Pregled bibliografske jedinice broj: 758314
Polivalentnost latinskog jezika u Bosni i Hercegovini
Polivalentnost latinskog jezika u Bosni i Hercegovini // Jezik Hrvata u Bosni i Hercegovini od Matije Divkovića do danas. Zbornik radova s Međunarodnog suradnog skupa održanog 23. ožujka 2012. u Zagrebu / Gvozdanović, Jadranka ; Knezović, Pavao ; Šišak, Marinko (ur.).
Zagreb: Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, 2015. str. 85-119
CROSBI ID: 758314 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Polivalentnost latinskog jezika u Bosni i Hercegovini
(Polyvalencity of the Latin Language in Bosna and Hercegovina)
Autori
Knezović, Pavao
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, ostalo
Knjiga
Jezik Hrvata u Bosni i Hercegovini od Matije Divkovića do danas. Zbornik radova s Međunarodnog suradnog skupa održanog 23. ožujka 2012. u Zagrebu
Urednik/ci
Gvozdanović, Jadranka ; Knezović, Pavao ; Šišak, Marinko
Izdavač
Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu
Grad
Zagreb
Godina
2015
Raspon stranica
85-119
ISBN
978-953-7823-41-2
Ključne riječi
Humski knez Mihovil, Franjevačka provincija Bosna srebrena, latinski jezik, srednjovjekovna kancelarija, poezija na latinskom u 19. stoljeću
(Duke Cichael of Hum, Franciscan province of Bosna Argentina (Srebrena), Latinity, Latin in the medieval office, Poetry in Latin in the 19th century)
Sažetak
Tijekom stoljeća na prostorima današnje BiH susreću se razni vidovi uporabe latinskoga jezika ovisno od potreba i ciljeva koje se htjelo postići kao i njegova poznavanja od onih koji su se njime služili. S obzirom na vrijeme ugrubo se može razdijeliti na tri perioda: vrijeme postojanja narodne vlasti, doba osmanske vlasti i razdoblje austro-ugarske i dviju Jugoslavija, jer je nositelj vlasti bio najuplivniji na kvantitet i kvalitet uporabe latinskoga jezika. S obzirom na korisnike najjednostavnija je podjela na civile i redovnike (franjevce, isusovce, trapiste) kojima se u trećem razdoblju pridružuje i redovita crkvena hijerarhija. Prema mjestu, čime se određuje i vrsta kvantitativne i kvalitativne uporabe, to su pisarne na dvorovima velikaša, bana i kasnije kralja, zatim školstvo ponajčešće smješteno u redovničke samostane te uporabu u znanstvenim i književnim ostvarenjima. Konstantna uporaba latinskoga na bosanskohercegovačkim prostorima može se pratiti od desetog stoljeća.
Izvorni jezik
Engleski