇.ft8r&_B˙ywM:iЌ|NRuf"l2^̫"3gr&_u9ğxٴ^L<zC7@Tdk[h93"?_ߕYxs"l2tZdUTߡ8r&_2WwfεJ}ER~ڂWwZ= )ENr&_xy]1,˶C0%lш7>%2*hքWXv:Lŕ"*cYq#d/Q9ٯ^P̼{.4z3Fd),Q8WQ}w@&DLV1D|'`-ŕ^\y~ސj"3j{#W}g@:Wo6}WQ}vӚ3Y'?P;@RTڏʙ~qdUD1esWxk#l27:WQ}NỎʙ~'lF(v YoHQ59{ʙ~d5^gUD߯a^(o6}JEދ̫_LTELVRx 7~"W0cr&_(ʝ̼+rh "FO"l2!WQ}Zʙ~_ a+ސ\ʙ~+w2*u1kf#\K8s'BgL<p@NFR,I0tHtd!n1[`5݈ !;Zȧ>hfC"t2baLȧ>!CGs')vI;29MC 8-KDd!˜K CNdO&Rv:e&x>z~@e3"O cRe3 9:G|uH[Lb&错xf≂cd1FP+/p1"C;)Ƥ_r:t$#"bL-)39fL`8"@gm[h9+ zC1)+"̛9-&1 ߟ^?jI}˗:pƛQd'tFMVߦ#DgTT'PSJzj%1z}y?~6\NVՁcY9o kBdd-,Q;Cwf"ׯƷΤz~zz$nь7>eEMVgU\ r*q"/LTOQ' '_)H{Y9ȼ[ 68oɊJ'mf7>wE;̛uRdTT;>tQD|߿vif5 ̩Fdkj2:7>+"rS7}'sia7o^vi޾}ʇŭ]y\oF}̛c -gTTa/L`"T z.QuͲo]j[I߈ŭ?~ 6?߁;0 p\i"T-Mf+D|ݥZhCxiÉR @hG`T `-XJs[g{E^;(3 @0Jb(`,D 0?l4A[`I/ayN3y/Lfܕ_^[.1yqzl,̂2Ha+wτxAw@U[Z.JeyW-lp:Li.:8P&Bxh0V[/"H[Cj\Ke}:ĽܗՌ/~q:`(L2Pa+7OxAw*S7cy*tY;28]FP&Axd0vۇ&B`T Ro5(4@Ae[ Vn'C`T A5:58|8lDi/*JԑůDr(8rS@4Ӡ+NE`T O&"?O#@pD <5E#|&w$c3*^TFT#i  @l-naTۥ`Wi_Gn?JfKNKD|p"Npp/)[5K|i;vweѶGqK+mcKԨxAg( "@ Ɉ-lr xWԷYM3 V$^ڱZrT 2E^R+ݐQ!1T6K=lo(l)/:Z)/,/IWejsm]6vڵyzzݴ,4kmՏFo9o bm숗6/E^R큷E@hC?o/"^%Mįtre&zYԇGm#:g bm܈6/E^R_%kۄ8 |@vk)/ zz(˲KE3\m+m8/m8E/5*^38aý/$Jc]Jz\b%W.eʯ͂mF'O bm6/E^R_%uW,͐祙xW-"_皍׬fh-A=҆SR96K=kDK2E{B[쵼Go#6KNKD|p"Npp/)4-&^_u)=tqK+m/m8E/5*^38aý/$J8Ui/[0)%1vW_JQ.R6yK+mcOԨxAg(>}^/~Z>l8^e%Qb)EE*[/ۏZ-%%1nl[B `{D!ve-FBXi҆SR93lv#5rj/!5hmgڑ=k'zd[~Ӷv\s)mmXG+K;e#3^ V0#^p^jT 3gqfNu6݀s~d8l&^o͚7S֮8#vZXi9 F ">8sFgVz]O>loDg?xm7񲍨vmJDAXiI F ">8sF'8l"FğDeO2JAʍxQ{?*^y683¦˅vyfK$Pv>ĦE{߫6Ek"ael/sVO36/"^//\"@rxA;E컢[Zϒ9k3k4K,vڐoKN”X_^ytĊD?h(4K'4%v!hYo=Yrniǝ%֮ Έ' V:B`T  SFglYGk[1WzDt}Z-u{\G;9j fixenGgB`T gb[Gg)UuZ]KExX_k~IķY5Iċ +!0*^y)3QmJ ׇ;}/账ӴN\Qc0K,#w#@=?? v:8;L {ֻLL,Kuح]r~dk =KA'` "9?qqtyUJ}QZn&v`m&rՆ2jYZr[r}[|puxw.v[sNsF,}YCzK;>SE(E> $b:ه~0Zg[ʶv^_O/DDҖgiO[ֵ1;V2xe/y9d(4u&f'hz}Y8SL;^ۧ lc#6^׸xzhtghc%'^Rzh?to|q @|DcJc;VcƕV 0*^cMA ;^D=9be1B)TJgVk鬒*VV}}K%{rulT4W-٣6d#־q%kkg0A~Gyb45uwxK\)6˘#^h=ШxA2 "ExEoE^kS? cH"t٥6ԎY*PRܒUgRĕ>X^ҙ i"|ֶ&1,ZkloFvkwʒ'^~7(~nQ?wܵ68 8kI z}-ŒfKzVkY-w-nɇ]{=]eV$@zLl|zl jXE<˫S=\at08Mi ńRu&^XNXYzxu?X9(Q񂈿oL/yqFkQ}_Ư1(EExYR~D=G",!!q=/k^m#JoagK*eg|ؚ)uOW5_:z8HQ8kmqF9MK3 GھK¦Nþ}/CUǥ\;#mom~(׽dufe߈xYxT qzZ3 l"eۻQX/k4.[BJ;G5[ai봙)fmϻbelc% "{R~gfy!éõCEťRzvy!P'L K=*^Fe(lKbA_ôޡC}-dzxGJ) -г{-@ יnŞXYGxyKN+"/H,YeqFVx}xLXAj>lEvP9Oضϒ^{*˪[dkn"^v,a%ѥ]'iӺOIzo洛eT.l!@l!A/F ">8Fgl\VNbA/&`/ŨGճ&[N\K_(}[=]eV$-Q\l2(/ EQב6UĴ^K6ftrvkm|}b^:)r[XkiS kZEv%ŗ۝-^@b)ʁ"D`m9-#ģ6nmVG cm^_̍t|fcmzxͺk_-U-^n#@t 0*^"(,LO.]k&],Zi_KwxK!eOF;[vA` be !!0*^Y68`+E"g{fU:m5nf+[m,N3**h!0g?(E3 ZDj z{I]Η*_otPMK [lF3U/=|l;?3g;[;m@JZ͎xAg(⌂mIDZuijfڡ-&]Yx6Лmz϶,ڭ=KimGě.$æUėv iFE킀fldD`T ⃳iqF&JNM(51i)Q:dCDmm^׼,moiGīU?LݽX2-u^ٲϣ{G6##~~Q?\88jt-ngˇٶu#[b|N}w/wa{GkipWb3hQfchl(kwT 4FgN2֓pیDݧ[wFyCHlFtoGw^X:[c(̍fJQzR*ӍC1ke(4b%`pF "~(mMA{4MŋPrZ4+mYNDBiS^zP:lCb0-k"mnm S^}[QWKϏJhK~c6%Wg-{G`qM p K$w&K1nB>xKbģEIXҾ-mJ})y]~rغ ʩn}ڶuv#?{ɾ*E-T2f-XsX✍q[|o_u÷Q3E ThFSh6WF=îjqtf}=,óM+[>03Kg4@l[챭U/پţ!zNA=Jçb른Yw+p%.V3*^Eˣ9/*DH- M<Vٞ6DtJ Fy/ ZҷKjϾu(>olXsXhi T%_o{6*^{Fc:3 xiԩ$vn9˷$a早6^,HdYuθ=\XnZK=m-,%#jzHd&!)V(h-nRY%QX-=:#MPwcb <ŋnhOd)}YF7!R Ϟ6DRףٹێz=|Zz" ⨈Ww[`b޼mGja{=g4&38A Ќx̻p6'񰔲"Eg `45@=mn5>{LGDbߵl+ֵu=n}[L z==Reݖ1o,?=\KꌊD1s(p#@dmލFeJandm =^ڃimskX£_#Uն#"ބ=Dfm-E|Un; }pl\찥r['[݆Z#O.X5߂eFgbH0܋x[XVoA(-}m7cmZ;Ky{)eۖoWbg6#Ҟq?WD\Xڵ҈Mb`bq @0/aG.@`T /;E;}o2Uڌudk?b98\8bi$ KS/So#c,}+pVN/}1MQę FF(Dx ЎxAķ%GgJ00 @@hGxiNJ 0*^58aý+ w#@솎 /F2}bK+1</yO#0*^?~<$Ww|h[E)3!@4Zz7#@3!0*^ҋ߿͛qËp틭Eo^S^-d*!O/#@cƑXOqhxnWgׯ__>K3^/S/ϭ%}Evepx?-l<oHZTFup4nsp{ceȨ{Eqx?oi˴N=Yye#0*^Rׯ_n Յ7Qcyn>wn)׹ɞk\ÇS5bߜ⥧\xflLko_Aգ#4v/%8޺D>PJ1%[+k"\YYW2m- Q,u{}1kbܑ?+K֘i6칞hxf[`͚Jg6q/EXm-Ez^e[GVV6= %VEkhn|=cihI+ٱ"^S\sF\3GD>>/4X_Q^FKj/*BQg %1_sI="^3e-<="nqr]WkxڰuMEn+j&^o5׬){9Z#^#"޾ [jirr2*^ҋx6.Qo%$xG-a(ͧG"N0ЧoPlƫ\ ݊OXMwi16PʹL8#Vf޻칞lxfܗ3uQM:ڄPk;xQ/8#fbI&-o}M@Kyn VM78qCg&5FO?ŭKX;uʹ+|X=e4gkunBڃi!~QʮmлuiT +, % Z5|Wv=4V_qI߉?B=uo5ώa)2KLh{'^zɾY0L58*^ 2҇Y"tkjO/%iCAlʣ4=~POFdb}vWn=e^ȝSƞ4NY`ZsʨxI->]^[m3BK3,lg ᏀnXﯗc*^GZܕFj鰥4R̳+K[[iis۸VQd8Yֱ[r!gjۉ?+v8I_S|/sH\3v_oPg,}<ΣiYWr9z/EQGO-_Pmi~0 #D(`fA8fDj@V>-=ͅ6gC_:$h=˜-/׌{y}(.K鸖RV~0ؕDc"vUc<#vm&VƍX8i);-/׎P򥅊'+E`F "&^\%F&ئ־+ >r{{&^"7q4ۣ-DёY;[gvv){;XO_usxċ^t+ ًċq#|GmͨxA֍"ah!@8qzx0l6gqζ@nGgBxinF "( 6Ar!É ^&A`> Zadani font odlomkaZi@Z 0Obi na tablica :V 44 la .k . 0 Bez popisa ./. WW8Num1z05@o@ Zadani font odlomka1Z/Z Odlomak popisa CharCJPJ_H aJmH sH tH T/!T Tekst komentara CharPJ_H mH sH tH P/1P slika Char#5CJOJPJQJ^J_H aJtH t/At Uvu eno tijelo teksta Char(CJOJPJQJ^J_H aJmH sH tH 2)@Q2 Broj straniceD/aD Tijelo teksta CharCJaJT/qT Naslov 1 Char"5CJ KHOJPJQJ\^JaJ V/V Naslov 2 Char$56CJOJPJQJ\]^JaJH/H Referenca komentara1CJaJ^/^ Predmet komentara Char5PJ\_H mH sH tH T/T Tekst balon ia CharCJOJ QJ ^J aJP/P Naslov 3 Char5CJOJPJQJ\^JaJ6U`6 Hiperveza >*B*phNN Heading x$OJQJCJPJ ^J aJ>B> Tijelo teksta x&/& Popis J"J  Opis slike !xx $CJ6aJ]*"* Index" $l2l Odlomak popisa1#d^]`hmH sH sH PJ_H tH vOBv Tekst komentara1$d^]`h CJmH sH sH PJaJ_H tH jRj slika"%$dh]^`ha$#OJQJCJ5PJ^JaJ_H tH C@b Uvu eno tijelo teksta"&$dh]^`a$,OJQJCJmH sH sH PJ^JaJ_H tH 8 @r8 Podno~je ' p#xABx Predmet komentara1(d^]`mHsHsH5PJ_HtH\^^ Tekst balon ia1)dOJ QJ CJ^J aJ<< Table Contents* $FF Table Heading +$ $a$5\88 Frame contents,<< Zaglavlje- % $PK![Content_Types].xmlj0Eжr(΢Iw},-j4 wP-t#bΙ{UTU^hd}㨫)*1P' ^W0)T9<l#$yi};~@(Hu* Dנz/0ǰ $ X3aZ,D0j~3߶b~i>3\`?/[G\!-Rk.sԻ..a濭?PK!֧6 _rels/.relsj0 }Q%v/C/}(h"O = C?hv=Ʌ%[xp{۵_Pѣ<1H0ORBdJE4b$q_6LR7`0̞O,En7Lib/SeеPK!kytheme/theme/themeManager.xml M @}w7c(EbˮCAǠҟ7՛K Y, e.|,H,lxɴIsQ}#Ր ֵ+!,^$j=GW)E+& 8PK!r]@Otheme/theme/theme1.xmlYMoE#F{oc'vGuرHF[xw;jf7q7J\ʯ AxgfwIFPA}H1^3tHA HwDI31МC`A]#Tv@=!