Naslov
Uloga škole i školske vezanosti u objašnjenju ponašanja učenika
(The role of the school and school bonding in explaining student behaviour)

Autori
Bilić, Vesna

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Odgoj u školi

Urednik/ci
Opić, Siniša, Bilić, Vesna, Jurčić, Marko

Izdavač
Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Grad
Zagreb

Godina
2015

Raspon stranica
119-154

ISBN
978-953-7210-85-4

Ključne riječi
škola, školska vezanost, ponašanje učenika
(school, school bonding, student behaviour)

Sažetak
U ovom radu analiziraju se dvije skupine ponašanja učenika u školi: prosocijalno, društveno poželjno, kojeg karakterizira briga za druge, te širok spektar problematičnih oblika ponašanja koja se učestalo ponavljaju i odstupaju od kulturnih normi i školskih pravila, a mogu štetno djelovati na uspjeh i razvoj obrazovnih, socijalnih i osobnih kompetencija učenika. Oblici problematičnog ponašanja klasificirani su u pasivne (povlačenje i pasivnost te nemarnost) i aktivne oblike. Na neke od aktivnih oblika društvo gleda benevolentno (laganje, varanje na ispitima), a neki izazivaju ozbiljnu zabrinutost, kao što je namjerno kršenje školskih pravila i nasilno ponašanje. U svjetlu socijalno-ekološke teorije ponašanje učenika objašnjava se utjecajem različitih čimbenika: osobnih, obiteljskih, društvenih, a u ovom radu skreće se pozornost na ulogu školskog konteksta. Stoga je u empirijskom istraživanju ispitivana povezanost između predanosti i privrženosti, odnosno školske vezanosti i prosocijalnih odnosno problematičnih oblika ponašanja učenika u školi. U istraživanju su sudjelovala 534 (48, 5% ženskih ; 50, 6% muških) učenika sedmog i osmog razreda osnovnih škola iz pet županija u Republici Hrvatskoj. Rezultati frekvencijske analize sugeriraju da je učenicima školski uspjeh važan, a da bi se uspjeh postigao neophodno je ulagati trud, odnosno veliki broj sudionika angažira se u školskim aktivnostima, dok su rezultati za varijablu privrženosti školi, koja se odnosi na emocionalne aspekte odnosa prema školi i nastavnicima, nešto niži, a čak 56% ispitanika ne voli školu. Rezultati robusne diskriminacijske analize pokazuju da su djevojčice sklonije prosocijalnom ponašanju, te su kod njih manje prisutni oblici problematičnog ponašanja, negoli kod dječaka. Utvrđena je zabrinjavajuća učestalost svih analiziranih problematičnih oblika ponašanja, od pasivnih koji su obično zanemaruju, preko sklonosti učenika varanju na ispitima, testovima i sl., do namjernog kršenja školskih pravila te agresivnog i nasilnog ponašanja. Analizom povezanosti predanosti izvršavanju školskih obveza i privrženosti školi, sa skupom varijabli ponašanja, utvrđeno je da je niža razina predanosti izvršavanju školskih obveza povezana s višom razinom nepoželjnih oblika ponašanja, i obratno, te da je niža razina privrženosti školi povezana s višom razinom nepoželjnog ponašanja, i obratno. Izdvojeni parovi kvazikanoničkih faktora kod učenika pojašnjavaju veći dio zajedničke varijance: za predanost 66, 4% i za privrženost 73, 4%, dok je kod učenica to nešto niže, za predanost 45, 2% i privrženost 31, 1%. U zaključku se sugerira da razvoj mehanizama za jačanje školske vezanosti može biti dobar put za sprječavanje razvoja različitih oblika problematičnog ponašanja učenika.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pedagogija

POVEZANOST RADA