Naslov
TESTIRANJE SPOSOBNOSTI HVATANJA SUPEROKSID RADIKALA HLAPLJIVIM SPOJEVIMA BILJAKA RODA CENTAUREA UZ POMOĆ NOVOPOSTAVLJENE WST METODE
(Superoxide Radical Scavenging Properties of Volatile Compounds from Plants of Centaurea Genus by New WST Method)

Autori
Brahović, Ivana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Kemijsko-tehnološki fakultet

Mjesto
Split

Datum
17.09

Godina
2014

Stranica
70

Mentor
Politeo, Olivera

Neposredni voditelj
Ivana Carev

Ključne riječi
Centaurea ; hlapljivi spojevi ; sposobnost hvatanja superoksid radika ; WST metoda
(Centaurea ; volatiles ; superoxide anion scavenging activity ; WST method)

Sažetak
Hrvatska flora je bogata s više od 50 endemičnih vrsta roda Centaurea (zečina). Ovaj rod spada u porodicu Asteraceae (Compositae, glavočike), vrstama najbogatiju biljnu skupinu flore u Hrvatskoj. Karakteriziraju je sitni i mnogobrojni cvjetovi skupljeni u glavičaste cvatove (odatle naziv glavočike) koji stoje na zajedničkom cvjetištu tako da ponekad nalikuju na velike cvjetove. Dijeli se na cjevastocvjetne i jezičastocvjetne glavočike. Rod Centaurea pripada cjevastocvjetnim glavočikama. Veliki broj studija pokazuje da reaktivne kisikove vrste imaju važnu ulogu u inicijaciji i progresiji humanih bolesti kao što su: kancerogena oboljenja, reumatoidni artritis, ateroskleroza i starenje. Superoksid anion radikal (O2•-), koji se neprestano stvara u stanicama, je jedan od najvažnijih i najodgovornijih reaktivnih vrsta u živim organizmima. On je prekursor u sintezi ostalih reaktivnih kisikovih vrsta, bilo direktno, bilo preko enzima ili ionima metala-kataliziranih procesa. Cilj ovog rada bio je testirati sposobnost hvatanja superoksid radikala hlapljivim spojevima biljaka roda Centaurea uz pomoć novopostavljene WST metode. Kod novorazvijene WST metode, kao sustav za proizvodnju superoksid radikala koristi se 1, 2, 3-trihidroksibenzen (pirogalol). Sustavu se potom dodaje natrijeva sol 2-(4-jodofenil)-3-(4-nitrofenil)-5-(2, 4-disulfofenil)-2H-tetrazolium (WST-1) po kojoj je metoda i dobila ime. WST-1 reagira sa superoksid radikalom i tvori stabilni, u vodi topljiv obojeni formazan s maksimumom apsorpcije na 450 nm. Prisutnost antioksidansa dovodi do hvatanja molekula superoksid radikala i u konačnosti do smanjenja apsorbancije. Rezultati su pokazali da testirana eterična ulja pokazuju dobru sposobnost hvatanja superoksid radikala, u usporedbi s poznato dobrim antioksidansom vitaminom C. Razlike u aktivnosti koje se javljaju među testiranim uljima istih biljnih vrsta vjerojatno potječu zbog razlika u kemijskom sastavu, a on je vjerojatno posljedica različitih položaja terena na kojima je biljni materijal sakupljen.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kemija

POVEZANOST RADA