<İT[ڸ3"Жe)Q!ol y\?Z]<z'Yٯ󼻵fKWtnu:f+25 1_66Y|slvހ,~u߿ZmxM:~ƽ9ۮ|g(Ȇ"1OԢ\=.@Md}H.Gb-\zc|9e! a f^=??|xGȡIXzg>2>ϫP>3u^|gO^|=o <*Ç4&$Gh`9Q #LI(q =9S̲8zt;G䞣 E+$DuŽUrpŤJv'N|{f݈8j1((B*K] .Xu0tɐlm2fpVe9tPU(?$quⵒfqy$JyϢD9\,AGm\nziÙ)D]|%lڟZ̦gl冹EPk 9> ljWY DK/7ebe _膖W`VcJD1#4b!:UJ0A?=y6ʷWg1K#[]y%[BTRlw~SL_)4)X t|zm{\CJ# w@],d_C֜a|jHP؏T$كdfl,YdTI]ZG䐰zoPnI dYB=!kk|l1Qn6MBŊ]|-_ƬF^ Mιڎ5gr3W8o1,Q =H zC}~h m /iG08ELum6:iO֚%tv1ZHggv|m"{DaidL`/Z_z 'LIL0zL@[t/PK! ѐ'theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsM 0wooӺ&݈Э5 6?$Q ,.aic21h:qm@RN;d`o7gK(M&$R(.1r'JЊT8V"AȻHu}|$b{P8g/]QAsم(#L[PK-![Content_Types].xmlPK-!֧6 +_rels/.relsPK-!kytheme/theme/themeManager.xmlPK-!r]@Otheme/theme/theme1.xmlPK-! ѐ' theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsPK] ݝ ݝ  <Og\h'9U`6nryySUVXZnRft~Cɖ Oԗ^'hޞʟFBj. p   f\ N!""#&$8%&d',]muyyTWY[\]^_`abcdefghijklmopqrstƘҘ{ؚ̚ݝXXX !@  @ (    B#" ? (  h  s *$?"?h  s *$?"?0 # /@@wayݝ"%tt ((T8ASadp       ' ( * + . / : @ C D M R Y Z a j n o r s z {         ! ' + , 1 2 = > F G L Q ] ^ b c e f i j p q w x ~           * 5 9 : @ A G J S V Y Z _ ` f g j k r s v w z {    ' + 4 5 8 9 A B L M O P Y Z ] ^ f g i j n o r s x y ~     !"&'*+0134;=JKUVYZ]^empqwx{| (09:CGPU]^hiopstyz  '(*+238>BCIJSUXY]^`aefklos~&'./23;<FGIJQSZ[^_gmpqxy{|  !)*./47?@DFJKOPVWZ`deklopuvz{}~   $%()12;<?HKLTU_`efijmnswz{  !&',-14:;BCMNRSYZ\]cdlmw{~iu~ PS + ####&&&&((M)U)W)b)))))))-*1*3*=*****Y,\,],b,,,,,////////-43466666666s88p:t:v:~::::::::;;!;#;+;,;2;<<KK~TTWWTWZWWWWWWWXXXX YYYYQYXYdYkYYYYY>cDcmcrc~cccc}ddeeee e!e"e#effWo\oeojotozoooooppqqrrrrasdshsmsosvsxs}sssssssssssssssss#t+tCtItTtYttttttttttt;= Ȑɐ̐͐Аѐ֐ؐ#-6CG  [bnryboŗ̗'089>?BCJLXYcemnxݚÛ˛gnĝŝǝȝʝ˝ΝϝޝHIPQ  9:  &( ##((((--//(446 7 7::T:U:5;6;<<<< ==>>????<@=@@@AAAAAAFBGBBBZC[CCCDDDD1H2HMHNH(J)J3J4JCJDJSJTJhJiJ~JJJJJJJJJJJJJJ K K K!K.K0K2K3K7K8KLBLCLGLHLNLOLYLZL^L_LaLbLfLgLkLlLsLtLvLwLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLMMMMMMM M#M$M(M)M4M5M@MAMEMFMIMJMNMOMZM[MfMgMkMlMoMpMtMuMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMNNNN N NNNNNN&N'N+N,N/N0N4N5N9N:NANBNFNGNNNONQNRNTNUNXNYN]N^NbNcNiNjNrNsNvNwN{N|NNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNOO O OOOOOOOOO"O#O)O*O4O5O9O:O=O>OBOCOGOHONOOOYOZO^O_ObOcOgOhOlOmOsOtO~OOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOP P PPPPPnPpPPPnRpRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRSSSSSS"S$S6S7S;S?yz^_wxۚݚ02fg՛֛<=opʜ˜Z[ĝŝǝȝʝ˝Νϝޝ335;5;}}րـ؂ق}KNccۇ݇uuLSijҋӋ*ZZdgޝP^`P@^@`0^`0`^``^`^`^``^``0^0`^`)^`.WW8Num2WW8Num3  T e(CRd_Vw[*4?,p@ ggXgg *07;=LPSUUݝhh8@h&h0h6hRh^hlhthxh,@hhhhUnknown G*Ax Times New Roman5Symbol3. *Cx ArialG=  jMS Mincho-3 fgM SFRM1000MS MinchoM SFTI1000MS Mincho7.@ Calibri7@CambriaCNComic Sans MS5. .[`)TahomaI. ??Arial Unicode MSA$BCambria Math"Ah4P4P!20ooK#PRd_! xxHUtjecaj itanja na govorenje i pisanje u ranome u enju hrvatskoga jezikakatarinakatarina   Oh+'0 $ D P \ ht|LUtjecaj itanja na govorenje i pisanje u ranome uenju hrvatskoga jezika katarina Normal.dotm katarina2Microsoft Office Word@0@@d@d4՜.+,D՜.+, hp|  ^Po IUtjecaj itanja na govorenje i pisanje u ranome uenju hrvatskoga jezikaIUtjecaj itanja na govorenje i pisanje u ranome uenju hrvatskoga jezika NaslovTitle 8@ _PID_HLINKSA\1uhttp://www.mzos.hr/ O6http://www.ucrlc.org/essentials/goalsmethods/goal.htm 1uhttp://www.mzos.hr/   !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%,-0Root Entry FPe/@Data g1TablebWordDocument .SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8MsoDataStore֧e`eR1XSL5JKR==2֧e`eItem  PropertiesUCompObj    F0Dokument programa Microsoft Office Word 97-2003 MSWordDocWord.Document.89q