Naslov
Neki izazovi kvantitativne metodologije u istraživanjima odgoja i školskoj pedagogiji
(Some challenges of quantitative methodology in researching education and school pedagogy)

Autori
Opić, Siniša

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Odgoj u školi

Urednik/ci
Opić, Siniša ; Bilić, Vesna ; Jurčić, Marko

Grad
Zagreb

Godina
2015

Raspon stranica
279-303

ISBN
978-953-7210-85-4

Ključne riječi
kvantitativna metodologija, istraživanja, veličina učinka, bootstrapping, transformacije podataka, strukturno modeliranje
(quantitative methodology, research, effect size, statistical significance, bootstrapping, data transformation, structural modelling)

Sažetak
Cilj je ovog rada pobliže opisati određene postupke, statističke parametre u kvantitativnim istraživanjima, čije razumijevanje i korištenje doprinosi točnijim rezultatima, odnosno eneralizacijama. Tako se u radu elaboriraju sljedeća područja: faktor učinka / statistička značajnost, transformacije podataka, bootstrapping, strukturno modeliranje (kauzalni odnosi). Statistička značajnost elaborirana je u kontekstu odnosa uzorka i populacije, njezine arbitrarnosti te u odnosu prema snazi testa (pogreška 1.reda ; pogreška 2. reda). Analogno, veličina učinka (engl. effect size) neopravdano se izostavlja u rezultatima istraživanja u pedagogiji, što onemogućava uvid u stvarne veličine npr. razlike u diferencijalnom nacrtu (također je važna s obzirom na metaanalize). Tako su opisani koeficijenti veličine učinka d i r skupine. Sukladno važnosti zadovoljenja normalnosti distribucija, prikazani su postupci transformacije podataka poput ; square root, log, 1/X, 1/X2, 1/√X, X2, X3 i antilog X i to u kontekstu asimetrije (engl. skewness) i spljoštenosti (engl. kurtosis) te lineranosti. Objašnjen je bootstrapping postupak, tj. postupak ponovnog uzorkovavanja pomoću kojeg se dobije „bolja distribucija“, odnosno precizniji, točniji i pouzdaniji rezultati. Postupak reuzorkovanja svodi uzorak na populaciju, tj. odnosimo se prema uzorku kao da je populacija iz koje deriviramo nove uzorke. Bootstrapping omogućava da zaključujemo o karakteristikama populacije na temelju uzorka. Iako u pedagogiji nema dovoljno teorijskih modela (hipotetskih kontstrukata)strukturno je modeliranje izazov. Riječ je o rastućoj skupini statističkih metoda za modeliranje odnosa među varijablama. Bazira se na utvrđivanju asocijacija među varijablama, odnosno na njihovim kovarijancama.Poseban je doprinos strukturnog modeliranja u determiniranju uzročno-posljedičnih odnosa među varijablama, a izvan eksperimentalnog (ili kvazieksperimentalnog) nacrta. Prikazane specifičnosti dijagrama traga elaborirane su sa stajališta međusobnih uzročnih odnosa te interpretacije temeljnih strukturnih (statističkih) parametara. Izražena je diskusija o problematičnosti uzročno-posljedičnih odnosa u strukturnom modeliranju (ili u regresijskoj analizi), a u pedagoškim istraživanjima izvan eksperimentalnog nacrta.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pedagogija

POVEZANOST RADA