Naslov
Alikvot
(Aliquot)

Autori
Horvat, Jasna

Ostali urednici
Peti-Stantić, Anita

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, monografija, ostalo

Izdavač
Algoritam

Grad
Zagreb

Godina
2014

Stranica
372

ISBN
9789533166896

Ključne riječi
alikvot; Dubrovnik; Diu; Vasco da Gama; roman; Ivana Brlić Mažuranić
(aliquote; Dubrovnik; Diu; Vasco da Gama; novel; Ivana Brlić Mažuranić)

Sažetak
Alikvot je povijesni roman vremenski smješten u 15., 16. i 21. stoljeće. Radnja romana odvija se u Dubrovniku, Osijeku, Carigradu, Lisabonu, te u indijskoj pokrajini Goi i njezinu gradu-luci Diu. Nelinearnom pripovjedačkom tehnikom ispričana je životna priča Meleka Jaše Dubrovčanina u kojoj se ističe njegov doprinos na povijesnom prostoru Indije posebice iskazan u izgradnji i obrani grada-luke Diu, građenog po uzoru na grad Dubrovnik. Svako potpoglavlje romana imenovano je jednim glagoljičnim znakom-brojem, te broji 10 poglavlja i 4 epiloga (poglavlja mogu završiti s jednim ili više epiloga – ovisno o brojevima koji ih dijele „bez ostatka“)- Posebnu važnost rukopisu daje njegova utemeljenost na povijesnoj studiji Vladimira Mažuranića (Melek Jaša Dubrovčanin u Indiji, godine 1480-1528. i njegovi prethodnici u Islamu prije deset stoljeća, Zbornik Kralja Tomislava, JAZU 1925.), kao i činjenica da je istu studiju uporabila i Ivana Brlić-Mažuranić pri pisanju njezina nedovršena romana Jaša Dalmatin, potkralj Gudžerata. Roman Alikvot u cijelosti promovira važnost hrvatske kulturne baštine, upućuje u malo poznate događaje hrvatske povijesti iz doba renesanse kao i u sposobnost glagoljičkih znakova da stodobno iskazuju slova, simbole i brojeve. Uz Manifest aksiomatske književnosti kojim je autorica u Alikvotu pojasnila svoju oulipovsku poetiku, Alikvot ima i važnu obrazovnu ulogu te ulogu promotora hrvatske kulture. ŽIVOT KAO NEPREKINUTA IGRA - POGOVOR ANITE PETI-STANITĆ Alikvot JasneHorvat, književnice i znanstvenice, renesansne autorice u vječnoj potrazi za znanjem, saznavanjem i otkrivanjem nepoznatog na presjecištu prošlosti i sadašnjosti na mnogo je načina slojevit roman koji svojom unutrašnjom organizacijom provocira brojna, uvelike i divergentna čitanja. Plejada likova okupljena je oko onih za koje nam se čini da žive u sadašnjosti i onih za koje nam se može učiniti da su živjeli u prošlosti, ali zapravo u nekom cikličnom svijetu kakav je svijet Alikvota, još uvijek žive u svojoj intenzivno živoj sadašnjosti. Predstavnik sadašnjosti, ali istovremeno i mostova, je Dane Puljiz, u svom nastojanju da razumije sraz zapadnoeuropske i osmanske kulture, koji taj sraz pokušava proživjeti putovanjima svijetom za koje tek malobrojni pokazuju tračak razumijevanja, jednostavno zato što se ta traženja ne uklapaju ni u svakodnevicu koja se očekuje ni u pitanja koja se većini čine relevantnima. S onu stranu njegova puta stoje Vasco da Gama i Melek Jaša, obojica izrasli iz legende, ali ulogā podijeljenih drugačije nego što bismo očekivali. Snaga i odlučnost, kao i primanje i davanje, a onda i dijeljenje bez ostatka, na strani su nasilno odvedenoga, u početku poniznoga, izrasloga iz vlastite sjene, Dubrovčanina Melek Jaše, a ne velikana svjetske povijesti Vasca da Game. Ukotvljen u svim dostupnim tekstovima, počev od studije Vladimira Mažuranića “Melek Jaša Dubrovčanin u Indiji god. 1480.-1528. i njegovi prethodnici u Islamu prije deset stoljeća” iz 1925, a onda i povijesno-pustolovnog romana Ivane Brlić Mažuranić “Jaša Dalmatin: potkralj Gudžerata” iz 1937, ali izgrađen od tkanja imaginacije i poetske zasanjanosti, Alikvot je učeno štivo koje istovremeno omogućuje i čitanje s ključem, ali i intuitivnu avanturu (re)kreiranja teksta. Plovidba je to od Osijeka i Slavonije do Dubrovnika, a onda, očekivano, dalekim svjetskim morima u nepoznate krajeve. Prošlost oživljena u romanu relevantna je za sadašnjost. Prošlost je to koja, zbrojena i pomnožena, sa sadašnjošću tvori cjelinu na način kao što alikvot zajedno s brojem kojega je alikvot tvori cjelinu, neodvojiv od njega u tom specifičnom odnosu povezanosti, a opet svoj, samostalan u svojoj cjelovitosti i jedinstvenosti. U njihovu se prepletu uz već spomenute likove smještaju i brojni drugi, koji čitatelja uvode u avanturu, bilo da je riječ o naizgled sasvim običnoj Ružici koja je sve samo ne obična, bilo o matematičkim mudracima kao što su Pitagora, Eratosten ili Ulam. O kome se god radilo, u samom je središtu u svakom trenutku pripovijedanje o fraktalima života odabranih pojedinaca koji su se, prema autoričinu mišljenju, bezostatkapredalivlastitimvizijamaivlastituvremenu.Svjetovigledaninjihovimočimapredstavljajusvjetovegeneracijakoje se nadopunjuju i preklapaju, svjetove koji od nerazumljivih postaju bliži, ako ne i sasvim naši. Poglavlja u knjizi naslovljena su glagoljičkim slovima koja istovremeno predstavljaju brojeve, redom umnoške neparnih prostih brojeva. Podijele li se brojevi kojima su označena poglavlja bez ostatka trima prostim brojevima (3, 5 i 7) ijednim složenim brojem (brojem 9), dobiveni kvocijenti upućuju čitatelja na jedan ili više mogućih epiloga. Čemu takva konstrukcija? Igre radi, i one intuitivne, kakvu može razumjeti većina, nerijetko nesvjesna da u svakoj igri postoje pravila, i one matematičke, koja je dostupna samo odabranima, onima koji su svladali strah od matematičkih simbola i apstrakcija ugrađen u tolike druge. Svjesno ili nesvjesno, u svakoj igri, pa tako i u ovoj, prihvaćamo pravila prihvaćajući svijet u kojem se igra oblikuje. Alikvot, autoričin prvijenac, vjerojatno je upravo zbog svoje složenosti i slojevitosti u tolikoj mjeri odraz njezina intuitivnog i intelektualnog svijeta, zamišljen i ostvaren kao metatekst vođen matematičkim načelima, ovdje predan na odgonetavanje strpljivih. Anita Peti-Stantić

