Pregled bibliografske jedinice broj: 760135
Usvajanje stranih leksema u ranojezičnome diskursu
Usvajanje stranih leksema u ranojezičnome diskursu // Metodologija i primjena lingvističkih istraživanja / Udier, Sandra Lucija ; Kovačević Cergol, Kristina (ur.).
Zagreb: Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku (HDPL), 2015. str. 73-74 (predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 760135 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Usvajanje stranih leksema u ranojezičnome diskursu
(Acqusition of foreign lexemes in early language discourse)
Autori
Pavličević-Franić, Dunja
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Metodologija i primjena lingvističkih istraživanja
/ Udier, Sandra Lucija ; Kovačević Cergol, Kristina - Zagreb : Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku (HDPL), 2015, 73-74
ISBN
978-953-7963-26-2
Skup
XXIX. međunarodni znanstveni skup Hrvatskoga društva za primijenjenu lingvistiku
Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska, 24.04.2015. - 26.04.2015
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
leksička kompetencija; razvoj rječnika; strani leksemi; jezik udžbenika; ranojezični diskurs
(lexical competence; vocabulary development; foreign lexemes; language of textbooks; early language discourse)
Sažetak
U razvoju rječnika djeca najprije ovladaju dijelom jezičnoga znaka, jednom značenjskom crtom. Pritom na usvajanje značenja utječu dijelovi semantičkih polja već poznatih riječi (Clark, 2003). Novousvojeni komunikati ostvaruju se u komunikacijskoj situaciji i barem se po jednoj semantičkoj crti razlikuju od značenja koje riječima pripisuju odrasli govornici. Veća izloženost jezičnome unosu i češća uporaba riječi u različitim kontekstima, omogućuje lakše procesuiranje novih leksema i brže umrežavanje s ostalim riječima iz umnoga leksikona. Tako se ostvaruje viša razina leksičke kompetencije te povećava sposobnost korištenja vokabulara. Na leksički razvoj ponajviše utječe govorna interakcija u okruženju i kognitivne odlike mladih govornika, ali u ranoj osnovnoškolskoj dobi važnima postaju i pisani izvori informacija, osobito udžbenici. U radu se tematizira samo jedan segment leksičke razine, odnosno čestotnost stranih leksema u udžbeničkoj literaturi te njihovo usvajanje i razumijevanje u procesu učenja hrvatskoga jezika u ranojezičnome diskursu. Leksički su korpus činile tuđice u udžbenicima Hrvatskog jezika, Matematike te Prirode i društva za mlađe razrede osnovne škole. Na uzorku od 175 ispitanika iz triju osnovnih škola u Republici Hrvatskoj (seoska škola, škola u malom mjestu, škola u gradu), proveden je test razumijevanja stranih riječi na razini definiranja pojma te na razini rečenice i teksta. Podaci su obrađeni SPSS programom za statistiku uz korištenje Kruskal Wallisovoga i Mann Whitneyevoga testa za ispitivanje statističke značajnosti razlike s obzirom na dob, spol i mjesto stanovanja. Rezultati su većinom potvrdili polazne hipoteze: najviše se stranih leksema javlja u matematičkim udžbenicima te u četvrtim razredima. Nažalost, zbog velikoga broja tuđica te neprimjerenoga procesuiranja tijekom nastavnoga procesa, njihovo razumijevanje i pravilna uporaba ne raste s dobi. Podatci dobiveni istraživanjem poslužit će kao moguće polazište za stjecanje leksičke kompetencije učenika te pri oblikovanju učinkovitih pristupa učenju i poučavanju materinskoga jezika u ranojezičnome diskursu.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija