Pregled bibliografske jedinice broj: 753255
Etnički identiteti u južnoj Panoniji i Dalmaciji u Justinijanovo doba
Etnički identiteti u južnoj Panoniji i Dalmaciji u Justinijanovo doba // Znanstvena konferencija „Migracije i etničnost na početku 21. stoljeća“. Povodom 30 godina izlaženja časopisa Migracijske i etničke teme (1985. - 2015.). Knjiga sažetaka / Sanja Lazanin (ur.).
Zagreb: Institut za migracije i narodnosti (IMIN), 2015. str. 28-28 (predavanje, nije recenziran, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 753255 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Etnički identiteti u južnoj Panoniji i Dalmaciji u Justinijanovo doba
(Ethnic Identities in Southern Pannonia and Dalmatia in Justinian's Age)
Autori
Gračanin, Hrvoje ; Škrgulja, Jana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Znanstvena konferencija „Migracije i etničnost na početku 21. stoljeća“. Povodom 30 godina izlaženja časopisa Migracijske i etničke teme (1985. - 2015.). Knjiga sažetaka
/ Sanja Lazanin - Zagreb : Institut za migracije i narodnosti (IMIN), 2015, 28-28
ISBN
978-953-6028-33-7
Skup
Znanstvena konferencija Migracije i etničnost na početku 21. stoljeća
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 26.02.2015
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
etnički identiteti; južna Panonija; Dalmacija; Justinijanovo doba
(ethnic identities; southern Pannonia; Dalmatia; Justinian's age)
Sažetak
Rasprava o etničkim identitetima u kasnoj antici i ranome srednjem vijeku već je nekoliko desetljeća u središtu interesa istraživača, a njezin utjecaj sve je vidljiviji i u hrvatskoj znanosti. Novi paradigmatski obrasci zahtijevaju da se uvelike promijene uvriježena shvaćanja i ukorijenjene metode, odnosno da se u obzir uzmu novi istraživački aspekti. Provedeno istraživanje sadrži dvije razine: s jedne se strane raspravlja o teorijskom okviru, a s druge se nove metodološke zasade primjenjuju na konkretnu povijesnu situaciju. Teorijski okvir ukratko razmatra metode povijesne i arheološke znanosti u vezi s istraživanjem etničkog identiteta, napose dekonstrukcionističku metodu, koja je relevantna za povijesna vrela, odnosno postprocesualnu metodu, koja odbacuje kulturno-povijesni pristup u analizi arheološke građe. Pritom je polazišna postavka da ni povijesni ni arheološki izvori nemaju jedni nad drugima prednost u definiranju etničkog identiteta, međutim da se, postavljeni u istu razinu, mogu za to upotrebljavati jer sadržaj i pojavnost etničkog identiteta ovise o reprezentativnim simbolima čije je značenje dokučivo i u materijalnoj kulturi i u pisanim vrelima. Konkretna se povijesna situacija odnosi na etnički promjenljive prilike u južnoj Panoniji i Dalmaciji u Justinijanovo doba (okvirno prva polovina 6. stoljeća), kada i pisana vrela i arheološka građa upućuju na trajniju nazočnost neromanskih (germanskih) populacija. S tim u vezi razmotrit će se teškoće s kojima se istraživač suočava u nastojanju da jasnije odredi sliku etničkih prilika na spomenutom prostoru u naznačeno vrijeme. Pozornost će se posvetiti i svjedočanstvima koja upućuju na premještanje stanovništva, tj. priljev novih populacija u to doba na prostoru od Drave do Jadrana.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest, Arheologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Filozofski fakultet, Zagreb