Pregled bibliografske jedinice broj: 758885
Međukulturna kompetencija u predmetu Hrvatski jezik: teorijske pretpostavke, pripremljenost i stavovi učitelja
Međukulturna kompetencija u predmetu Hrvatski jezik: teorijske pretpostavke, pripremljenost i stavovi učitelja // Višejezičnost kao predmet multidisciplinarnih istraživanja - Zbornik radova s međunarodnoga znanstvenog skupa HDPL-a / Udier, Sanda Lucija ; Cergol Kovačević, Kristina (ur.).
Zagreb: Srednja Europa ; Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku (HDPL), 2015. str. 145-162
CROSBI ID: 758885 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Međukulturna kompetencija u predmetu Hrvatski jezik: teorijske pretpostavke, pripremljenost i stavovi učitelja
(Intercultural Competence within the Scool Subject Coratian Language: theory, teacher`s readiness and attitudes)
Autori
Cvikić, Lidija ; Novak Milić, Jasna
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Višejezičnost kao predmet multidisciplinarnih istraživanja - Zbornik radova s međunarodnoga znanstvenog skupa HDPL-a
Urednik/ci
Udier, Sanda Lucija ; Cergol Kovačević, Kristina
Izdavač
Srednja Europa ; Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku (HDPL)
Grad
Zagreb
Godina
2015
Raspon stranica
145-162
ISBN
978-953-7963-27-9
Ključne riječi
međukulturna kompetencija, obrazovanje nastavnika, hrvatski jezik, hrvatski kao ini jezik
(intercultural competence, teacher education, the Croatian language, Croatian as L2)
Sažetak
Učitelji u hrvatskoj nastavi u inozemstvu te učitelji i nastavnici hrvatskoga jezika u Hrvatskoj, a zbog sve većeg broja učenika kojima hrvatski nije prvi jezik, za uspješan rad trebaju imati mnoga specifična znanja i kompetencije. Uz znanje jezika i znanje o jeziku, sržnom se smatra međukulturna kompetencija (MKK). Učitelji u inozemstvu i sami moraju imati razvijen visok stupanj MKK-a kako bi uspješno mogli živjeti i raditi u stranoj sredini. Onima u domovini međukulturna kompetencija presudna je da bi razumjeli svoje inojezične učenike i olakšali im snalaženje u novom okruženju – novom školskom sustavu, društvenim normama i jeziku. Uz razvijanje vlastite, učitelj u oba slučaja mora biti sposoban razvijati i MKK kod učenika. Poželjno je da nastavnici sami imaju visoko razvijen stupanj MKK-a i da posjeduju teorijska znanja o njoj, čime se izbjegava da kod učenika razvijaju kompetencije koje sami nisu razvili. Autorice u ovome radu istražuju pripremljenost studenata, budućih učitelja (Učiteljski fakultet) i nastavnika hrvatskoga (Filozofski fakultet), potencijalnih učitelja u hrvatskoj nastavi u inozemstvu ili s inojezičnim učenicima u Hrvatskoj, za međukulturne izazove (N=62). Upitnikom su ispitani stavovi budućih učitelja i nastavnika o međukulturnosti i njezinu uključivanju u nastavu. Također su prikupljeni podatci o međukulturnim sadržajima u kolegijima kojima su ispitanici bili izloženi tijekom studija. Rezultati su općenito pokazali da većina ispitanika MKK smatra vrlo važnom sastavnicom nastave, no određene su razlike primijećene u stavovima ispitanika prema tome kako bi se ona u nastavu trebala uklopiti. Zaključuje se da međukulturni sadržaji ne dobivaju dovoljno pozornosti u inicijalnome obrazovanju učitelja i naročito nastavnika hrvatskoga jezika te da pozitivni stavovi učitelja i nastavnika prema međukulturnosti sami po sebi neće nužno dovesti do razvoja međukulturne kompetencije ni kod njih samih ni kod njihovih učenika, već ju je potrebno ciljano uvoditi u nastavu.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
HRZZ-IP-2013-11-2131 - Komparativnoslavističke lingvokulturalne teme (KOMPAS) (Pintarić, Neda, HRZZ - 2013-11) ( CroRIS)
Ustanove:
Filozofski fakultet, Zagreb,
Učiteljski fakultet, Zagreb