Pregled bibliografske jedinice broj: 753236
Oslobođenje Banovine od osmanske vlasti, doseljavanje stanovništva iz Pounja i osnutak franjevačkog samostana u Hrvatskom Čuntiću
Oslobođenje Banovine od osmanske vlasti, doseljavanje stanovništva iz Pounja i osnutak franjevačkog samostana u Hrvatskom Čuntiću // Osam stoljeća Čuntića 1211.-2011. / Raguž, Jakša-Kekez, Hrvoje-Krpan, Vladimir (ur.).
Petrinja: Ogranak Matice hrvatske u Petrinji ; Hrvatski institut za povijest, 2012. str. 124-143
CROSBI ID: 753236 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Oslobođenje Banovine od osmanske vlasti, doseljavanje stanovništva iz Pounja i osnutak franjevačkog samostana u Hrvatskom Čuntiću
(Liberation of Banovina from Ottoman rule, arrival of settelers from Pounje and the founding of the Franciscan monastery in Croatian Čuntić)
Autori
Patafta, Daniel
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Osam stoljeća Čuntića 1211.-2011.
Urednik/ci
Raguž, Jakša-Kekez, Hrvoje-Krpan, Vladimir
Izdavač
Ogranak Matice hrvatske u Petrinji ; Hrvatski institut za povijest
Grad
Petrinja
Godina
2012
Raspon stranica
124-143
ISBN
978-953-6668-54-0
Ključne riječi
Čuntić, Punje, osmanska vlast, Vlasi, protuosmanlijski ratovi, katolici iz Bosne, bosanski franjevci, Zrin, Divuša, Banska krajina
(Čuntić, Pounje, Ottoman rule, Vlachos, Ottoman wars, Catholics from Bosnia, Bosnian Franciscans, Zrin, Divuša, Banska krajina)
Sažetak
Uzimajući osnivanje franjevačkog samostana u Čuntiću kao okosnicu ovog povijesnog istraživanja nužno je sagledati sve procese koji su obilježili povijest Banovine od 16. do početka 18. stoljeća. Stoga je potrebno sagledati oslobođenje Banovine, doseljavanje stanovništva nakon oslobođenja i osnivanje čuntićkog samostana unutar šireg okvira društveno – političkih i demografskih promjena koje su zahvatile oslobođene krajeve Hrvatske u vrijeme Velikog bečkog rata i nakon njega. Jedino unutar tog povijesnog okvira, s posebnim osvrtom na specifičnosti banovinskog područja, mogu se razumjeti političke i demografske promjene koje su se dogodile na ovome prostoru krajem 17. i početkom 18. stoljeća, a koje su ujedno i kontekst nužan za poznavanje okolnosti u kojima je osnovan franjevački samostan u Čuntiću. U prvom redu radi se o osmanlijskim osvajanjima koja su u potpunosti promijenila demografsku sliku Banovine dovodeći do iseljavanja i postupnog nestajanja starosjedilačkog hrvatskog i katoličkog stanovništva na čije se napuštene posjede počinju naseljavati već tada pravoslavni Vlasi u službi Osmanskog Carstva. Oslobađanjem Banovine od Osmanlija nastaviti će se proces naseljavanja pravoslavnih Vlaha, ali jednako tako, paralelno s njime ići i proces naseljavanja katoličkog stanovništva iz Pounja i drugih dijelova Bosne, ali u manjem opsegu nego u južnu Ugarsku i Slavoniju. Bitan čimbenik biti će i politički odnosi između Bečkoga dvora i predstavnike političke i duhovne vlasti u Hrvatskoj, u prvome redu Sabora, bana i zagrebačkih biskupa, prema oslobođenom prostoru Banovine. Osobito će biti važna uloga zagrebačkih biskupa koji će u nastojanju da sačuvaju svoje posjede na ovome prostoru na njih nastojati naseliti što veći broj katolika. Ovi kompleksni procesi s kraja 17. i početka 18. stoljeća nužni su za poznavanje povijesnog konteksta u kojem je nastao franjevački samostan u Čuntiću, kao i značenja franjevaca za Hrvate na području župe Hrvatski Čuntić, ali su ujedno i začetak tragičnih događanja na prostoru Banovine u Drugom svjetskom ratu i Domovinskom ratu.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest