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filozofija

Napomena
Aliquot AFTERWORD Life as an uninterrupted game Aliquot by Jasna Horvat, writer and scholar, a Renaissance author in constant quest for knowledge, cognition and discovery of the unknown at the intersection of past and present, is in many ways a multi-layered novel whose internal organisation gives rise to numerous, and possibly quite divergent interpretations. An assemblage of characters revolves around those that appear to live in the present, and those that might seem to have lived in the past, but, existing in a cyclical world such as the Aliquot’s, the latter actually still live in their intensively busy present. The representative of the present, and of bridges, is Dane Puljiz, who strives to understand the clash between the Western European and Ottoman culture, and attempts to experience that clash by travelling the world. Very few people show even a glimpse of understanding for his travels, simply because these searches fit neither into the expectations of everyday life nor into issues that seem relevant to the majority. At the other side of his journey are Vasco da Gama and Melek Jaša, both sprouting out of a legend, but the roles have been cast contrary to our expectations. Strength and determination, giving and taking, followed by uncompromising sharing, is on the side of Dubrovnik-born Melek Jaša, who was forcefully taken away, initially submissive, but risen out of his own shadow, rather than on the side of Vasco da Gama, universally acknowledged as one of history’s greats. Anchored in all the available writings, starting from a 1925 study by Vladimir Mažuranić “Melek Jaša Dubrovčanin in India in the years 1480-1528 and his predecessors in Islam ten centuries ago”, to the historical adventure novel “Jaša Dalmatin: Viceroy of Gujarat” by Ivana Brlić Mažuranić published in 1937, but also woven out of imagination and poetic dreaminess, Aliquot is a novel that comes from (and requires) erudition, but allows both reading with a key, and an intuitive adventure of text (re)creation. It is a voyage from Osijek and Slavonia to Dubrovnik, and then, expectedly, over distant seas to parts unknown. The past brought to life in the novel is relevant for the present. It is a past that, summed-up and multiplied, makes a whole with the present, in the same way that an aliquot makes a whole with the number of which it is an aliquot part, inseparable from it in this specific interconnectedness, and yet having its own character, independent in its wholeness and uniqueness. As the past and present interlace, there are numerous other characters that pull the reader into the adventure, whether it be one apparently ordinary Ružica, who is anything but ordinary, or mathematical greats such as Pythagoras, Eratosthenes or Ulam. Whoever it is about, the story is focused on fractals of life of the chosen individuals that have, according to the author, devoted themselves unreservedly to their visions and their times. The worlds viewed through their eyes represent the worlds of different generations that complement each other and overlap, the worlds that go from incomprehensible to more familiar, possibly becoming completely ours. The titles of the book’s chapters are Glagolitic letters that simultaneously represent numbers, a succession of products of odd prime numbers. If the numbers in the titles are divided by three prime numbers (3, 5 and 7) and one composite number (number 9) without remainder, the resulting quotients point the reader to one or more possible epilogues. What is the purpose of such a construction? It is there for the sake of play, both intuitive one, understandable by most people, who are frequently unaware that every game has its rules, and the mathematical one, accessible to a chosen few, those people who have overcome the fear of mathematical symbols and abstractions, the fear inherent in many others. In any game, including this one, we consciously or unconsciously accept the rules by embracing the world in which the game is formed. Because of its complexity and multi-layered structure, Aliquot, the author’s first novel, is very much a reflection of her intuitive and intellectual world, conceived of and realized as a metatext guided by mathematical principles, presented here for deciphering to those who are patient enough. Anita Peti-Stantić

POVEZANOST RADA