Pregled bibliografske jedinice broj: 757419
Povijest turkoloških istraživanja u Hrvatskoj i Katedre za turkologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu
Povijest turkoloških istraživanja u Hrvatskoj i Katedre za turkologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu // Časopis za suvremenu povijest, 47 (2015), 1; 167-187 (međunarodna recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 757419 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Povijest turkoloških istraživanja u Hrvatskoj i Katedre za turkologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu
(The History of Turkology Research in Croatia and of the Chair of Turkology at the Faculty of Humanities and Social Sciences in Zagreb)
Autori
Vlašić, Anđelko
Izvornik
Časopis za suvremenu povijest (0590-9597) 47
(2015), 1;
167-187
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
turkologija; osmanistika; Orijentalna zbirka HAZU-a; Ekrem Čaušević; Katedra za turkologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu
(Turkology; Ottoman studies; Oriental Collection of HAZU; Ekrem Čaušević; Chair of Turkology at the Faculty of Humanities and Social Sciences in Zagreb)
Sažetak
U radu se na temelju gradiva Arhiva Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i relevantne literature obrađuje povijest individualnih i institucionalnih turkoloških istraživanja u Hrvatskoj. U Zagrebu je 1927. osnovana Orijentalna zbirka HAZU-a i te je godine HAZU zadužio njemačkog turkologa Franza Babingera da skuplja orijentalne rukopise u Hrvatskoj i BiH. Već iduće godine taj je posao preuzeo ruski turkolog Aleksej Olesnicki i u narednim je godinama sakupio 1966 rukopisa, 660 dokumenata i preko 500 knjiga za Orijentalnu zbirku te napisao mnoge vrijedne radove. Osim toga, Olesnicki je 1937. imenovan za profesora turskog jezika na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, ali je njegov rad prekinut preranom smrću 1943. Znanstvenom radu Olesnickog na turkološkom polju prethodili su radovi Ćire Truhelke početkom 20. stoljeća. Od sedamdesetih godina prošlog stoljeća taj rad nastavlja Muhamed Ždralović, od osamdesetih godina Nenad Moačanin, od devedesetih godina Ekrem Čaušević, Vesna Miović i Tatjana Paić-Vukić, dok se u novom tisućljeću turkološkim istraživanjima pridružuju Kornelija Jurin Starčević, Vjeran Kursar, Dino Mujadžević, Marta Andrić, Barbara Kerovec i Azra Abadžić Navaey. S druge strane, 1943. nenadano ugaslo mjesto profesora turskog jezika na Filozofskom fakultetu oživljeno je 1994. godine pokretanjem Katedre za turkologiju, kojoj je na čelu Ekrem Čaušević i na kojoj predaju i Marta Andrić, Barbara Kerovec i Azra Abadžić Navaey, dva strana lektora te vanjski suradnici s Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest
POVEZANOST RADA
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Web of Science Core Collection (WoSCC)
- Emerging Sources Citation Index (ESCI)
- Scopus
Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::
- Central and East European Online Library - CEEOL
- Historical Abstracts
- International Bibliography of the Social Sciences (IBSS)
- Scopus
- Ulrichsweb, Global Serials Directory