Pregled bibliografske jedinice broj: 758406
Konstrukcija “dobre” mjere učeničkog znanja
Konstrukcija “dobre” mjere učeničkog znanja // Kako obrazovanju dodati boju
Rovinj, Hrvatska, 2014. (poster, nije recenziran, sažetak, ostalo)
CROSBI ID: 758406 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Konstrukcija “dobre” mjere učeničkog znanja
(Constructing a 'good' measure of student knowledge)
Autori
Šverko Vižintin, Dina i Jajić Novogradec, Marina
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo
Skup
Kako obrazovanju dodati boju
Mjesto i datum
Rovinj, Hrvatska, 05.11.2014. - 08.11.2014
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
procjena učeničkog znanja; testovi znanja; papir-olovka testovi; psihometrijske karakteristike
(student knowledge assessment; teacher-constructed test; paper-and-pencil test; psychometric characteristics)
Sažetak
Učeničko znanje se kontinuirano procjenjuje na svim razinama unutar obrazovnog sustava. Procjenjivanje znanja predstavlja značajnu komponentu procesa nadgledanja učenja i postignuća, kao i praćenja osobnog rasta i razvoja učenika. Nastavnici mogu birati između nekoliko metoda procjenjivanja učeničkih izvedbi u razredu. Najčešće se koriste pismeni (tzv. papir – olovka) ispiti znanja koje sastavlja sam nastavnik. Jesu li takve pismene provjere znanja zaista pravi testovi znanja sa svim psihometrijskim karakteristikama (objektivnost, osjetljivost, pouzdanost, valjanost)? Što takve pismene procjene zapravo mjere? Psihometrijski gledano, konstruirati test koji će biti standardizirana i reprezentativna mjera učeničkog znanja (u nekom specifičnom području poučavanja), nije sasvim jednostavan postupak. Mogu li i moraju li uopće pismeni ispiti znanja koje sastavlja sam nastavnik konkurirati standardiziranim testovima znanja u svojem konačnom cilju, a to je zapravo izmjeriti znanje i postignuće učenika? Papir – olovka ispiti koje sastavlja nastavnik trebali bi biti prije svega valjani i pouzdani. Nastavnik bi trebao pomno isplanirati pismeni ispit (počevši od odabira tipa pitanja do ocjenjivanja), ciljeve ispitivanja bi trebao postaviti prije same primjene pismenog ispita, i trebao bi odabrati ona ispitna pitanja koja su u službi ciljeva ispitivanja. Zaključno se raspravlja o problematici konstrukcije pismenih ispita u nastavi, kao i o ograničenjima i prednostima pismenih ispita koje sastavlja sam nastavnik.
Izvorni jezik
Engleski
