Naslov
Bilježnički protokol vrbničkog notara popa Barića Bozanića iz sredine 16. stoljeća – najstarija glagoljska bilježnička knjiga iz Arhiva HAZU u Zagrebu
(Notary Records of the Vrbnik's Notary Barić Bozanić from the Middle of the Sixteenth Century - the Oldest Glagolitic Notary Book from the Archive of Croatian Academy of Sciences and Arts in Zagreb)

Autori
Ladić, Zoran

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Skup
Međunarodna arhivistička konferencija ''Stanje i perspektive arhivske glagoljske baštine''

Mjesto i datum
Rijeka, Hrvatska; Pazin, Hrvatska, 28.05.2015. - 29.05.2015

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
glagoljica; notarijat; Hrvatska; otok Krk; 16. stoljeće
(Glagolitic Script; Notary Deeds; Croatia; the Island of Krk; the Sixteenth Century)

Sažetak
Notarski protokol Barića Bozanića izvor je koji pruža pregršt podataka čitavom nizu znanstvenih disciplina, a u ovom slučaju poslužio je kao historiografski izvor. Nesumnjivo je bilježnik produkt hrvatske glagoljske sredine kakav je bio Vrbnik, što osvjedočeno u korištenju jezika i glagoljskog pisma u administravne i pravne svrhe. Znak je to da je glagoljsko pismo i hrvatski jezik činio sastavni i integralni dio vrbničke tradicije, ali i svakodnevice sredinom 16-og stoljeća. Obrazovanje notara Barića Bozanića zasigurno je latinskog porijekla, što je vidljivo iz načina na koji su sastavljeni dokumenti. Uočava se prepoznatljiva struktura sadržana i u latinskim notarskim izvorima toga vremena, kao i korištene formule, koje autor prilagođava hrvatskom jeziku te vrbnički izvor, u smislu onodobnih notarskih standarda, ne zaostaje za latinskim ekvivalentima. Barić Bozanić sigurno je pripadao krugu uglednika grada Vrbnika, a takvu poziciju sugerira njegovo obnašanja dvostruke, svećeničke i notarske, dužnosti. Na vjersku hijerarhiju nadovezuju se bratovštine koje čine sastavni dio života mjesta, i u dokumentima najčešće se spominju u oporukama. Sam grad Vrbnik mala je otočna sredina koju karakterizira hrvatsko stanovništvo i tradicionalna društvena struktura, uočljiva primjerice u identificiranju žena kroz krvno srodstvo ili bračnu vezu s muškom osobom, ali i mjesto u kojem žene slobodno trguju, prodaju ili dogovaraju poslove. Prostor je to koji, unatoč postojanju niza raznih obrtničkih, vjerskih i inih zanimanja, živi prvenstveno od poljoprivrede, obrade zemlje, vinogradarstva i stočarstva, ispresijecan mnogobrojnim kuntradama, posjedima, i vinogradima.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA