Pregled bibliografske jedinice broj: 758769
Barikade, bordeli, vješala: Socijalna povijest marginalnih skupina srednjoeuropskog društva na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće kroz prizmu grada Osijeka
Barikade, bordeli, vješala: Socijalna povijest marginalnih skupina srednjoeuropskog društva na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće kroz prizmu grada Osijeka // Međunarodni znanstveni skup "Nacionalna i univerzalna kultura u Srednjoj Europi"
Osijek, Hrvatska; Slavonski Brod, Hrvatska, 2015. (predavanje, nije recenziran, pp prezentacija, znanstveni)
CROSBI ID: 758769 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Barikade, bordeli, vješala: Socijalna povijest marginalnih skupina srednjoeuropskog društva na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće kroz prizmu grada Osijeka
(Barricades, Brothels, Gallows: Social History of the Central European Marginal Groups at the Turn of the 19th Century)
Autori
Pejić, Luka
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, pp prezentacija, znanstveni
Skup
Međunarodni znanstveni skup "Nacionalna i univerzalna kultura u Srednjoj Europi"
Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska; Slavonski Brod, Hrvatska, 16.04.2015. - 18.04.2015
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
socijalna historija ; marginalne skupine ; anarhisti ; romi ; prostitutke
(social history ; marginal social groups ; anarchists ; Roma people ; prostitutes)
Sažetak
Iako srednjoeuropska sintagma implicira višestruke perspektive, kao i decentrirana povijesna iskustva, modernizacijski procesi u vidu industrijalizacije, urbanizacije i demografskog rasta krajem 19. i početkom 20. stoljeću objedinjeni pod krovom goleme Habsburške Monarhije pogodna su platforma za komparatistička razmatranja brojnih institucionalnih te društvenih preobrazbi, posebice u kontekstu metamorfoze kaznenog sustava spram određenih marginalnih skupina, bilo da je riječ o subverzivnim radnicima i socijalističkim agitatorima, prostitutkama, beskućnicima, ili Romima. Državna regulacija, standardizacija te sveopća birokratizacija biva sve izraženija prilikom čega vlasti konstruiraju represivne okvire nadzora produktivne radne snage te izolacije novih i nepoželjnih devijacija u vidu kriminalnih radnji koje bivaju analitički promišljene i označene. Kao gradska sredina izložena utjecajima iz Budimpešte, Zagreba, Beča i drugih srednjoeuropskih urbanih točaka, Osijek ne odstupa od širih trendova, odnosno dinamike na razini same Monarhije. Napuštajući paradigmu feudalnog društva, te prihvaćajući kapitalističke i građanske obrasce, naročito nakon 1868. godine, osječki prostor prolazi kroz stanovitu rekonfiguraciju društvenih odnosa. Uzimajući to u obzir, središnje pitanja izlaganja glasi, koje nove oblike kriminaliteta pronalazimo u Osijeku na prijelazu stoljeća te kako se represivni sustav odnosio spram istih u odnosu na širi srednjoeuropski krug gradova i zemalja?
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest
