Naslov
Vinodolski zakon
(The Law Code of Vinodol (The Vinodol Law or The Statute of Vinodol of 1288))

Autori
Galović, Tomislav

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Suzbijanje korupcije u Hrvatskoj u srednjem vijeku, ur. Zorislav Antun Petrović, Zagreb: Udruga Kultura i etika, 2014. [Combating corruption in Croatia in the Middle Ages]

Urednik/ci
Petrović, Zorislav Antun

Izdavač
Udruga Kultura i etika

Grad
Zagreb

Godina
2014

Raspon stranica
10-22

ISBN
9789535832607

Ključne riječi
Vinodolski zakon
(The Law Code of Vinodol (The Vinodol Law or The Statute of Vinodol of 1288))

Sažetak
Hrvatski srednjovjekovni prostori bili su dionici zapadnoeuropske civilizacije, kulture, jezika i pisma, što se zajednički naziva orbis Latinus, ali ujedno i prostori na kojima je primjetan utjecaj različitih pravnih sustava. Vinodolski zakon ili zakonik najstariji je i najznačajniji hrvatski srednjovjekovni pravni spomenik. Ujedno je i naš najstariji popisni pravni običaj (consuetudo). Donesen je, odnosno kodificiran, točno prije 725 godina u Novom Gradu (današnji Novi Vinodolski). Na njegovu početku (f. 1v), u formuli invokacije i datacije, stoji zapisano: Vъ ime B(o)žie, amen. Let g(ospod)nih 128[8.], indicio pravo, dan 6. miseca ĵenvara. – Vъ vrěme krala Ladislava preslavnoga krala ugrskoga kralestva nega leto 6. na deset[e]. Va vrime ubo velikih muži gospode Fedriga, Ivana, Levnarda, Duima, Bartola i Vida, krčkih, vinodolskih i modruških knezi (U ime Božje. Amen. Ljeta gospodnjeg 1288., indikcije prve, šestoga dana mjeseca siječnja. U vrijeme kralja Ladislava, preslavnoga kralja ugarskoga kraljevstva, godine šesnaeste njegova kraljevanja, u vrijeme pak velikih muževa gospode Fridrika, Ivana, Leonarda, Dujma, Bartula i Vida, knezova krčkih, vinodolskih i modruških). Svojom starinom Vinodolski zakon ide uz bok Ruskoj pravdi (Правда русьская, 11. – 13. st.), najranijemu slavenskomu tekstu običajnoga prava, a što posebno dolazi do izražaja u pogledu zastupljenosti praslavenskih pravnih termina i formula u njegovu tekstu. U odnosu na nešto ranije ili istovremene europske zakone, usporediv je primjerice s njemačkim Sachsenspiegel (Sassenspegel/Sassen Speyghel, 13. st.) ili pak s ugovorom između švicarskih kantona Uri, Schwyz i Unterwalden iz 1291. godine. Vinodolski zakon zbornik je hrvatskoga običajnog prava na području na kojem je donesen i na koje se odnosio u danom trenutku s nepobitnim izvorištem u starom slavenskom pravu, ali i s primjetnim utjecajem drugih pravnih područja: npr. iz germanskoga prava (Leitkauf = likuf) ili iz langobardske terminologije (ariman = perman). Pravni običaj kao takav bio je promjenjiv, a valjanu je snagu dobivao primjenom kako od naroda tako i od (sudske) vlasti. Vinodolski zakon ima određenih sličnosti s Korčulanskim i Poljičkim statutom, jer im je podloga staro hrvatsko pravo, a u njegovu su okruženju samo stoljeće kasnije sastavljeni Senjski statut i Krčki (Vrbanski) statut dok je Trsatskom zakonu bio izravna podloga. Vinodolski zakon mnogostruko je važno povijesno vrelo, ne samo za pravnu povijest i filologiju, već i za poznavanje društvenih struktura Vinodola, crkvenoga ustroja, etnološke i kulturne baštine. Stoga smo slobodni zaključiti da je Vinodolski zakon i danas podjednako poticajan i aktualan iako je od njegova donošenja prošlo točno 725 godina: još iz njegovih odredbi štošta možemo zamijetiti i naučiti. Možda je više negoli išta zamjetljiv njegov izrazito humani zakonski karakter.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA