Pregled bibliografske jedinice broj: 753755
Utjecaj hranidbe krmača na preživljavanje prasadi do odbića
Utjecaj hranidbe krmača na preživljavanje prasadi do odbića // Zbornik radova 50. hrvatskog i 10. međunarodnog simpozija agronoma / Pospišil, Milan (ur.).
Zagreb: Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2015. str. 451-455 (poster, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), stručni)
CROSBI ID: 753755 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Utjecaj hranidbe krmača na preživljavanje prasadi
do odbića
(Effect of sow feeding on the survival of the
piglets)
Autori
Margeta, Vladimir ; Budimir, Kristina ; Čuljak, Vice ; Galović, Dalida ; Grčević, Manuela ; Radišić, Žarko
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), stručni
Izvornik
Zbornik radova 50. hrvatskog i 10. međunarodnog simpozija agronoma
/ Pospišil, Milan - Zagreb : Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2015, 451-455
ISBN
978-953-7878-27-6
Skup
50. hrvatski i 10. međunarodni simpozij agronoma
Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 16.02.2015. - 20.02.2015
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
hranidba krmača ; preživljavanje prasadi ; stopa mortaliteta
(sow feeding ; piglet survival ; rate of mortality)
Sažetak
Napredak u svinjogojskoj proizvodnji doveo je do proizvodnje većeg broja prasadi po krmači godišnje, smanjivanja dobi kod klanja te povećavanja stope iskorištavanja hrane. No to je dovelo i do negativnih posljedica kao što su velike razlike u porođajnoj težini prasadi što je rezultirao većim ekonomskim gubicima proizvođača. Preživljavanje prasadi najmanje je u razdoblju od prasenja do odbića. Veliki gubici koji se javljaju tijekom navedenog razdoblja predstavljaju veliki problem u svinjogojskoj proizvodnji. Prasad ima visoke potrebe za energijom zbog nemogućnosti reguliranja temperature te velike proizvodnje topline u mišićnom tkivu. Kako bi preživjela ona potrebnu energiju mogu dobiti iz tri različita izvora: kolostruma, krmačinog mlijeka te glikogena. Količina dostupne energije iz glikogena u jetri i mišićima dostatna je za normalnu aktivnost tijekom 16 sati, dok oksidacijom masti i laktoze iz kolostruma dobivaju još dodatnih 18 sati normalne aktivnosti. Tijekom posljednjih 20 godina selekcija je bila usmjerena prema povećavanju legla i dobivanju većeg broja prasadi. Najveći utjecaj na preživljavanje prasadi ima hranidba krmača u zadnjoj trećini bređosti te u razdoblju laktacije. Hranidbom se može utjecati na povećavanje razina skladišnog glikogena, sastava i količine kolostruma te povećavanje količine proizvedenog mlijeka tijekom laktacije. Hranidbom krmača može se neposredno utjecati na preživljavanje prasadi putem dužine gestacije ili vremena prasenja.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek
Profili:
Dalida Galović
(autor)
Vladimir Margeta
(autor)
Manuela Košević
(autor)
Kristina Gvozdanović
(autor)